Grčka je prva žrtva nove migrantske krize na „Balkanskoj ruti“

Grčkoj a je u stanju maksimalne uzbune. Jučer je vlada Atene primila na znanje riječi Recepa Tayyipa Erdogana, koji je izričito najavio da više ne želi zaustavljati migrante koji su prisutni na turskom teritoriju i otvorit će granice sa susjednom zemljom. Erdoganu je ovo potez kojim pokušava pritisnuti Europu sa stane na njegovu stranu u ratu koji se trenutno vodi u Idlibu u kojem je turska vojska otvoreno stala na stranu islamističkih terorističkih organizacija  među kojima je u nekoliko sati u četvrtak poginulo više od trideset vojnika Ankare.

Grčka vlada na čelu s Kyriakosom Mitsotakisom započela je zatvaranje granica. Ljudi i sredstva poslani su na područje na kojem teče rijeka Evros, vodeni put koji predstavlja granicu između Grčke i Turske.

Prvi migranti na granici s Grčkom

Erdoganove riječi o sirijskim izbjeglicama, onima koji su smješteni u turske prihvatne centre, očito su ozbiljno shvatili. Kao što je doista izvijestila turska agencija DHA, grupe od desetke migranata su se slile prema granici s Grčkom ili duž plaža ispred grčkih otoka.

„Oko 300 sirijskih, iračkih, iranskih, marokanskih i pakistanskih izbjeglica stiglo je do granice Turske s Grčkom,  dok su se druge grupe okupljale na turskim plažama s pogledom na grčke otoke”, prenosi DHA.

Da potvrdi ovu situaciju postoje i slike koje je prenijela NTV, emisija u kojoj deseci ljudi s ruksacima namjeravaju prijeći zemlju kako bi došli do granica s Grčkom. U blizini prijelaza Pazarkule, kažu neke turske agencije, policija Ankare je blokirala oko 150 ljudi kilometar od granice, sprečavajući ih da nastave.

Ali migranti su sada stacionirani nekoliko koraka od granice, a grčke oružane snage promatrale su s druge strane ograde i čekale da vide kakvi će im biti sljedeći koraci. Prema onome što je grčki časnik izvijestio za NTV, ljudi koji su stigli nekoliko koraka od grčkog teritorija počeli su vikati “otvoriti granice”.

Pritisak migranata, već ovog petka poslijepodne, postajao je sve veći. Nije nedostajalo ni prvih svađa, pogotovo kada su se neke skupine u blizini granice s Evrosom pokušale probiti preko ograde, pri čemu je grčka policija morala reagirati suzavcem.

Nekoliko sati nakon Erdoganove najave su se na društvenim mrežama pojavili videozapisi i fotografije na kojima se vide na desetine migranata na istanbulskim željezničkim stanicama koji će se ukrcati u jedan od vlakova koji su upućeni u regije koje graniče s Grčkom.

Grčka u nevolji

U Turskoj trenutno boravi 3,6 milijuna sirijskih izbjeglica, za održavanje kojih je Ankara uspjela izvući od Europske unije iznos od 3 milijarde eura godišnje. Tom prigodom je za sporazum s Erdoganom prije svega bila Njemačka. Većina migranata koja se dokopa Grčke kasnije krene sjevernom „balkanskom rutom”.

Krajnje odredište putovanja  je u većini slučajeva bila Njemačka.

Berlinska vlada je za nekoliko mjeseci registrirala više od pola milijuna migranata koji su ušli na njemački teritorij. Sporazum s Turskom je samo djelomično prikrio “promašaj”, ali Erdogan je godinama uspješno koristio strah od „balkanske rute“ za političko ucjenjivanje Europe. I kao što je spomenuto, akcije u četvrtak i petak su zapravo usmjerene na pritisak na EU i NATO, od kojih se želi da zauzmu stav u korist Ankare u sukobu u Idlibu.

Pravi problem je za sada prije svega u Grčkoj. Atena, koja je od ovog ljeta bila prisiljena upravljati stalnim porastom migracijskih tokova iz Turske, sada se suočava s iznenadnom krizom izazvanom Erdoganovim riječima. Vlada pokušava obuzdati situaciju, ali s tisućama migranata na kućnom pragu to nije nimalo jednostavno.

