Odvažna nova teorija sugeriše novo porijeklo magnetnog polja Zemlje

Studija sugeriše da je rastopljeni dio Zemljinog omotača, a ne jezgro, možda mogao da stvori magnetno polje tokom ranih godina planete.

Nova studija koju su sproveli istraživači iz organizacije Scripps za okeanografiju možda će ponuditi novi intrigantan uvid u istoriju i prirodu magnetnog polja naše planete, navodi se u saopštenju za štampu.

Studija, objavljena 15. marta, navodno nudi „nove procjene termodinamike stvaranja magnetnog polja“ u tečnom dijelu zemljinog omotača i pruža „mogućnost otvaranja vrata za riješavanje nedosljednosti u priče o ranim danima planete “.

“Trenutno nemamo veliku objedinjujuću teoriju o tome kako se Zemlja termički razvijala”, rekao je dave Stegman  jedan od autora. “Mi nemamo konceptualni okvir za razumjevanje evolucije planete. Ovo je samo održiva hipoteza.”

Kao što se ističe, osnovna načela geofizike kažu da je tečno jezgro naše planete uvijek služilo kao „dinamo“ koji stvara magnetno polje Zemlje.

Međutim, 2007. godine, naučnici u Francuskoj su postulirali da je donja trećina Zemljinog omotača bila istopljena tokom prve polovine (4,5 milijardi godina) istorije planete; a šest godina kasnije, Stegman i Ziegler prvi su krenuli da šire ovu hipotezu, postulirajući da je upravo taj dio omotača („bazalt magma okean“, kako su ga nazvali francuski istraživači) možda proizvodio magnetno polje planete u to vrijeme.

“Ziegler i Stegman prvi su predložili ideju silikatnog dinama za ranu Zemlju”, rekao je geofizičar Lars Stikrude, čiji je tim prvi put pokušao da predvidi “provodljivost silikatne tečnosti u uslovima bazalt magma  okeana”, koristeći kvantne mehaničke proračune. da bi se postigao taj cilj.

Stikrudeovo istraživanje, navodno pokazuje da su on i tim “pronašli veoma velike vrijednosti električne provodljivosti, dovoljno velike da izdrže silikatni dinamo”.

A u posebnoj studiji, geofizičar Joseph O’Rourke je koristio Stegmanov koncept da bi utvrdio da li je Venera možda stvorila magnetno polje sa rastopljenim omotačem u prošlosti.

“Na kraju, naši radovi su komplementarni, jer pokazuju da su bazalt magma okeani važni za evoluciju zemaljskih planeta”, rekao je O’Rourke. “Zemaljski bazalt magma okean se učvrstio, ali je bio ključan za dugoviječnost našeg magnetnog polja.”

Ove tri studije, pokazuju da nova teorija o prirodi magnetnog polja Zemlje „počinje da se prihvata“, mada je i dalje „daleko od široko prihvaćene“.

“Niko neće vjerovati dok to ne urade sami, a sada su to učinila i dva druga veoma cijenjena naučnika”, rekao je Stegman.