Nakon što je Martin Shrkeli podigao cijenu Daraprima, antivirusnog lijeka koji koriste pacijenti s HIV-om širom svijeta, sa $13.50 na čak $750.00, preko noći je postao najomraženiji čovjek na svijetu.
Od tog momenta, reakcije su bile više nego ogorčene. Shkreli je pokušao da ublaži štetu smanjujući cijenu lijeka za 50 % za američke bolnice (što je opet 30 puta viša cijena od prvobitne). Cijena lijeka za pacijente koji nisu hospitalizovani, ostala je nepromijenjena pa oni i dalje plaćaju enormno velike količine novca za njega.
Ovaj događaj je ponukao srednjoškolce u Australiji da naprave 3,7 grama aktivnog sastojka lijeka Daraprima za samo $20.00, što znači da bi jedna tableta koju Shkreli prodaje za $750.00 koštala samo $2.00
Sidnejski srednjoškolci su radili na ovom projektu na časovima dodatne nastave od septembra 2015. godine, kada je i došlo do povećanja cijene lijeka. Svi oni su složni da ih je rad na tako važnom projektu motivisao da rade jako naporno i vrijedno.
„Rad na stvarnom svjetskom problemu nas je definitivno učinio mnogo entuzijastičnijim“, kazao je 17-godišnji učenik Austin Zhang.
Još jedan srednjoškolac, James Wood je dodao: „Pozadina ovoga je projekat učinila još važnijim“.
Srednjoškolci su radili na projektu u saradnji sa hemičarkom Alice Williamson sa Univerziteta u Sidneju preko online programa Open Source Malaria, koji je fokusiran na javno dostupne lijekove za liječenje malarije.
Nakon 12 mjeseci istraživanja sigurnijeg načina sintetizacije lijeka, oni su uspješno napravili 3,7 grama pirametamina, aktivnog sastojka Daraprima.
Iako đaci ne planiraju prodavati lijek, oni su htjeli da pokažu svijetu da Shkrelijeva pilula, koja košta $750.00, može biti napravljena za samo $2.00 i u tome uspjeli. Ako ništa drugo, njihovo otkriće je ponovo probudilo svjetsku pažnju glede cijene ovih tableta. U mnogim zemljama širom svijeta, ova tableta se može kupiti za dolar-dva, dok u Americi farmaceutska kompanija koju vodi Martin Shkreli drži monopol na tržištu distribucije ovog lijeka zahvaljujući rupi u zakonu zvanoj „model zatvorene distribucije“. Ako bi neka druga kompanija htjela da plasira ovaj lijek na američko tržište, njen lijek bi morao da prođe testiranja i ispitivanja radi poređenja sa Shkrelijevim proizvodom, a to bi koštalo milione dolara. Ovaj zakon onemogućava drugim kompanijama da uđu na američko tržište i drži ih podalje od njega, što Shkreli koristi za svoj račun.
Možete li objasniti – kakve veze ima slika iznad članka sa samim člankom? Izgleda kao da nekoga hapse, a u članku – “niđe veze”… 🙂