Sredinom maja, republikanski senator Ted Cruz predstavio je prijedlog zakona koji ima za cilj da smanji oslanjanje Sjedinjenih Država na kineske rijetke zemljane metale. Kina je i dalje najveći svjetski proizvođač ovih strateških minerala potrebnih za proizvodnju elektronike široke potrošnje i oružja.
Tri neimenovana izvora kažu da je Pentagon prošlog mjeseca poništio odluku o finansiranju dva projekta za preradu rijetkih zemljanih metala u SAD.
Pozivaju se na dokument američke vlade kojim je 29. aprila Ministarstvo odbrane obavijestilo podnosioce zahtjeva da je odluka „odložena dok se ne mogu sprovesti dalja istraživanja“.
Izvori su tvrdili da je taj potez usmjeren na australijsku kompaniju Linas Corp i privatnu američku firmu MP Materials, rekavši 22. aprila da je Pentagon dodijelio sredstva za odvajanje rijetkih zemljanih metala kompanijama u Teksasu i Kaliforniji.
Istog dana, naučnici Ministarstva energetike SAD izrazili su zabrinutost zbog poteza Pentagona, ukazujući na manjinski udio kineske kompanije u MP Materials.
Linas je, u međuvremenu, potvrdio odluku Ministarstva odbrane o obustavi finansiranja, dok Pentagon i MP Materials još uvijek nisu komentarisali to pitanje.
Događaji su uslijedili nakon što je republikanski senator Ted Cruz sredinom maja predstavio zakon pod naslovom Zakon o inostranim zemljanim metalima (ORE) iz 2020. godine i koji ima za cilj da američke proizvođače preusmjeri sa kineskih na kritične rijetke zemljine minerale iz unutrašnjih izvora.
Ovaj prijedlog bi zahtijevao od ministra odbrane da osigura donacije za pilot projekte razvoja rijetkozemnih metala u SAD, a takođe traži od Pentagona da koristi rijetkozemne elemente proizvedene u Americi u svim vojnim proizvodima.
Prijedlog zakona odnosi se na 17 rijetkih zemljanih metala, koji se koriste u potrošačkoj elektronici, medicinskim uređajima, čistoj energiji, satelitima i borbenim avionima, kao i 4 druga minerala koja su ključna za proizvodnju električnih vozila.
Cruz je rekao da je dokument dizajniran tako da pomogne da se izbjegne scenario po kom Peking može Sjedinjenim Državama iznenada da prekine pristup rijetkim zemljanim metalima. Prema njegovim riječima, “Zakon ORE pomoći će da se osigura da Kina nikada nema tu mogućnost uspostavljanjem rijetkih zemljanih elemenata i lanaca snabdijevanja kritičnim mineralima u SAD”.
Američka rudarska kompanija Rare Earth, koja razvija teški projekat rijetkih zemljanih metala u zapadnom Teksasu, pozdravila je nacrt zakona i pohvalila Cruza za “priznavanje da je prvi korak u rješavanju kineske dominacije u sektoru rijetkih metala prioritet domaćem američkom razvoju”.
U 2019. godini Washington je predstavio međunarodnu inicijativu za upravljanje energetskim resursima (ERGI) za otkrivanje i razvoj rezervi kritičnih minerala od Australije do Grenlanda, u očiglednom pokušaju da se smanji oslanjanje SAD u ovom polju na Kinu, najvećeg svjetskog proizvođača rijetkih zemljanih metala.
Oni su owisni o Kini a sad če biti i dalje
Oni su najpametniji i najrazvijeniji pa neka ih proizvode iz škriljca.
Proizvodnja REE je tehnoloski zahtjevna i jako oneciscuje. Nitko danas u ovom segmentu ne moze konkurirati Kini po cijenama. Drugo je pitanje, sto su REE strateska sirovina bez koje se ne moze, i zemlja kao USA ne bi smjela dozvoliti mogucnost da joj netko prekine dobavu. Dakle, USA bi morala proizvoditi REE, nije vazna cijena, ni ekomomska isplativost. Ali, kao sto smo se mnogo puta uvjerili, u USA vlada sirovi kapitalizam, dolar je kralj, a kao sto vidimo, cak i strateski nezamjenjivi metali, ako se na njima ne moze zaraditi, otpadaju. Jedino, pretpostavljam, da ce USA pokusati stvoriti strateske rezerve, za slucaj da odnosi sa Kinom postanu toliko losi, da im ih Kina uskrati. Nedavno sam procitao podatak da se u EU vise ne proizvode laptopi. Zadnji su bili Fujitsu-Siemens, suradnja je propala, ostao je samo Siemens, a na kraju su i oni obustavili proizvodnju zbog ekonomske neisplativosti. Jadan je… Čitaj više »
Kvaka. I dalje će kupovati od Kineza, ali sigurno traže nove izvore rijetkih metala. Afrika ih je prepuna, no nema još infrastrukture. Za max 5-6 godina imaće ameri nove dobavljače. Neće Trump tek tako dopustiti da Kina postane broj Jedan kao svjetska ekonomija. Sada se gura Indija.
Kad ih svi dovoljno nakopaju zamijenit ce nam mentalni sklop za metalni