Iran je bio drugo veliko žarište zaraze, a pao je na šesto mjesto, sankcijama usprkos

Nakon Kine, druga zemlja koja se našla na udaru epidemije koronavirusa Covid-19 je bio Iran, gdje su prvi slučajevi zabilježeni u svetom gradu Qom, mjestu šiitskih studenata i hodočasnika, što je predstavljalo još veći problem za vlasti u Teheranu, jer u gradu živi i u njega dolazi i odlazi veliki broj stranaca. Epidemija  u Iranu je rasla, ali je ona u Italiji rasla brže i s puno više mrtvih.

Sada je Iran na šestom mjestu u  svijetu po boju zaraženih (21 638), oboljelih i mrtvih (1685). Italija je izbila na neslavno drugo mjesto i ima  preko 59 000 zaraženih i oko 5500 mrtvih. Veću krizu od Irana imaju i SAD, Njemačka i Španjolska, a šestom mjestu se opasno približava i Francuska.

Islamska republika se bori s epidemijom usprkos američkim sankcijama i embargu, koji su i dalje na snazi, iako obuhvaćaju i poslovanje medicinskih tvrdi i farmaceutske i industrije medicinske opreme.

Razlog uspješnog suzbijanja epidemije, bolje rečeno usporavanja njenog širenja, bila je disciplina stanovništva i patriotski duh koji je ovo shvatio kao borbu protiv  američkog imperijalizma, jer je u Iranu glavni narativ da je virus proizvod američkog vojnog laboratorija. Iako je ovo dio propagande Teherana, ta je propaganda dala rezultate. A predviđanja za zemlju su bila apokaliptična.

Na početku zaraze je znanstvena studija prestižnog Tehnološkog sveučilišta Sharif sa sjedištem u Teheranu navela da bi  pandemija koronavirusa mogla bi ubiti do 3,5 milijuna Iranaca, ako se ne budu držali mjera karantene  i ako se ne budu slijedila pravila socijalnog distanciranja.

U izvješću je Tehnološko sveučilište Sharif predložilo tri scenarija o mogućem razvoju epidemije u državi. Scenariji su pokušavali predvidjeti širenje Covida-19 na temelju ponašanja građana. Ako osamdeset posto njih bude slijedilo karantenske mjere, virus bi mogao izazvati oko dvanaest tisuća žrtava, a ako bi se izoliralo 50% građana, žrtava bi moglo biti 110 tisuća. U najgorem scenariju, u kojem se stanovništvo uopće ne bi pridržavalo mjera, procjena žrtava je bila 3,5 milijuna, a vrhunac Covida-19 ne bi se  dosegao prije posljednjih dana svibnja.

Iran je teško pogođen pandemijom i broj otkrivenih slučajeva, nešto više od 21 638, a broj od 1685 mrtvih zapravo i nije velik, obzirom da zemlja ima preko 80 milijun stanovnika i nosi se s američkim  sankcijama i embargom.

Mnogi su optuživali vlasti zemlje da nisu postupile adekvatno u ranim fazama epidemije i da su doprinijele ovom „neuspjehu“, ali te optužbe više stižu iz političke dijaspore, odnosno takozvanih „disidenata“, nego iz samog Irana.

„Teheran je u početku smanjio opseg širenja virusa i umanjivao ozbiljnost situacije, a zatim je postupio kada je bilo kasno“, optužbe su iranskih disidenata i zapadnih kancelarija, iako ne svih.

Predsjednik Hassan Rohani je negirao ove izjave, navodeći da se izvršna vlast izravno bavila zdravstvenom krizom i da je stanovništvo zemlje bilo pošteno i na vrijeme informirano. Sveta mjesta, međutim, vlada je zatvorila nakon nekoliko tjedana oklijevanja, dok su prije nekoliko dana tržnice hrane u Teheranu bile pretrpane, a autoceste u zemlji zagušene prometom onih koji se kreću između gradova.

Naravno, zapadni mediji sumnjaju u pouzdanost podataka koje je objavila iranska vlada, a vijest da su u Sjedinjenim Državama ljudi umirali od koronavirusa mjesecima prije Wuhana je za mnoge „ruska i kineska propaganda“.

Prema istraživanju šest kanadskih epidemiologa, napravljenih na temelju njihovih slobodnih procjena, ukupan broj slučajeva Covida-19 u Iranu je 25. veljače iznosio 18 300, a s obzirom na brzinu kojom se bolest širi, nije teško zamisliti kako taj broj, ako su zaključci liječnika točni, može umnožiti u kratkom vremenu. Međutim, metodologija izračuna sugerira da je bolje vjerovati iranskoj vladi nego timu kanadskih „stručnjaka“.

