Na današnji dan, davne 1626. godine, rođena je najslavnija vladarica u povijesti Švedske – Marija Kristina Aleksandra (Stokholm, 08. decembar 1626. – Rim, 1689.), Kristina Švedska
Kći švedskog kralja Gustava II. Adolfa i Marije Elene Branderbuške, primila je izuzetnu naobrazbu, sasvim priličnu za muškarca u to vrijeme, te je tako postala jedna od najobrazovanijih žena Europe.
U trenutku kad joj je otac poginuo u čuvenoj bitci kod Lützena 1632. godine, u sukobima protiv Katoličke lige u Tridesetogodišnjem ratu, Kristina je imala samo šest godina. Kao jedina zakonska nasljednica postala je kraljicom Švedske, krunisana po punoljetstvu 12 godina kasnije.
Katarina Švedska nikad se nije udala i nije imala potomstvo. Nakon što je njen nasljednik bio potvrđen od strane parlamenta, 1650. godine imala je sve manje interesa za politiku te se okreće književnosti i znanosti. Na svom dvoru ugošćuje učitelje, pjesnike, književnike, slikare i filozofe. Postaje velika pokroviteljica umjetnosti i nauke. Jedan od njezinih najpoznatijih učitelja i vrlo blizak prijatelj bio je čuveni francuski filozof René Descartes.
Za njenog doba, Švedska je postala važno kulturno središte, a Stockholm biva nazivan Atenom Sjevera.U historiji će ostati upamćena kao miroljubiva i kreposna kraljica koja je 1644. godine okončala rat s Danskom i Tridesetogodišnji rat 1648. godine, stvorivši snažnu Švedsku, a Baltik švedskim morem.
1654. godine, Katarina je odlučila dobrovoljno abdicirati, a zatim se preobratila na rimokatoličku vjeru. U trenutku napuštanja prijestolja imala je samo 27 godina.
Otputovala je u papinski Rim gdje se trajno nastanila i aktivno učestvovala u javnom i kulturnom životu.
Preminula je u 62. godini u Rimu, a pokopana je u kripti znamenite Bazilike Svetog Petra u Vatikanu.