“Grčka neće tolerirati ilegalni ulazak na njezin teritorij i neće preuzeti odgovornost za odluke koje su donijeli drugi u sirijskoj tragediji“, rekao je premijer Mitsotakis.

Osim što je povećala kontrolu duž kopnenih granica, Atena pokušava patrolirati obalama egejskih otoka s više osoblja, počevši od otoka Lezbosa gdje su u jučer poslijepodne pristala najmanje dva broda. Teška situacija u kojoj Grčka ne može djelovati kao “brana” za čitavu Europu, a migrantska kriza je, prema izjavama iz Ankare, tek na početku i izgleda da ne obećava dobro.

Počeli su sukobi na grčkim otocima

Od početka migrantskog vala u posljednjem desetljeću je situacija na grčkim otocima proživjela razdoblje napetosti između lokalnih demonstranata koji su se protivili prijemu na licu mjesta s jedne strane i fronte policije i migranata s druge. Odluka vlade Kyriakosa Mitsotakisa o daljnjem jačanju struktura koje su korištene za prijam i vraćanje samo je pogoršalo raspoloženje stanovništva pet grčkih otoka koji su pogođeni fenomenom.

Spontana odluka stanovništva da zauzme zemlju namijenjenu za nove zgrade, kojeg su podržale otočke vlasti, dovela je do sukoba s grčkim agencijama za provedbu zakona, Prema onome što je izvijestila talijanska La Stampa, broj ranjenih u sukobima u četvrtak bio je 60 ljudi, od kojih više od dvije trećine u policijskim redovima, a sve na otocima Lesbos i Chios.

Nakon okupacije zemlje, grčka je vlada poslala stotinu policajaca da zauzmu to područje, a oni su pokušali rastjerati demonstrante lansiranjem suzavaca, na što je uslijedio odgovor stanovništva. U tom trenutku je počelo bacanje kamena, a svjedoci tvrde da su se čuli pucnji iz vatrenog oružja u smjeru policije, što je već scenarij građanskog rata.

Iako je u ovom trenutku teško utvrditi koliko dugo će narod otoka prosvjedovati protiv središnjih vlasti Atene, iscrpljenost stanovništva vidi cijela Europa. Egejski otoci više ne mogu primati migrante, iako je glavna svrha struktura ograničiti pojavu šatorskih „gradova“ i da se oni koji nemaju osnova za dodjelu azila vrate u domovinu.

Međutim, odluka Atene da ojača represivni aparat na otocima je udarila temelje za oštru reakciju grčkog naroda, koji se mobilizirao da zaustavi vladin plan.

Sustav se urušava

Trenutno je na otocima Samos, Lezbos, Chios i Kios prisutno preko 38 000 izbjeglica i migranata, jer su mogućnosti regije da primi najviše 6000 ljudi. S novim planom će se mjesta za smještaj onih koji čekaju obradu prijava povećati na 20 000, ali ni tako ne mogu pokriti sve zahtjeve tog područja, čak i bez uzimanja u obzir novog vala masovne migracije iz Sirije i Turske.

Unatoč obećanjima Mitsotakisove vlade da će postupno poboljšati situaciju, jasno je da otočno stanovništvo Grčke više ne može izdržati ovoliki broj migranata koji stižu na njihove obale. A u ovom scenariju čak i korak usmjeren ka poboljšanju ne samo prijema, već i suživota građana i izbjeglica riskira, kao što se već dogodilo, teškim ideološkim sukobom države i lokalnog stanovništva.

U narednim će danima započeti građevinski radovi, što sugerira da Atenu i EU zapravo ne zanima sudbina Grka s navedenih otoka i da to ne spada u plan Grčke i Europske unije. To je glavni razlog bijesa lokalnog stanovništva, koje je pokrenulo novi val protesta. Međutim, nakon najnovijeg poteza Erdogana, Europa i Grčka očito nemaju alternative, a to turski sultan dobro zna i igrat će na ovu kartu sve dok ne dobije ili podršku kampanji, a ako ne, onda više novca iz Bruxellesa.

VIDEO: Sukobi ovog tjedna na Lezbosu