Službena Budimpešta: Drevni Mađari nisu Ugro-Finci, već nomadski Turci

Ranije smo o ovoj temi opširnije pisali u analizi „Zapad ne može razumjeti namjere Erdogana“, prije svega zašto što pojednostavljuje vrlo složene geopolitičke vizije Ankare, koje se isprepliću i realiziraju paralelno, dok zapadni politolozi i visoki dužnosnici sve svode na  „autoritarnog Erdogana s neoosmanskim snovima“. Međutim to je samo jedna od geopolitičkih strategija za jačanje turskog utjecaja u svijetu.

Prije nego što pojasnimo o čemu je riječ, spomenimo da je 17. veljače u Budimpešti Mađarski nacionalni muzej otvorio je izložbu “korijena” mađarske “povijesti”, naroda koji navodno potječe sa Sjevernog Kavkaza. Ono što je još važnije, Turska je ovdje dobila na „poklon“ podršku svojoj tvrdnji da su Mađari zapravo turskog porijekla, a ne „ugro-finski narod“, kako tvrdi službena historiografija.

Izložba je rezultat rusko-mađarske kulturne suradnje i predstavlja eksponate iz moskovske Zaklade Mardjani, te Državnog povijesnog i arheološkog muzeja Krasnodar, Arheološkog muzeja Anapa i Mađarskog nacionalnog muzeja, Nacionalne knjižnice i Saborske knjižnice Secheni. Rusija je sudjelovala u postavu izložbe zbog potrebe izlaganja eksponata koji su vlasništvo Rusije, bez davanja političkog konteksta događaju.

Predstavljeni su eksponati iz ruskih muzeja, a tu su i arheološki nalazi, dok mađarski arheolozi prikazuju mađarske antičke predmete iz doba kada su drevni Mađari još uvijek lutali crnomorskim stepama, odnosno prije osvajanja današnje domovine početkom X stoljeća u Panoniji i dunavskim stepama. Stoga je središte izložbe bila ukrašena dvorana u muzeju s nomadskom „jutrom“, rekonstrukcije prebivališta Mađar od X do XI stoljeća.

Drevni Mađari nisu ugro-finski narodi već nomadski Turci

Izložba se održava u skladu s novom politikom povijesnog identiteta mađarske nacije, koju promiču vlada Viktora Orbana i stranka Fidesz. Ukratko, suština glavne ideje ove politike je da drevni Mađari nisu ugro-finsko narodi, nego nomadski Turci.

Izložbu u mađarskom Nacionalnom muzeju otvorio je mađarski ministar za ljudske resurse Miklós Kásler. U svom govoru ministar je naglasio da je svijest o njihovom istočnom podrijetlu uvijek bila sastavni dio identiteta Mađara.

Ministar je definiciju mađarskog podrijetla na jezičnoj osnovi, prema kojoj je riječ o ugro-finskom narodu, nazvao  “šepavom”, što su istraživači navodno razumjeli najmanje posljednjih 150 godina.

„Nedavna istraživanja rješavaju ovaj problem, jer ne favoriziraju jezični koncept“, vjeruje ministar Miklós Kásler.

“Legende i kronike mađarske tradicije jasno pokazuju da smo potomci, odnosno da je srodstvo između Skita, Huna i Mađara kontinuirano”, rekao je Kásler.

Prema njegovim riječima, tu činjenicu nije bilo moguće dokazati ranije zbog habsburške „znanstvene politike“ ili za vrijeme vladavine boljševika, jer je istočni prostor za mađarske istraživače bio zatvoren.

Prvi put nakon 30 godina su prvi mađarski “istočni arheolozi” dobili priliku da nastave svoj posao u Rusiji, rekao je ministar. Konkretno, ukazao je na osnivača Arheološke škole Cluj iz Rumunjske, Belu Posta, te kustosicu izložbe Gabriellu Lezak.

Miklós Kásler rekao je da su nalazi iskopani pod vodstvom Gabrijele Lezak “vrlo slični starinama iz doba osvajanja Mađarske i malo se razlikuju“.

Prema ministru, izložba otvara novo razdoblje u kojem “znanost može cvjetati, a ne negirati postignuća drugih”.

