Dopisnici dnevnika Komsomolskaya Pravda, Jevgenij Beliakov i Vladimir Velengurina bili su prvi novinari koji su posjetili ruske zlatne rezerve Središnje banke i podijelili jedinstvene fotografije, otkrivajući neke skrivene tajne, javlja Sputnik.
Željezni i olovni spremnici poredani uzduž, jedan pored drugog i jedan iznad drugog, doista impresioniraju!
Trenutna količina zlata u Središnjoj banci Rusije veća je od 1.800 tona, što Rusiju stavlja na šesto mjesto u svijetu. Samo za deset godina, Rusija je svoje zlatne rezerve povećala za više od 6 puta, a što predstavlja 17% ukupnih ruski rezervi.
Ruske rezerve ukupno iznose 432,74 milijardi dolara, od toga:
- Devize: 346,51 milijardi dolara
- Zlato: 76,65 milijarda dolara
- Ostale vrijednosti: 9,6 milijardi dolara
Rusija je počela aktivno kupovati zlato nakon uvođenja sankcija zapadnih zemalja 2014. godine. Od tada, ruski regulator u prosjeku kupuje oko 100 tona zlata godišnje. Nakon toga, količina kupljenog zlata se udvostručila. 2016. i 2017., Središnja banka je kupila više od 200 tona fizičkog zlata.
Zlatne rezerve predstavljaju “sigurnosti jastuk” zemlje. U slučaju krize ili nedostatka deviznih rezervi, još je uvijek moguće prodati ili založiti fizičko zlato. Potražnja fizičkog zlata na svjetskim tržištima je i dalje velika, iako je njen značaj bio znatno veći u prošlosti.
Povijest ruskih rezervi
Rezerve zlata u Ruskom Carstvu početku 1914. iznosile blizu 1400 tona. U to vrijeme, Rusija je po zlatnim rezervama bila među tri vodeće zemlje uz SAD i Francusku. Deset godina nakon revolucije (1928.) zlatne rezerve SSSR-a padaju na 150 tona. Na to je utjecao Prvi svjetski rat i troškovi nove sovjetske vlade. Nakon što je Staljin došao na vlast, zalihe zlata u SSSR-u brzo su se povećale na 2.800 tona tijekom 1941. godine, što je bio povijesni rekord. 1991. godine Rusija je naslijedila od Sovjetskog Saveza samo 290 tona zlata. Trebalo je iznova obnoviti zlatne rezerve praktički od nule.
Odakle dolazi rusko zlato?
- Iz rudnika: 240 tona svake godine
- Sekundarnih izvora: 40 tona godišnje
- Iz ne željeznih metala: 20 tona godišnje
Ukupno se u Rusiji proizvede oko 300 tona zlata godišnje. Glede proizvodnje, Rusiju nadmašuju samo Kina i Australija. Prema časopisu “Zlato i tehnologija” glavni depoziti nalaze se na Dalekom Istoku, u regiji Irkutsk i na Krasnojarskom teritoriju.
Kako se proizvode zlatne poluge?
Svaka zlatna poluga sadrži zaštitni znak tvornice koji daje informacije o mjestu proizvodnje zlatne poluge, godinu izdavanja, karat i masu.
Karat poluge je između 99,95 i 99,995. To znači da je njen sadržaj zlata 99,95 do 99,995%. Ostatak do 100% sastoji se od nečistoća.
Svaki zlatna poluga ima svoju “potvrdu kvalitete”. Osim zlata, poluga sadrži nečistoće iz drugih metala. Na primjer: željezo, platina, paladij, rodij, olovo, srebro, bakar ili nikal. No, njihov udio teži nuli.
Svaka zlatna poluga ima svoju “potvrdu kvalitete”
Jedna zlatna poluga vrijedi pola milijuna dolara
Na prvi pogled, zlatna poluga izgleda mala, ali nije ju lako podići: teži oko 12-13 kg. Poluge su pažljivo pohranjene u željeznim spremnicima (20 poluga u svakom), a svaki spremnik je zapečaćen.
