Na Wall Streetu se ne topi samo kapital, već američka hegemonija

Američke dionice su jučer pale ispod psihološke granice od 20 000 bodova i tako su izbrisale dobitke od utorka. Prema službenoj verziji je razlog „panika ulagača zbog koronavirusa“, iako se pad industrijske proizvodnje bilježi od ljeta prošle godine i ovo je logičan slijed događaja koji bi se dogodio i bez epidemije zato što su burze prije ili kasnije morale pokrenuti proces „korekcije“, a ovo je najpogodniji trenutak za to. No o tome smo već pisali u više navrata i nećemo se ponavljati.

Kako prenosi Business Insider jučer u cijene dionica oštro pale, pri čemu je Dow Jones indeks, prvi put od početka 2017. godine, zaronio ispod razine do 20 000 bodova, što znači ni da mjere koje je poduzeo FED, kao otkup dionica američkog ministarstva financija i ubrizgavanje stotine i tisuće milijardi dolara na Wall Street, nisu dale rezultate.

Dow Jones potonuo je 1338 bodova ili 6,3 posto i jučerašnja je prodaja zaustavljena s indeksom od 19 898 bodova, dok je S&P 500 pao za 5,18 posto, na 2398 bodova, a Nasdaq indeks je pao 4,73 posto i zaustavio se na 6989 bodova.

Dow Jones indeks je ovim potonućem izgubio gotovo sve dobitke od kada je Donald Trump prisegnuo za američkog predsjednika.

Nema nova za obične Amerikance

Bijela kuća je poručila da radi na planu potpora gospodarstvu vrijednom 1000 milijardi dolara, pri čemu bi svaki Amerikanac mogao dobiti ček od 1000 dolara.

Predsjednik Donald Trump zatražio je u srijedu od Kongresa da odobri 500 milijardi dolara za gotovinske isplate poreznim obveznicima, kao i 50 milijardi dolara zajmova za pomoć zrakoplovnim kompanijama.

Ove su najavljene mjere na nekoliko sati popravile situaciju, a onda je iz Kongresa stigla vijest kako će milijuni američkih građana ostat će bez pomoći „jer njihove situacije nisu obuhvaćene Zakonom o sprječavanju širenja koronavirusa u obiteljima“, prenosi internetski portal Microsoft News.

Iz tog razloga će mnogi, čak i nakon što osjete simptome bolesti, ići na posao, bojeći se gubitka novca. Naravno, radi prevencije se pacijentima savjetuje da ostanu kod kuće, ali nisu svi spremni poštivati ovo jednostavno pravilo.

Pored svega, škole i vrtići su zatvoreni u cijeloj zemlji, pa mnogi roditelji uzimaju slobodan dan i brinu o svojoj djeci. Međutim, ti ljudi nemaju financijsku potporu i nitko ih neće plaćati za vrijeme odsutnosti s posla.

Kongres je pokušao ispraviti ovu nepravdu kroz Zakon o zaštiti obitelji od koronavirusa, koji je trebao pomoći radnicima diljem zemlje da se brinu za sebe i svoje najmilije u doba nacionalne krize. Ali nakon izmjena koje su u ponedjeljak uložili republikanci, prijedlog zakona možda neće utjecati na milijune Amerikanaca koji rade u malim poduzećima. Amandmanima je ograničen i plaćen obiteljski dopust za roditelje koji svoju djecu ne mogu poslati u školu jer su zatvorene. Općenito, prijedlog zakona, za kojeg se očekuje da će biti usvojen u Senatu, može riješiti neke očite probleme s američkom socijalnom zaštitom, ali će istovremeno milijuni građana Sjedinjenih Država ostati bez pomoći, jer njihove situacije u zakonu nisu uzete u obzir.

Prema službenim podacima, gotovo 200 zemalja u svijetu svojim radnicima jamči plaćena bolovanja. Kao što za Vox ističe Dylan Scott, to se smatra uobičajenom praksom koja se temelji na solidarnosti i pravednosti i ljudi ne bi trebali izgubiti posao ili prihode samo zato što su se razboljeli. Ali Sjedinjene Države nisu među tih 200 zemalja i veliki postotak američkih radnika nema plaćeni dopust. Na primjer, samo 27 posto onih s najnižim plaćama u zemlji ima pravo na plaćeno bolovanje.

Američko gospodarstvo pred recesijom

Ova mala digresija s odlukom Kongresa nas vodi u sada već neminovnost recesije, a kako će se to odraziti na globalno gospodarstvo, to tek treba vidjeti. U svakom slučaju, svima predstoje teška vremena, ali ovaj put s razlikom da privatni ulagači ni druge zemlje u svijetu ne žele kupovati američke državne obveznice i sada ih je prisiljen kupovati FED. Kao što smo objasnili, mehanizam stvaranja enormnog duga je stao i teško će ga itko pokrenuti.

