11 fascinantnih činjenica o tjelesnoj temperaturi

Vaša tjelesna temperatura može puno toga otkriti o vašem zdravlju. Tjelesna temperatura jedan je od četiri ključna vitalna znaka na koje ljekari obraćaju pažnju. Infekcija može da izazove temperaturu, ali tjelesna temperatura takođe varira u skladu sa vašim godinama, polom, pa čak i kada govorite laži. Saznajte više o normalnoj tjelesnoj temperaturi, groznici i drugim faktorima koji utiču na toplotu tijela.

Šta se smatra normalnom tjelesnom temperaturom?

Prosječna normalna tjelesna temperatura uglavnom se smatra 37 stepeni Celzijusa. Ali „normalna“ tjelesna temperatura može biti u rasponu od 36,1°C do 37,2°C, a ona koja je normalna za vas može biti malo viša ili niža od prosječne tjelesne temperature.

Vaše tijelo uvijek prilagođava temperaturu kao odgovor na okolne uslove. Na primjer, tjelesna temperatura se povećava kada vježbate. A ako provjerite temperaturu toplomjerom, vidjet ćete da je ona u kasnim popodnevnim i večernjim satima viša od one ujutro kada ustanete.

Bebe i mala djeca imaju višu tjelesnu temperaturu u odnosu na stariju djecu i odrasle ljude, jer je površina njihovih tijela veća u odnosu na njihovu težinu, a metabolizam je aktivniji. Novorođenčad obično ima prosječnu tjelesnu temperaturu od 37,5°C.

Šta je groznica?

Groznica je privremeno povećanje tjelesne temperature i često je uzrokovana bolestima. Temperatura rektalne, ušne ili temporalne arterije (čelo) od 38°C ili više stepeni uglavnom ukazuje na groznicu. Groznica obično prestaje u roku od nekoliko dana. Ako imate temperaturu, možda ćete imati i sljedeće simptome:

• Prehlada i drhtanje
• Znojenje
• Glavobolja
• Bolovi u mišićima
• Gubitak apetita
• Razdražljivost
• Dehidracija
• Opšta slabost

Za odrasle osobe tjelesna temperatura od 39,4°C ili viša može biti razlog za zabrinutost i opravdava poziv ljekaru. Takođe pozovite ljekara ako zajedno sa visokom temperaturom imate jaku glavobolju; neobičan osip na koži; neobičnu osjetljivost na jarko svjetlo; ukočen vrat i bol kada savijate glavu napred; mentalnu konfuziju; uporno povraćanje; otežano disanje ili bol u grudima; bol u stomaku ili bol pri mokrenju; ili konvulzije ili napade.

Kod dojenčadi i male djece temperatura koja je samo neznatno viša od uobičajene mogla bi biti znak ozbiljne infekcije. Nazovite ljekara ako je vaše dijete mlađe od 3 mjeseca i ima rektalnu temperaturu od 38°C ili više; staro između 3 i 6 mjeseci i ima rektalnu temperaturu do 38,8°C i djeluje atipično razdražljivo, letargično ili neprijatno, ili ima temperaturu veću od 38,8°C; staro između 6 i 24 mjeseca i rektalna temperatura je viša od 38,8°C koja traje duže od jednog dana.

Ako vaše dijete ima dvije ili više godina, pozovite ljekara ako ima groznicu koja traje duže od tri dana ili ako vam se čini da ne reaguje.

Mala djeca u dobi od 6 mjeseci do 5 godina mogu imati febrilne napade sa visokom tjelesnom temperaturom, koji obično uključuju gubitak svijesti i drhtanje udova sa obje strane tijela. Pozovite hitnu medicinsku pomoć ako napad traje duže od pet minuta ili odvedite dijete ljekaru što je prije moguće nakon napada, kako bi se utvrdilo šta ga je izazvalo.

Groznica vam može pomoći u borbi protiv infekcije

Većina ljudi se zgraža zbog groznice, ali ona zapravo može biti korisna. Različiti lijekovi bez recepta mogu sniziti temperaturu, kao što su acetaminol ili ibuprofen, ali ponekad je bolje da se ne liječi. Čini se da groznica igra važnu ulogu u pomaganju vašem tijelu da se izbori sa infekcijama. Ipak, vaš ljekar može da vam propiše antibiotik ako sumnja na bakterijsku infekciju, poput upale pluća ili strep grla.

Na koju tjelesnu temperaturu treba pripaziti u vezi s koronavirusom?

Groznica je jedan od simptoma COVIDA-19, bolesti izazvane novim koronavirusom SARS-CoV-2. Niska tjelesna temperatura nije simptom COVIDA-19.

