„Kina više ne kupuje LNG, malo ruskog da, ali općenito ne“

Kineski CNPC proglasio je „višu silu“ na sav uvoz plina, izvijestio je Bloomberg pozivajući se na vlastite izvore. Navodno zbog epidemije koronavirusa u Kini je potrošnja plavog goriva toliko pala da je državna tvrtka čak prestala uzimati plin iz svojih velikih umjetnih podzemnih skladišta. Ranije je još jedna državna tvrtka iz Kine, CNOOC, odbila primiti terete ukapljenog plina.

China National Petroleum Corp., najveći kineski uvoznik plina, proglasio je „višu silu“. Prema Bloombergu, podružnica ovog kineskog diva, PetroChina Co., poduzima hitne korake i planira za kratko vrijeme otkazati sve isporuke ukapljenog i plinovodnog plina u Kinu. Ranije je državna tvrtka, na primjer, pokušala promijeniti rokove isporuke za ugovorene  LNG terete.

Bloombergov izvor rekao je da je barem jedan dobavljač ukapljenog plina već primio takve informacije. CNPC je odbio komentirati situaciju.

Najveći dobavljači LNG-a za Kinu su Australija, Katar i Malezija. Kina također uvozi ukapljeni plin i iz Rusije.

„Pošiljke proizvoda iz projekta Jamal LNG odvijaju se prema planu u skladu sa zaključenim sporazumima, uključujući isporuke u azijskom smjeru. Sve stranke savjesno ispunjavaju svoje obveze”, rečeno je za TASS u Novateku.

Sudeći prema podacima Bloomberga, obustava uvoza plina u Kinu utjecat će i na uvoz plinovodnog plina, uključujući onog iz Turkmenistana i Rusije.

Gazprom je za TASS rekao da nisu primili obavijesti i da se isporuke kroz plinovod „Moć Sibira“ odvijaju normalno i ove bi godine trebale biti 5 milijardi kubika.

Ranije su u kineskom CNPC-u izvijestili da su prestali uzimati plin iz umjetnih skladišta, „jer je epidemija koronavirusa naglo smanjila gospodarsku aktivnost zemlje“.

“Potražnja za prirodnim plinom pala je”, navedeno je na internetskoj stranici kineske državne tvrtke CNPC, koja dodaje da je prestala uzimati plin iz deset podzemnih skladišta.

Prošli mjesec je kompanija China National Offshore Oil Corporation (CNOOC) odbila sve isporuke ukapljenog prirodnog plina. Navode kako su bili prisiljeni pozvati se na „višu silu“, što je valjda klauzula u ugovorima, koji se zato moraju promijeniti, jer je došlo do prekomjerne opskrbe plinom. Međutim, Shell i Total su odbili prihvatiti argumente kineske strane.

Analitičari ICIS-a povlače paralelu između epidemije koronavirusa i epidemije Sarsa 2003. godine, kada je kineski BDP pao za 0,5%. Prema njihovoj prognozi, virus će smanjiti domaću prodaju s kineskih LNG terminala. Zbog toga kineskim kompanijama prijeti pretjerana ponuda u sljedećih nekoliko mjeseci, pa će morati ili odbiti ugovorenu robu ili je preprodati na druga mjesta.

No, sve ovo otvara više pitanja oko buduće primjene privremenog trgovinskog sporazuma između Kine i Sjedinjenih Država o kupnji energije od strane Pekinga vrijedne 54 milijarde dolara tijekom dvije godine. Samo Kina može apsorbirati dodatne količine LNG-a, koje će ove godine na tržište plasirati novi američki kapaciteti. Uz iznenadno odbijanje Indije da kupi američki LNG, postavlja se pitanje kome američki proizvođači misle prodati svoj ukapljeni plin? Europljanima su 2019. godine, nakon regasifikacije, prodali nešto više od 2 milijarde kubika, što je beznačajan uvoz u odnosu na europsku potrošnju.

Ukapljivanje plina u Sjedinjenim Državama je posao koji trenutno može prodati 29 milijardi kubnih metara. Istodobno, cijene plina u Aziji već su rekordno niske i LNG se prodaje za 135 dolara za tisuću kubnih metara. Ovako niske cijene nisu dovoljne da američki proizvođači otplate ni kamate na kredite koje su uzeli za „obećavajući posao“ i ako Donald Trump hitno ne nađe tržište za američki LNG, nastat će znatno problemi za ovaj američki sektor.

Nakon spektakularnog dočeka Trumpa, Indija je odbila američki LNG