U jednoj od najpesimističnijih prognoza analitičari JP Morgana procjenjuju da bi američki BDP u ovom tromjesečju mogao pasti za 4, a u idućem za 14 posto. Prema procjenama te banke, u cijeloj ovoj godini najveće svjetsko gospodarstvo past će za 1,5 posto.

„Tržište reagira na strah i nesigurnost. Očekujemo da će se takvo trgovanje nastaviti dok cijene dionica ne dotaknu dno, a dno će se dotaknuti kada bude zaustavljeno širenje virusa i kada će ekonomske štete od virusa biti limitirane”, kaže Nela Richardson, analitičarka u tvrtki Edward Jones, koja pripada skupini onih koji sve pripisuju koronavirusu.

Gubici na burzi nastaju zbog zabrinutosti da povećane mjere poticaja iz Bijele kuće i dodatne hitne akcije Federalnih rezervi neće biti dovoljne da nadoknade ekonomsku štetu od epidemije.

Osim toga, na tržištima je nafta pala na najniže cijene u proteklih 18 godina. Ključni je razlog rat koje je tiho pripremila i protiv američke industrije škriljca pokrenula Rusija. Jučer je Vladimir Putin naložio da se radnicima u naftnom sektoru, ali i svima drugima koji su pogođeni privremenim mjerama štete isplate iz Fonda nacionalnog  bogatstva kojeg je Rusija punila viškom prihoda od nafte, kopirajući u određenom smislu Norvešku i njezin takav fond. U tom fondu, bez rezervi Banke Rusije, ima rezervi vrijednih oko 125 milijardi dolara, što je dovoljno za najmanje 4 godine teškog naftnog rata, a prema nekim prognozama za razdoblje od 6 do 10 godina, cijena nafte od 20 do 25 dolara po barelu. Ovaj udarac je udario u same temelje Wall Streeta, koji je tri tjedna zaredom u „crvenom“.

Trump i FED vatru na Wall Streetu gase benzinom

U utorak su američke burze bile blago porasle, što u pozadini općeg pada od 30% može biti ohrabrujući faktor, ali taj je rast bio privremen.

Industrijski prosjek Dow Jones porastao je u utorak 5,2% za više od 1000 bodova, dok je S&P 500 skočio skoro 6%, a Nasdaq Composite 6,2%. Dow Jones je onda trenutku pao ispod 20 000, prvi put od veljače 2017., čime je i zatvorena prodaja.

Što se dogodilo? Sve je kao i obično. Dionice su porasle nakon izvještaja Dow Jonesa, citirajući glasnogovornika Bijele kuće, koji je rekao da se Trumpova administracija zalaže za paket fiskalnih poticaja u iznosu do 1000 milijardi dolara u pokušaju ublažavanja ekonomskog utjecaja pandemije koronavirusa.

Dakle, Trump spreman uliti u gospodarstvo zemlje 1000 milijardi, a ovaj paket uključuje do 550 milijardi dolara izravnih plaćanja ili smanjenja poreza za pojedince, do 300 milijardi dolara zajma za mala poduzeća, do 100 milijardi dolara pomoći za zrakoplovne kompanije i industrije i eventualno 250 milijardi dolara izravnih isplata potrebitim Amerikancima, prenosi The Wall Street Journal.

Zapravo, možemo govoriti o početku programa QE-5, ali ovdje treba pojasniti  nekoliko zanimljivih stvari. Prvo, sama veličina “potpore” značajno nadmašuje onu iz 2008. godine. Prema tome, Trumpova administracija savršeno razumije dubinu problema, a ako odmah ne pokrene financijsko tržište, onda će do studenog rejting trenutnog predsjednika pasti na nulu.

Drugo, sav taj novac bit će na istom mjestu kao i sav prethodni, u bankama i vrijednosnim papirima. Godine 2008.-2009. jasno su pokazale kako se to događa u zemlji u kojoj je oko 60% stanovništva nekako povezano s burzama i to danas ne može biti drugačije.

Realni sektor gospodarstva dobit će izuzetno malo, a kočnice od uvođenja karantenskih mjera od strane pojedinih država i teritorija ostat će na snazi još dugo, barem do kraja ljeta.

Treće, optimizam od programa „kvantitativnog popuštanja“ (QE) može vrlo brzo nestati. Od utorka, prema Bloombergu, samo 15 dionica S&P 500, ili samo 3% cjelokupnog referentnog indeksa, ostalo je pozitivno na tržištu. Tijekom cijelog prošlog mjeseca su dionice svih ostalih kompanija, točnije njih 485, bile u „crvenom”.