Ako mislite da ste možda bili izloženi novom koronavirusu, preporučuje se da dva puta dnevno mjerite temperaturu da biste vidjeli da li je povišena. Povišena je ako je 38 °C ili više. Ako imate dijete mlađe od 4 godine, koristite ušni toplomjer da biste izmjerili njegovu temperaturu ili stavite običan toplomjer ispod ruke vašeg djeteta u sredinu pazuha. Ako je temperatura pazuha vašeg djeteta 37,4 °C ili viša, ima groznicu.

Ako imate visoku tjelesnu temperaturu ili bilo koje druge simptome COVIDA-19 i želite da se testirate, preporučuje se da pozovete državno ili lokalno zdravstveno odjeljenje ili ljekara. Većina ljudi sa COVIDOM-19 ima blaži oblik bolesti i sposobni su da se oporave kod kuće.

Stariji su hladniji kada govorimo o tjelesnoj temperaturi

Ako vam se čini da vam je uvijek hladno, čak i za vrućih ljetnih dana, to bi moglo biti zbog vaših godina. Studije pokazuju da kako starimo naša prosječna tjelesna temperatura blago opada. Studija objavljena u časopisu Clinical Nursing koja je izmjerila tjelesnu temperaturu 133 stanara staračkih domova otkrila je da je tjelesna temperatura bila ispod prosjeka kod onih između 65 i 74 godine; još niža kod ljudi od 75 do 84; a najniža među onima starijim od 85 godina, od kojih su neki imali normalnu tjelesnu temperaturu od 34,1°C u normalnim okolnostima.

To je važno znati, jer starije osobe zapravo mogu imati groznicu sa nižim temperaturama u odnosu na mlađe odrasle ljude.

Muškarci i žene imaju različite tjelesne temperature

Zaista bi mogla biti istinita izreka “hladne ruke, toplo srce.” U studiji istraživača sa Univerziteta Utah u Solt Lake Cityju otkrili su da je tjelesna temperatura žene u prosjeku 0,2 stepena viša od muške (36,5 prema 36,3). Ali ruke su kod žena 2 stepena hladnije od muških u prosjeku – 30,6 u poređenju sa muškim 32,2 stepeni.

Kapa možda neće biti dovoljna da vam pomogne da zadržite toplotu tijela

Sjećate se kako vam je mama govorila da nosite kapu kad je vani hladno, jer vam se većina topline u tijelu gubi preko glave? Ispada da njen savjet možda nije potpuno tačan. Studije su pokazale da nema ništa jedinstveno u glavi kada je u pitanju gubitak toplote – bilo koji dio tijela koji nije pokriven gubi toplotu i proporcionalno će smanjiti tjelesnu temperaturu.

Ako lažete, uzrokujete promjenu temperature

Laganje neće uzrokovati rast nosa, ali učinit će ga hladnijim. U studiji, objavljenoj u aprilu 2018., istraživači su koristili termičko snimanje kako bi pokazali da anksioznost izazvana laganjem uzrokuje da se temperatura nosa smanji, a u području oko čela poveća.

Ljuta papričica može uzrokovati višu tjelesnu temperaturu

Začinjena hrana može podići tjelesnu temperaturu – i uticati na metabolizam. Studija je otkrila da se učesnicima koji su dodali oko 1 gram ljute paprike u hranu, temperatura jezgre povećala, ali temperatura kože im je bila niža. Autori studije teoretišu da ova povećana proizvodnja topline, zajedno sa smanjenim osjećajem apetita, pokazuje potencijalnu korist od konzumiranja ljute paprike za one koji pokušavaju da regulišu svoju težinu, posebno za ljude koji obično ne jedu začinjenu hranu.

Hladno srce može zaštititi vaš mozak

Terapeutska hipotermija je vrsta liječenja koja se ponekad koristi na osobama koje imaju srčani zastoj (kada srce iznenada prestane da kuca).

Jednom kada srce ponovo počne da kuca, zdravstveni radnici koriste rashladne uređaje za snižavanje tjelesne temperature pacijenta na oko 31,6 do 33,8 °C. Snižavanje tjelesne temperature odmah nakon zastoja srca može umanjiti oštećenje mozga i povećati šanse da se osoba oporavi .

Temperatura tijela pomaže u određivanju vremena smrti

Nakon što ljudi umru, više ne proizvode tjelesnu toplotu i tijelo se polako hladi. Ovaj proces se naziva algoritam mortis (latinski za „hladnoću smrti“). Algoritam mortis se koristi kao alat u forenzičkim ispitivanjima za procjenu koliko dugo je osoba mrtva nakon otkrića njenog tijela.

Ali različiti faktori utiču na tjelesnu temperaturu, tako da ovo nije potpuno pouzdana ili tačna tehnika.