Cilj ovakvih izjava nije teško zamisliti i teži se destabilizirati Iran, a to se čini opetovanim tvrdnjama da vlada nije u mogućnosti upravljati  krizom. Logika je jasna. Dok zemlje poput Kube, Kine, Rusije, čak i UAE i druge žele da se ova priča što prije završi, neke vlade žele iskoristiti Covid-19 za buđenje “narodnog prosvjednog pokreta“, ali u trenutku kada vlada nametne izvanrednu situaciju. To bi dovelo do otvorenog sukoba prosvjednika s policijom, uz žrtve i materijalnu štetu. Ali se plan izjalovio, baš kao i mnogi drugi, ne samo oni dizajnirani protiv Irana, već i u drugim dijelovima svijeta, od Venezuele do Hong Konga i od Iraka do Sirije.

Računalo se i na učinak američkih sankcija, koje su narušile izvoz iranske nafte i nanijele štetu nacionalnom gospodarstvu, ali nisu imale željeni učinak.

Trumpova administracija, usprkos epidemiji koronavirusa, nedavno je dodala dodatne sankcije Teheranu i nada se da će uništiti nuklearni i raketni potencijal Islamske Republike. Ovoje vrlo teška zadaća, obzirom na obrambene kapacitete koji štite ključna iranska postrojenja, smještena uglavnom u planinskim masivima, duboko ispod površine zemlje.

Sve je bio isplanirano onog trenutka kada j stigla vijest da je novo žarište epidemije, nakon Wuhana, Islamska Republika. Računalo se na dodatno pogoršanje unutarnjih prilika i rušilački potencijal kolaps humanitarne krize bez presedana, ali je kriza izostala

Mogući politički potres u Teheranu doveo bi do promjene ravnoteže snaga u korist Saudijske Arabije, Izraela i Sjedinjenih Država, koje su se, naravno, nadale i radile sve da Iran bude zavijen u crno s 3,5 milijuna mrtvih od koronavirusa. No, prokleti virus se smirio, mjere vlade se poštuju, a stratezi u Washingtonu i Izraelu, kao i saudijski šeici, sada imaju probleme u vlastitom dvorištu. Tel Aviv zbog širenja epidemije, Rijad drugi zbog „naftnog rata“, a SAD zbog oba faktora.

U Iranu je ministar vanjskih poslova Irana, Mohammad Javad Zarif, rekao da američke sankcije protiv Islamske Republike otežavaju pristup lijekovima i medicinskoj opremi u vrijeme pandemije koronavirusa.

„Američke sankcije još uvijek su glavna prepreka u učinkovitoj borbi protiv pandemije koronavirusa“, rekao je Zarif svom japanskom kolegi Toshimitsu Motegi u telefonskom razgovoru u petak.

Iranski diplomat je zatražio od japanske vlade da poveća napore u otklanjanju jednostranih sankcija Washingtona protiv Irana i zahvalio se Tokiju na dosadašnjoj pomoći Teheranu u borbi protiv koronavirusa.

Motega je kazao da Tokio planira donirati Iranu „Avigan“, lijek koji se u Japanu koristi za nove oblike gripe, a koji je izgleda djelotvoran u liječenju zaraženih koronavirusom.

Zamjenik iranskog ministra zdravlja, Alireza Reisi je rekao da su tri pokrajine, Teheran, Isfahan i Gilan, zabilježile najveći broj novozaraženih, dok je u čak 13 pokrajina zabilježen značajan pad novih slučajeva zaraze.

Nedavno je iranski ministar vanjskih poslova pisao Ujedinjenim narodima, tražeći da se ukinu američke sankcije, ali su one dio strategije za rušenje vlasti u Teheranu i iluzorno je očekivati da se takvo što uopće može dogoditi.

„Usprkos visokim znanstveni standardima iranskog zdravstvenog  sustava i predanosti borbi protiv epidemije koronavirusa, komplikacije koje su stvorile američke sankcije suočile su iransku borbu protiv virusa Covid-19 s ozbiljnim preprekama“, napisao je Zarif u svom pismu.

Ipak, službene brojke govore da je Iran daleko od crnih scenarija s milijunima mrtvih i urušavanjem sustava, što bi dovelo do ustanaka i pobune i na kraju do svrgavanja vlade u Teheranu.