Brzi kineski odgovor za pomoć Srbiji izazvao reakciju EU i Washingtona

Statistički, Srbija je druga najugroženija zemlja u balkanskoj epidemiji Covidom-19, odmah nakon Rumunjske. Međutim, za razliku od Bukurešta, u Beogradu se vodi prava utrka za one koji nude najveću količinu pomoći u čemu aktivno sudjeluju Rusija, Turska i Kina, koja vodi u ovom „natjecanju“.

S 3105 potvrđenih infekcija i 71 smrtnim slučajem  u biltenu od 10. travnja, Srbija je druga najugroženija zemlja pandemijom na području Balkana, ali je ujedno i zemlja koja prima najviše pomoći od Kine u obliku tona donacija medicinske robe, opreme, dobrovoljnih medicinskih timova i “laboratorijske diplomacije”.

Peking je bio prva sila koja se odazvala zahtjevima za pomoć Beograda, čak prije Moskve, a 21. ožujka, na izričiti zahtjev predsjednika Aleksandra Vučića, poslala je medicinski materijal za koji su zemlje Europske unije blokirale izvoz i šest stručnjaka volontera za podršku bolnicama. Roba i osoblje su sa zrakoplovom Airbus A330 stigli na beogradski aerodrom, gdje ih je primio sam Vučić, koji je iskoristio priliku da pozove Xi Jinpinga u zemlju.

Od tada kineski stručnjaci vode antiepidemijske operacije u zemlji. Koordinirali su izgradnju velikih terenskih bolnica širom zemlje i ojačali napore zdravstvenih ustanova u povećanju broja provedenih testova.

Politika je reagirala vrlo pozitivno na pomoć Pekingu, a vlada se zahvalila plakatima na kojem se na ulicama Beograda prikazuje Xi Jinping, a video predsjednika Vučića kako ljubi kinesku zastavu obišao je kineske društvene mreže. Čak su i javne osobe izašle na teren kako bi izrazile zahvalnost Kini, poput tenisača Novaka Đokovića.

Konačno, 9. travnja najavljeno je da će kineski biotehnološki div, Pekinški institut za genomiku, otvoriti dvije dijagnostičke laboratorije u zemlji u izuzetno brzim vremenskim rokovima. Centri, koji će se graditi u Beogradu i Nišu i opskrbljivati resursima i osobljem iz Pekinga, uvelike će poboljšati dnevne dijagnostičke kapacitete jer će, prema riječima vlade, “dodatni dijagnostički kapacitet biti više nego utrostručen nego danas”.

Radovi se odvijaju brzim tempom. Centar u Beogradu bit će operativan u narednih nekoliko dana, dok bi u Nišu trebao biti završen u roku od 45 dana.

U danima do 21. ožujka Vučić je izjavio da “Xi nije samo prijatelj, nego i brat, ne njegov, osobni, već prijatelj i brat ove zemlje”. Govoreći o europskom stavu, rekao je da “europska solidarnost ne postoji“.

„Bila je to bajka na papiru. Tu su odluku donijeli ljudi koji nam kažu da ne bismo trebali kupovati kinesku robu”, rekao je Vučić.

Dolazak Pekinga konačno je potaknuo EU da povuče svoje korake. Nakon Vučićeve kritike, Bruxelles je obećao da će Beogradu poslati 93 milijuna eura pomoći, od čega je odmah poslano 7,5 milijuna eura.

Međutim, odluka Bruxellesa donesena in extremis, iako prihvaćena u svjetlu hitne situacije, samo je potvrdila viziju licemjerja, a ne solidarnosti. EU je trebala pomoći Beogradu odmah, a ne čekati Peking da uskoči, pokazujući time proizvoljnu i političku prirodu svoje „pomoći“.

Kineski protagonizam pomaže u poboljšanju ugleda Pekinga u zemlji, koji je već vrlo visok i superiorniji od onoga zapadnih zemalja. U kolektivnoj svijesti Srbije, Kina je dobrotvor poput Rusije koja se, suprotno Europskoj uniji, smatra izvorom bezuvjetne pomoći, nudi podršku u kosovskom pitanju i kupila je nekoliko napuštenih industrijskih pogona, vraćajući ih u proizvodnju, stvarajući i oporavljajući tisuće radnih mjesta.

Dvije su zemlje aktivirale strateško partnerstvo 2009., a ojačano je 2016. godine, što je duboko povezalo srpsku ekonomiju s Kinom, koja je danas treći najvažniji dobavljač robe za zemlju, odmah iza Njemačke i Italije.

Beograd je postao eksperimentalno čvorište Huaweija na Balkanu, gdje kompanija upravlja telekameralizacijom u okviru projekta “Sigurni grad”. Kineska poduzeća grade željezničku prugu Beograd-Budimpešta i podzemnu željeznicu glavnog grada. Osim toga, ove bi se godine trebala održati prva zajednička vojna vježba s Kinom.

Povećanje kineske prisutnosti u ovoj balkanskoj zemlji je u određenoj mjeri diversificirala prihoda Beograda, stoga je u ekonomskom smislu Kina preuzela mjesto Rusije. Tako su zemlje EU i Kina glavna su tržišta srpskog uvoza i izvoza, dok se ruska uloga svela na sigurnosna pitanja i zadržala je snažno simboličko značenje.

Međutim, tema je ekonomija i zbog poteza sada, nakon krize s Covidom-19 bi se moglo dogoditi da se Beograd iz euro-američke orbite okrene kineskoj, ne samo ruskoj.

Ovdje ulogu ima i „kosovsko pitanje“ i nedavni napori Trumpove administracije da se ponovno aktiviraju pregovori s Prištinom. Iz čisto pragmatičnih razloga je Trump oko ovog pitanja prividno usvojio „prosrpski kurs“, svjestan da je okretanje put Srbije ka Zapadu znatno otežan i dinamičnom balkanskom politikom Pekinga.

Svi su akteri svjesni da je kontrola, ili barem pravo glasa u unutarnjim poslovima Beograda od ključne važnosti, jer se tamo stoljećima pišu i odlučuju sudbine Balkana i Europe, što je Kina vrlo brzo shvatila, možda davno prije epidemije Covid-19.

Xinhuanet