Daniel Ellsberg, svjedoči u odbranu Assangea, kaže da je WikiLeaks otkrio „ratne zločine“ zbog „javnog interesa“

Daniel Ellsberg – čiji su „Pentagon papiri“ otkrili ilegalno američko bombardovanje tokom vijetnamskog rata – rekao je da Julian Assange neće imati pravično suđenje ako bude izručen SAD, upoređujući slučaj izdavača sa svojim.

Svjedočeći na saslušanju za izručenje Assangea u srijedu, Ellsberg je rekao da će suosnivaču WikiLeaksa biti uskraćena šansa da se brani ako bude izručen u SAD na suđenje, napominjući da, kao ni u njegovom slučaju, Assangeu neće biti dozvoljeno da argumentuje da su njegova objavljivanja bila u „javnom interesu“.

„Primjećujem najveće sličnosti sa položajem u kojim sam se našao, gdje je administracija koja je sprovodila te nezakonitosti namjeravala da sruši otkrivanje nezakonitosti i krivičnih djela od strane pojedinaca“, rekao je Ellsberg sudu.

„Assange ne može dobiti pravično suđenje za ono što je uradio pod ovim optužbama u Sjedinjenim Državama.“

Otkrivanja WikiLeaksa – poput groznog video snimka „Kolateralno ubistvo“, koji prikazuje američko topništvo koje puca na iračke novinare – dala su dokaze o ratnim zločinima, nastavio je slavni uzbunjivač, tvrdeći da su Amerikanci imali pravo da znaju šta je njihova vlada učinila u njihovoj ime.

„Bio sam potpuno svjestan da ono što je prikazano na tom video snimku zaslužuje termin ubistvo, ratni zločin“, rekao je on za snimak „Kolateralno ubistvo“, dodajući u svom pismenom svjedočenju da je video suočio građane sa „stvarnošću našeg rata.”

„Američka javnost je hitno trebala znati šta se rutinski radi u njihovo ime i nije bilo drugog načina da to nauče osim neovlaštenog otkrivanja.“

Tokom unakrsnog ispitivanja, advokat koji je zastupao Washington, James Lewis, tvrdio je da Assange nije procesuiran posebno zbog zloglasnog video snimka, već zbog objavljivanja vojnih klasifikovanih pravila o angažovanju u Iraku, između ostalog. Ellsberg je odgovorio da je otkrivanje pravila neophodno za prikazivanje ratnih zločina počinjenih na video snimku, dodajući da je umjesto da kazni vojnike koji su umiješani u to, vlada sada procesuirala čovjeka koji je otkrio dokaze o njihovom kršenju.

Lewis je takođe osporio Ellsbergovo poređenje sa sopstvenim objavljivanjem ’Pentagonskih papira’ iz 1971. godine – u kojem je novinarima proslijedio 7.000 stranica povjerljivih dokumenata o ratu u Vijetnamu – primjećujući da je Ellsberg uskratio neke informacije za objelodanjivanje. Međutim, uzbunjivač je rekao da nije redigovao nijedno ime doušnika ili tajnog agenta CIA, te da je, za razliku od njega, Assange zadržao neka imena, pa se čak i obratio odbrani i državnom odjeljenju za pomoć u izradi dodatnih objelodanjivanja. Odbijen je, rekao je Ellsberg.

“Dakle, onda su za sve krive vlade”, uzvratio je Lewis.

„Da, oni snose tešku odgovornost“, odgovorio je Ellsberg, dodajući da je iznenadna zabrinutost vlade zbog objavljivanja bila „vrlo cinična“ s obzirom na to da su zvaničnici odbili Assangeov zahtjev za pomoć.

Ellsberg – bivši strateški analitičar za RAND Corp. koji je redovno sarađivao sa State departmentom i Pentagonom između 1950-ih i 1970-ih – otkrio je dokaze da su SAD ilegalno proširile kampanju bombardovanja Vijetnama na susjedni Laos i Kambodžu, kao i kako su američki zvaničnici u četiri administracije zavaravali javnost o ratnim naporima. Nakon curenja, Ellsberg je optužen u 12 tačaka prema Zakonu o špijunaži, istom zakonu koji podupire većinu Assangeovih optužbi, i suočen sa do 115 godina zatvora. Njegov slučaj je konačno prekinut nakon što je otkriveno da je vlada protiv njega ilegalno prikupila dokaze.

Assange ostaje u pritvoru u londonskom zatvoru Belmarsh sa maksimalnim obezbjeđenjem dok čeka presudu u svom slučaju izručenja, koji bi trebalo da završi početkom oktobra. Ako ga pošalju u SAD na suđenje, izdavaču WikiLeaks prijeti 175-godišnja zatvorska kazna, optužen je po 17 tačaka povezanih sa špijunažom i kompjuterskim upadom zbog njegove uloge u objelodanjivanju povjerljivog materijala.