Iran nastavlja s postupkom obogaćivanja urana, čime krši nuklearni sporazum

Iran je objavio svoje namjere za prelazak ograničenja nametnutog nuklearnim sporazumom u smislu obogaćivanja i zaliha urana iz 2019. Teheran je tvrdio da, budući da je iransko gospodarstvo ponovno pretrpjelo štetu zbog novonastalih sankcija, iako samo američkih, više se ne bi trebalo pridržavati svojih obveza prema nuklearnom sporazumu.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u svom je izvješću, distribuiranom državama članicama, izjavila da je Iran nastavio svoju politiku povećanja zaliha urana s niskim sadržajem obogaćenog materijala, akumulirajući do 25. kolovoza oko 2,32 tone. To je veliko povećanje u odnosu na posljednje izvješće od 20. svibnja, koje je pokazalo da je Islamska Republika akumulirala oko 1,73 tone nuklearnog goriva. Trenutna razina također je više od 10 puta od granice utvrđene 2015. godine, u okviru Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (JCPOA), poznatog i kao iranski nuklearni sporazum.

Povećanje zaliha urana tijekom posljednjeg tromjesečja otprilike je jednako ranijoj stopi rasta 2020. godine, što sugerira da ni pandemija koronavirusa, ni nedavne eksplozije u zemlji, od kojih su se neke dogodile na nuklearnom području, nisu utjecale na procese obogaćivanja.

Završetak neotkrivenih zabrinutosti oko nuklearnih područja?

Izvještaj IAEA također je nagovijestio da su zabrinutosti oko dviju elektrana, za koje se već neko vrijeme sumnjalo da su nuklearna nalazišta, otklonjene. Iran je prethodno odbio odobriti agenciji pristup tim internetskim mjestima, ali se nedavno predomislio, navodi se u izvješću.

Službenici nuklearnog čuvara posjetili su jedno od mjesta i prikupili obližnje uzorke okoliša, kako bi utvrdili je li korišten za rad na nuklearnim materijalima. Predstavnici IAEA posjetit će drugo mjesto u rujnu, s datumom koji je već dogovoren s Teheranom. Izvještaj nije detaljno obrazložio rezultate ispitivanja na uzorcima s prvog mjesta.

Iran je počeo skupljati gorivo obogaćeno uranom od ljeta 2019. godine, kada je Teheran najavio da se više neće pridržavati odredbi nuklearnog sporazuma u smislu ograničenja zaliha i dopuštene razine obogaćivanja. Islamska Republika tvrdila je da se ne može pridržavati odredbi JCPOA, a da pritom ne prima glavnu korist; mogućnost slobodne trgovine s ostatkom svijeta s ukinutim sankcijama.

Nakon povlačenja SAD-a iz sporazuma, što se dogodilo u svibnju 2018., iranska trgovina naftom bila je osakaćena, a iranske su banke uglavnom bile odsječene međunarodnim sustavom SWIFT, zbog novo-nametnutih, američkih sankcija. EU je pokušala spriječiti egzodus poduzeća iz Irana uvođenjem trgovinskog načina INSTEX, ali nije uspjela popraviti situaciju u najvažnijoj sferi Teherana, u trgovini naftom.