1 od 6 Nijemaca preskače obroke kako bi uštedjeli novac

Gotovo svaki šesti Nijemac bio je primoran da redovno preskače obroke kako bi spojio kraj s krajem, pokazala je anketa koju je ranije ove sedmice sproveo Institut za nove društvene odgovore, a koju je u petak objavio list Bild. Još 13% kaže da strahuje od takve situacije ako se nastavi rast cijena hrane.

Možda nije iznenađujuće da su najteže pogođena domaćinstva među ispitanicima sa niskim primanjima – ona sa mjesečnim primanjima manjim od 1.000 eura (1.052 dolara) – od kojih je 32% bilo prisiljeno da redovno preskače obroke iz finansijskih razloga.

Značajno veći dio ispitanika (42%) rekao je da su bili primorani da kuhaju štedljivije zbog finansijskih poteškoća, bilo da su izostavljali određene sastojke iz obroka ili su se odrekli deserta. Gotovo isto toliko (41%) prijavilo se ovisno o posebnim ponudama i sniženjima supermarketa kako bi dobili što veću vrijednost za svoj novac.

Predsjednik njemačkog udruženja za socijalna pitanja Adolf Bauer, koji je upozorio Berlin da se ne pridruži predloženom energetskom embargu cijele EU protiv Rusije, rekao je za Bild da je ” veoma zabrinut ” rezultatima istraživanja. On je ranije predviđao da će napori da se ekonomski kazni Moskvu dovesti do skoka cijena energije, hrane i skloništa i predviđao je da će ti napori izazvati više patnje među običnim Nijemcima nego u Rusiji.

Verena Bentele, predsjednica berlinske zagovaračke grupe Socijalno udruženje Njemačke, rekla je da rezultati ankete odražavaju zabrinutost njene organizacije. ” Članovi nam kažu da sebi mogu priuštiti samo tjesteninu i tost “, rekla je ona za magazin. Ona je molila vladu da ukine porez na dodanu vrijednost na svježe namirnice i obezbijedi veće finansijske olakšice za one kojima je potrebna.

Cijena i hrane i goriva u Njemačkoj je naglo porasla posljednjih mjeseci zbog zapadnih sankcija na ruski ugalj, naftu i gas. To dolazi jer je inflacija nastavila rasti nakon ekonomski razarajućeg odgovora vlade na pandemiju Covid-19. Što je još gore, zahvaljujući sankcijama EU na rusko i bjelorusko đubrivo, očekuje se da će zemlja propustiti čak 3 miliona metričkih tona žetve u narednoj godini.

Ostatak Evrope pati pod sličnim uslovima, pri čemu je EU prošle godine nabavila 4,6 miliona metričkih tona od 13 miliona koliko je koristila prošle godine od dve sankcionisane zemlje. Anketa objavljena prošlog mjeseca pokazala je da čak četvrtina onih u Velikoj Britaniji također preskače obroke zbog pogoršanja inflacije i prijetnje nestašice hrane.

Vlade širom svijeta dale su strašna predviđanja gladi jer su poremećaji uzrokovani gašenjem zbog Covid-19, inflacijom, sankcijama i pomorskim blokadama spriječili Rusiju i Ukrajinu, dva najveća svjetska proizvođača pšenice, da beru i prodaju svoje usjeve na uobičajen način. Dok je Ukrajina insistirala na tome da je rusko djelo neuspjeha u distribuciji žita pohranjenog u njenim crnomorskim lukama, Moskva je uzvratila da su ” militanti ” kijevskih ” nacionalističkih bataljona ” namjerno zapalili 50.000 tona žita u Mariupolju kako bi okrivili Rusiju za naknadni globalna kriza hrane.

Rusija je napala susjednu državu krajem februara, nakon neuspjeha Ukrajine da implementira uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz njemačko i francusko posredovanje osmišljeni su kako bi otcijepljenim regijama dali poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.