Da biste shvatili što zabrinjava Bloomberga, dovoljno je bilo pogledati pogledajte visokotehnološku američku ikonu „Teslu“. Nakon zatvaranja tržišta u utorak, stopa se zaustavila na 430,2 dolara po dionici, što znači da ulagači više ne vjeruju „Svetom Elonu“. Takva je slika ista za sve visokotehnološke kompanije u Sjedinjenim Državama, a banke i financijske organizacije sada žele povrat ulaganja ine zanima ih proizvodnja.

Kriptovalute su također porasle. Bitcoin je u utorak porastao za više od 8%. Ostale su skočile za oko 4%.

Zlato i paladij su blago porasli, a ostali indeksi su crveni za 2% ili više.

Ovo je užasan prizor za američku upravu i FED. Program QE-5 počinje vraćati dolar u domovinu, što znači da će ostale valute oslabjeti, ali to  nije dobro za američku ekonomiju.

Euro je pao za više od 1,5%, iako i u eurozoni trenutno postoji puno pitanja. Na primjer, talijanske vlasti već su najavile da će im trebati najmanje 700 milijardi eura za oporavak od karantene, ali sama je Italija ima samo 100 milijardi za to i očito je da će za manjak moliti ESB i MMF.

A sada najvažnije. Naime, Trumpova administracija tvrdoglavo tvrdi kako je ovaj zli koronavirus toliko osakatio američku ekonomiju. Činjenicu da su se problemi počeli pojavljivati još u kolovozu i rujnu prošle godine uopće nikome ne smeta.

„Za sve je kriv Wuhan i za sve su krivi  prokleti kineski komunisti“, retorika je koju slušamo tjednima.

Osobitost ove krize je što tržište jednostavno nije primijetilo pad stope Feda i sve se počelo doživljavati kao nerazumni optimizam. Sada nema optimizma. Burze su „zvonile“ u ponedjeljak, odnosno zaustavile prodaju, nakon vijesti o smanjenju stope na nulu. Otkad se ovaj balon počeo napuhavati, svima je bilo jasno da prije ili kasnije mora i puknuti

Ne možete beskonačno umjetno pumpati vrijednost dionica. Prije ili kasnije tržište bi se ionako srušilo, a onda je stigla prekrasna pandemija. Baš u pravo vrijeme.

Pokušajte razmišljati logično, ili barem bez emocija. Kako Facebook Marka Zuckerberga može koštati više od naftnog giganta s dokazanim tisućama milijardi dolara vrijednim rezervama.

Ali to je način na koji su „funkcioniraju“ burze, sa svojom nevidljivom rukom koja “regulira” sve i svašta.

„Vrlo je zanimljivo hoće li Trumpova injekcija uspjeti zaustaviti daljnji pad.  Središnje banke gotovo da i nemaju rezerve, jer posljednja dva smanjenja stopa nisu učinila ništa da zaustave prodaju“, kaže Randy Swan, direktor i menadžer investicijskog portfelja Swan Global.

“U financijskom smislu smo se zadužili i našli u vrlo slaboj poziciji”, dodao je  Swan, koji također predviđa da bi S&P 500 mogao kratkoročno pasti za 2000 bodova, ali bi to otprilike odgovaralo razinama na burzi do 2015. godine.

Kao što vidite, stručnjaci su obeshrabreni. Međutim, tjedan je još dug i čekamo nove vijesti koje se nekima sigurno neće svidjeti.

Koronavirus šteti, ali to nije glavni razlog propasti

Oni koji i dalje govore samo i isključivo o koronavirusu, njima je beskorisno išta pojašnjavati. Oni kategorički odbijaju znati da ako je 1980. godine 91% svih međunarodnih transakcija prolazilo kroz nagodbe u dolaru, a u 2018. oko 40%, onda to pomalo podsjeća na vrlo legendarnu “karticu”. Zli jezici kažu da, prema rezultatima trenutne krize, ta brojka može pasti ispod 30%

A 30% više nije hegemonija, to je neka sramota! Međutim, ne možete slušati kojekakve „agente ruskog ili kineskog utjecaja“, već Amerikance.

“SAD su već u recesiji. Doista je to ozbiljna javno zdravstvena kriza, koja je zauzvrat smanjila potražnju potrošača”, rekao je prošlog petka Harry Cohn, bivši direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća i dodao kako „burze procjenjuju ovu nesigurnost”.

Alan Binder, bivši potpredsjednik Federalnih rezervi, prošli je tjedan na sličan način rekao za CNBC da je gospodarstvo vjerojatno već u recesiji.

“Ne bih se iznenadio ako, gledajući na podatke, bude odlučeno da je recesija započela u ožujku“, rekao je Binder.

Naravno, na te američke navijače uopće ne morate obraćati pažnju, pogotovo jer Trump odiše optimizmom, ali on još mora izaći na birališta. Nitko ne zna što će biti sutra, pa zašto se gnjaviti.

Međutim, tjedan je započeo epski. Ovako izgleda prava financijska kriza, ali u Americi to nitko ne želi priznati.

Business Insider / MSN