Glavni direktor mađarskog Nacionalnog muzeja, Benedek Varga, također je rekao kako je karakteristika povijesti Mađara da je etnogeneza nacije povezana s migracijama, čije se granice mađarske nacije šire izvan Europe.

“Stoga korijene moramo potražiti na Dalekom Istoku”, smatra Varga.

Prema informacijama s ovog događaja, rezultati arheoloških istraživanja, koji su predstavljeni prvi put u Mađarskoj, dokumentirani su tijekom arheoloških ekspedicija koje je Gabriella Lezak organizirala na godišnjoj osnovi, počevši od 2016. godine.

Izložba predstavlja arheološka istraživanja Sjevernog Kavkaza i Mađarske, prisjeća se nekih prvih mađarsko-ruskih arheoloških iskapanja u listopadu 2019. godine i izvještava o najnovijim otkrićima na području etnografije i genetike.

Posjetitelji izložbe upoznaju se s nošnjama iz razdoblja „osvajanja moderne Mađarske“, kućanskim predmetima i narodnom glazbom prikupljenim na Sjevernom Kavkazu.

Erdoganov turanizam

Kakve ovo veze ima s Turskom? Kao što smo objasnili u analizi o geopolitičkim strategijama Erdoganove Turske, one objedinjuju neooosmanizam, panturkizam i turanizam, što možete pročitati opširnije u ranije objavljenom tekstu.

Ukratko, turanizam je među analitičarima međunarodnih odnosa vjerojatno najviše zanemarena ideološka komponenta, iako je izuzetno važna, jer je utemeljena izvan etnoreligijskih elemenata koji inače pokreću imperijalističke ambicije službene Ankare. To je pokret mislioca nastao tijekom godina ratova za nacionalno oslobođenje i za neovisnost koji su potresali Stari kontinent između ’40-ih i ’80-ih godina XIX stoljeća, koji je rođen u antigermanskoj i antislavenskoj funkciji.

Turanisti su vjerovali u duhovno zajedništvo naroda mongolskog i uralo-altajskog podrijetla koji su se tijekom stoljećima naseljavali između Europe, Srednje Azije i Dalekog istoka. On obuhvaća Mađare, Turke, Kazahstan, Tatare, Fince, pa čak i Japanace.

Definicija turanizma kaže da je to pseudoznanstveni nacionalistički politički i kulturni pokret koji se temelji na etničkom i kulturnom ujedinjenju različitih etničkih grupa koje navodno imaju zajedničko porijeklo iz Središnje Azije, koristeći kao oznaku za to mjesto perzijski pojam „Turan“.

Ti su narodi podijeljeni poviješću, ali su objedinjeni metafizičkom vezom i sudbinom da se jednog dana okupe u ime istog drevnog i dubokog identiteta.

Turanizam se nikad nije značajno proširio i vrlo brzo je nestao iz europskog ideološkog scenarija. Međutim, posljednjih nekoliko godina su ga oživjeli Fidesz Viktora Orbana i Erdoganova Stranka pravde i razvitka, a veliki postav koji će u prostorijama mađarskog Nacionalnog muzeja u Budimpešti biti moguće vidjeti od 17. veljače do 26. travnja 2020. godine, dokaz je da moderna Mađarska traži svoje prave korijene i vjeruje da su oni pronađeni upravo u konceptu kojeg nudi turski turanizam.

Netko  će reći da mađarska strana koristi rusko-mađarsku kulturnu suradnju za preoblikovanje vlastite politike povijesnog sjećanja i nacionalnog identiteta Mađara. Naime, mađarski arheolozi otkrivene starine sa Sjevernog Kavkaza olako pripisuju pripadnosti nomadskim Mađarima sve do ere “osvajanja Mađarske” i tako pobijaju tezu o pogrešnoj definiciji Mađara kao ugro-finskog naroda samo na temelju njihovog jezika, zanemarujući sve ostalo. No, ostaje činjenica da se ovaj proces pod Fideszom odvija vrlo intenzivno i da u njemu sudjeluju priznati stručnjaci, arheolozi i povjesničari, a kamo će nas sve to odvesti, to tek treba vidjeti.

Zapad ne može razumjeti namjere Erdogana