Znanstvenici upozoravaju da bi ove godine mogao eruptirati najaktivniji vulkan na Islandu

Znanstvenici na Islandu povećali su razinu upozorenja zbog prijetnje vulkana Grímsvötn, upozoravajući kako sada postoji više naznaka da bi se uskoro mogla dogoditi erupcija.

Ovaj vulkan doživio je neobično snažnu erupciju 2011. godine, kada je eruptirao 20 kilometara stupa pepela u zrak. Nakon njega eruptirao je vulkan Eyjafjallajökull. Ta se erupcija dogodila prošle godine, a zbog snage erupcije tog vulkana i smetnji koje je ona izazvala, moralo je biti otkazano 100.000 letova.

U posljednje vrijeme primijećeno je da se vulkan “napuhuje” i da nova magma ulazi u komore ispod njega, zbog čega a povećana toplinska aktivnost, koja je rezultat takvih aktivnosti, topi dodatne količine leda. Lokalizirana potresna aktivnost također se povećala. Sve ovo ukazuje na moguću novu erupciju.

Seizmolozi su sada u potrazi za indikatorima erupcije, čije bi pojavljivanje moglo potrajati i do 10 sati. Konačan indikator erupcije označava probijanje magme na površinu.

Iako za to postoji mala mogućnost, događaj erupcije sličnih razmjera iz 2011. pogoršao bi ionako nesigurnu situaciju za zrakoplovnu industriju, koju je omeo koronavirus.

Vulkan Grímsvötn skriven je ispod ledenog štita, čiji je samo jedan stari greben izložen na južnoj strani, s kojeg su nastale erupcije. Grímsvötn je u posljednjih 800 godina doživio najmanje 65 erupcija, što ga čini vulkanom koji najčešće eruptira u toj zemlji.

Između manjih, novijih erupcija obično postoje razmaci od četiri do 15 godina, dok se čini da se veće erupcije događaju svakih 150 do 200 godina, a glavni događaji zabilježeni su 2011., 1873. i 1619. godine.

Toplinski ispusi koji izlaze iz vulkana dramatično su se povećali u posljednjih mjeseci, što je potaknulo podizanje razine upozorenja koje je trenutno izuzetno visoko, zbog otapanja leda u okolini i stvaranja velikog, skrivenog jezera, dubokog oko 100 metara, koje se nalazi ispod ledenjaka, koji je debeo 260 metara.

To predstavlja rizik za obližnju infrastrukturu jer otopljena voda može bez upozorenja proteći podzemnim vulkanskim tunelima, prije nego što izađe, oko 45 kilometara dalje. Prolaz vode kroz ove tunele pažljivo se prati, kako bi se spriječio gubitak života u slučaju naglih poplava.

Međutim, ti iznenadni poplavni događaji također dramatično smanjuju tlak u vulkanu, a mogu uzrokovati i potpuno erupciju.

Ono što je dobro u svemu ovome jest to da će, zbog ledene kape koja se nalazi na vrhu vulkana i zbog otopljene vode koja bi se nalazila ispod njega, pepeo bi izbio iz vulkana vjerojatno bi se odmah ohladio u vodi.

Iako će doći do određenih poremećaja u zračnom prometu, nadamo se da to neće biti tako drastično kao što je bilo kod erupcije vulkana Eyjafjallajökull. Treba imati i na umu to da je vulkansku aktivnost vrlo teško predvidjeti, što dokazuje i erupcija iz 2010., koja je zatekla svijet.