Rekordni američki trgovinski deficit i slom burzi – Nitko se ne usudi davati prognoze

Usprkos svim lijepim riječima i pokazateljima o “gospodarskoj renesansi” Sjedinjenih Država, brojke su neumoljive. Dva pokazatelja jasno govore da nešto ne ide željenim smjerom.

Prvi je trgovinski deficiti Sjedinjenih Država, koji je dosegao najvišu razinu od velike krize 2008. godine.

Trgovinski deficit je u prosincu porastao je za 5,3% i iznosio 53,1 milijardu dolara, priopćilo je američko Ministarstvo trgovine. Pokazatelj je premašio sve prognoze i bio je najveći od listopada 2008.

Analitičari Bloomberga su očekivali da se da će američki trgovinski deficit u prosincu biti 52,1 milijardu dolara, milijardu manje nego što se kasnije pokazalo.

Prema revidiranim podacima, negativni saldo je u studenom iznosio 50,4 milijarde dolara, a ne 50,5 milijardi dolara, kao što je prethodno objavljeno.

Na godišnjoj razini, trgovinski deficit je 2017. godine ukupno porastao za 12% i iznosio 566 milijardi dolara, što je najgori rezultat od 2008. godine.

Izvoz u prosincu je porastao za 1,8% u odnosu na prethodni mjesec i iznosio 203,4 milijarde dolara. Povećanje izvoza se uglavnom pripisuje prodaji sredstava za proizvodnju, industrijske robe i izvoza resursa.

Uvoz je porastao za 2,5% i iznosio 256,5 milijarde dolare, zbog rekordnih nabava robe široke potrošnje, kapitalnih dobara i prehrambenih proizvoda.

U 2017. je izvoz Sjedinjenih Država porastao za 5,5% i iznosio 2330 milijardi dolara, što je brojka koju se voli izdvajati iz ukupne slike, zanemarivši ostale pokazatelje.

Međutim, uvoz 2017. je porastao za 6,7% i dosegao rekordnih 2900 milijardi dolara. Oba pokazatelja su porasla do najviše razine još od 2011. godine.

Predsjednik Donald Trump nastoji smanjiti trgovinski deficit, što je jedan od ključnih dijelova njegove  politike “America First”. U tom smislu se odlučio na carine za neke robe, prije svega iz Kine, oslabiti dolar, što je prvi korak u ispunjenju tog cilja i drugo, ali politika ne daje željene rezultate.

Naime, američki trgovinski deficit s Kinom je prošle godine porastao za 8,1% i dosegao rekordnih 375,2 milijarde dolara.

Trgovinski deficit američkim južnim susjedom, Meksikom, porastao je 2017. za 10% i iznosi nevjerojatnih 71,1 milijardu dolara. To je maksimalni pokazatelj u trgovini s Meksikom od 2007. SAD pregovara o reviziji Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) s Meksikom i Kanadom, a Trump je nekoliko puta zaprijetio o povlačenjem iz sporazuma.

Američki deficit bez promjene cijena, jer ovdje imamo sliku koja se koristi pri izračunu BDP-a, još je gora. Točnijom metodologijom, koja se izbjegava koristiti, trgovinski deficit bi u prosincu zapravo narastao na 68,4 milijarde, a mjesec ranije na 66,5 milijardi dolara.

Statistika za prosinac sadrži i podatke o američkom BDP-u za IV kvartal, kada su trgovina i povećanje uvoza bili značajna kočnica za gospodarstvo.

Prema preliminarnim podacima američkog Ministarstva trgovine, američki BDP je prema godišnjoj stopi porastao za 2,6%, dok je u III kvartalu rast iznosio 3,2%.

Neto izvoz je manji za 1,13 postotnih bodova u odnosu na pokazatelje gospodarskog rasta, to je maksimalni iznos u protekloj godini.

Drugi pokazatelj je panika na tržištima, a sve je opet počelo u SAD-u. Ovdje se više ne može govoriti o jednostavnoj korekciji, jer svjetski burzovni indeksi padaju za 3 do 6% dnevno, a volatilnost tržišta je dosegla na razine krize.

Sve je počelo na američkom tržištu. Prvo smo u petak vidjeli smo pad od oko 2%, ali se u ponedjeljak pad nastavio, da bi u jednom trenutku nastao kaos. Prinosi obveznica oštro su se smanjili, a burzovne kotacije su pale u jednom danu za oko 3,5%.

Izgleda da su sve trgovinske sheme prekinute i započela su kaotična zatvaranja burzi. Panika se proširila na burze u Aziji, gdje je japanski Nikkei izgubio oko 6%, a indeks u Hong Kongu je također pao za također oko 6%.

Sada promjene na burzama mogu biti tako brze da je sasvim moguće da neki trgovci i investitori više neće nastavili svoja poslovanja na financijskim tržištima. Rast volatilnosti je gotovo veći nego tijekom nedavne krize.

Ranije su ekonomisti koji ne vjeruju u ovakvu vrstu poslovanja upozoravali da će brzo povećanje prinosa na tržištu i europske vrijednosne papire završiti vrlo loše, što se dogodilo. Glavna zadaća je bila zaustaviti taj rast, a očigledno je da tržište to može učiniti samo kroz kolaps.

Tijekom panike na burzama su se investitori počeli okretati obveznicama, što smo vidjeli dan prije.

Novi čelnik FED-a Jerome H. Powell  je upravo preuzeo dužnost, ali neće imati lak posao. Čini se da je Janet Yellen pravovremeno pobjegla iz ureda.

Što se tiče izgleda za budućnost, u ovakvoj je situaciji vrlo teško bilo što reći. Nitko ne zna koliko će tržište pasti i kada će se rast nastaviti, i hoće li taj rast jednostavno biti toliki da možemo govoriti o oporavku.

Iako je uvriježeno pravilo na tržištima da svaki kolaps počinje neočekivano, mnogi su ga predvidjeli, ali ipak nisu mogli predvidjeti trenutak kada će se to dogoditi.

U ponedjeljak poslijepodne se činilo da se tržište smirilo i da se takav kolaps definitivno neće dogoditi, ali život nije baš tako predvidljiv kao što pretpostavljamo.

Usput, kriptovalute, koje sada nastaju diljem svijeta, doživjele su još jedan udarac. Bitcoin je danas dva puta pao na vrijednost od 6 tisuća dolara, da bi se u trenutku pisanja ovog teksta oporavio na 7000 dolara.

PANIKA: Američka burza, dolar i Bitcoin pred slomom