Tržišna vrijednost zlata se stalno mijenja. U prosjeku, danas standardna zlatna poluga vrijedi gotovo 30 milijuna rubalja (438.000 eura). Cijeli spremnik od 250 kg vrijedi 600 milijuna rubalja (8,75 milijuna eura).
Tko je posjeduje svjetsko zlato?
Teško je procijeniti količinu zlata u optjecaju na planeti koja se procjenjuje na 190.000 tona, od čega više od polovice posjeduju građani (uglavnom u obliku nakita). Oko 33.500 tona se pohranjene kao rezerve nacionalnih banaka različitih zemalja. Jedan dio koriste investicijske tvrtke, a ostatak se koristi u stomatologiji, elektronici i drugim industrijskim granama.
- Sjedinjene Države: 8133 tone
- Njemačka: 3374 tone
- Italija: 2452 tone
- Francuska: 2436 tona
- Kina: 1842 tone
- Rusija: 1801 tonu
Hoće li se vrijednost zlata povećati?
Neki ljudi misle da “zlato uvijek vrijedi”. Ova mantra ponavljaju specijalizirani analitičari, ali ona nije sasvim opravdana kada se promatra dinamika globalne evolucije. Doista, u određenim razdobljima postoji dugoročni rast, ali ponekad i stagnacija koja je trajala desetljećima. Zato je nemoguće predvidjeti kako će se cijena zlata ponašati u godinama koje dolaze.
Izvor: Komsomolskaya Pravda | Sputnik | Prijevod: Redakcija portala Logično
Evo, povratio sam od onih Soroševih salmoneličnih bljezgarija, pa se vratio, i eto vraga, iako ga ignoriram kao vegan meso, on je tu. Odmah ispod članka, u frejmu “više s weba”, pozira namrgođeno sa nekakvim plakatom u rukama po uzoru na Stankovića. Ništa, odoh opet povraćati.
PS: Kako to da među tim linkovima pretežno stoje linkovi na radikalno desne portale kao što su direktno i dnevno?
🙂 Ok, SAD službeno 8133 tone, a od toga u tungstenu ili tungsranju, ? To ne može znat ni Baba Vanga
U Fort Konx ne moš ući ne da si novinar, nego ni da si Melanija Trump. Možda Joshua Jared Koshner Kusher, Kushner, kako mu je ime , može, zet?
Sada ću biti zao, neka Amerikanci pokažu svoje zlato u onom Fort Knox. ako ga uopće ima tamo.
“Hoće li se cijena zlata povećati?” Poslušajte staru židovsku formulu: Trećina bogatstva u zlatu, trećina u kešu, trećina u nekretninama. Vrijedi već tisućljećima.
Mozete li obraditi ubistvo Olivera Ivanovica,znam da je to extremno komplikovano ali bar razmotrite.
Koju šaku ima onaj rus gore, rođenu za boksača, padneš od zračne struje zbog otpora zraka koju stvara. A tek da se zapitaju što je sa desetinama tisuća tona zlata od cara Nikole koje je dao za osnivanje FED-a i kao nagradu ubiše ga.
Dobri gospodari
Zanimljivo je da je cijena zlata zadnje 3-4 godine dosta stabilna i kreće otprilike između 1150$ i 1400$ iako potražnja za (fizičkim) zlatom znatno premašuje ponudu. Po nekoj logici ponude i potražnje cijena bi trebala rasti, ali to se ne događa. Istini za volju fizičko zlato čini samo 2% ukupne trgovine zlatom, a ostalo je tzv. papirnato zlato.
Odakle Švabama zlato…
Da Pljenkovic jede crklu nebi imao onoliku drobinu.
Nije li Kulinda dokaz da nije zlato sve sto sija, ispod vanjskog sjaja mnogo otpada i bofla.