Bobice zove – činjenice i zdravstvene koristi

Bobice zove naučno poznate kao Sambucus nigra zapravo su divno i korisno voće. Mala, okrugla bobica je skladište raznih hranljivih sastojaka, vitamina i minerala koji promovišu zdravlje.

Općenito, bobica se može naći u različitim bojama. Neke poznate sorte bobica su: Adams br. 2, York, Johns, Scotia, Beauty i mnoge druge. Bobica je sitna, okrugla, obično zelena dok je mlada, a kako zri, postaje tamno ljubičasta i crna. Ljubičasta ili crna bobica od 8 do 10 mm može se brati od jula, a sezona traje do septembra. Bobice su izrazito trpkog i kiselog ukusa. Čim plod sazri stotine bobica formiraju jednu grozd.

Biljka

Biljka zove je listopadno razgranato grmlje ili malo drvo veličine do 10 m, računajući vertikalne izdanke od osnove i zavojite grančice. Otkriveno je da raste na sunčanim mjestima i može da podnese bogata, vlažna, blago kisela, suva do vlažna tla. Kora je svijetlo zelena kad je mlada i postepeno se mijenja u grubo sivu vanjsku koru, zajedno sa dužinom nabora. Biljka ima pernato složene listove koji su dugački do 30cm, a sastoje se od centralne ose sa obično 4 do 6 uparenih listića. Listovi su obično jajoliki do eliptični dužine 20 centimetara, zajedno sa produženim vrhom i uglavnom u obliku klinova, a rubovi su nazubljeni. Cvjetovi su uglavnom pentamerni, aktinomorfni, biseksualno bijeli, u širokim, upadljivim grozdovima prečnika do 20 cm ili više, s pomalo neprijatnim mirisom, cvjetaju od maja do jula.

Istorija

Biljka je porijeklom iz arktičkih regiona sjeverne hemisfere, a danas se uzgaja u komercijalnoj razmjeri širom svijeta. Zova je veoma uobičajena u većem dijelu Evrope koja obuhvata Skandinaviju i sjeverozapad, Malu Aziju, Afriku, Kavkaz do zapadnog Sibira. Njeno prihvaćeno područje distribucije seže do Norveške i Litvanije.

Hranljiva vrijednost

Bobice zove su dobar izvor hranljivih sastojaka, vitamina, minerala. Konzumiranjem 145 grama ovog voća unosimo 52,2 mg vitamina C, 2,32 mg gvožđa, 10,2 g ukupnih dijetalnih vlakana, 0,334 mg vitamina B6, 26,68 g ugljenih hidrata, 0,088 mg bakra, 406 mg kalijuma, 0,102 mg vitamina B1, 57 mg fosfora, 0,087 mg vitamina B2 i 44 mg vitamina A. Mnoge aminokiseline, poput 0,132 g fenilalanina i tirozina, 0,019 g triptofana, 0,042 g metionina, 0,087 g leucina, 0,039 g izoleucina, 0,048 g valina, 0,039 g treonina i 0,022 g Histidina, takođe se nalazi u 100 grama voća.

Zdravstvene prednosti bobica zove

Mala, okrugla bobica zapravo je skladište nekoliko hranljivih sastojaka, vitamina i minerala. Konzumiranje ove bobice može nam pomoći da budemo zdravi i aktivni. Odabrane prepoznatljive zdravstvene koristi bobica uključuju njihovu sposobnost poboljšanja zdravlja kostiju, zaštitu od prehlade, jačanje zdravlja kože, stimulisanje imunološkog sistema, smanjenje efekata gingive, poboljšanje zdravlja mozga, jačanje zdravlja očiju i poboljšanje zdravlja srca.

Zaštita od prehlade

Istraživanje urađeno u Griffithovom Institutu za zdravlje Menzies u Queensland (MHIK) otkriva da suplement bobica zove štiti od različitih simptoma prehlade i gripe tokom dugotrajnih letova. Putovanje interkontinentalnim letom može biti veoma teško i može poremetiti fizičke i mentalne ugodnosti putnika. Kao što svi znamo umor i džet leg su jedan od najpoznatijih problema, uz simptome gornjih disajnih puteva koje mnogi turisti osjete. Za sve ove probleme povezane sa respiratornim bakterijama i virusima gripa, dokazano je da je ekstrakt bobica zove najefikasniji lijek.

Blagotvorno djeluje na kožu

Skromna bobica daje prirodni poticaj koži, koji skupi ovlaživači i kozmetička hirurgija možda ne nude. U skladu sa izvještajem istraživanja, pravilna zdrava ishrana pružiće zaštitu od srčanih bolesti kao i oštećenja kože. Komponente zdrave ishrane dokazano poboljšavaju strukturu kože. Dokazana je činjenica da aktivne komponente koje su prisutne u bobicama zove imaju i antiupalna svojstva koja su nam neophodna da ostanemo u formi i zdravi.

Bogata antioksidansima

Borovnica, crna ribizla i bobica zove su zajedno poznate kao “ljubičaste bobice” zbog svoje tamne boje. Istraživanje je otkrilo da ljubičaste bobice imaju gotovo 50 % više antioksidansa u poređenju s drugim sortama bobica i mogu ponuditi više zdravstvenih koristi u bolestima kao što su Alzheimer, srčane bolesti, rak. U bliskoj budućnosti zbog svojih korisnih antioksidativnih kvaliteta bobice zove mogu se naći u sve većem broju specijalnih zdravstvenih pića, hrane i hranljivih sastojaka.

Zdrave imune funkcije

Istraživanje je otkrilo da je bobica zove bogata vitaminom C, koji podstiče proizvodnju bijelih krvnih ćelija i pomaže imunim ćelijama da efikasno funkcionišu. Štiti bijele krvne ćelije (WBC) od oksidativnih oštećenja i potiče pravilno funkcionisanje. Pored toga, bobice imaju antocijanine, molekule za koje nekolicina naučnika misli da mogu da poboljšaju imunološki sistem. Jedna šolja ovog voća (145 g) sadrži 58 % dnevnog potrebnog unosa.

Funkcija mozga

Za efikasno funkcionisanje mozga potreban je kiseonik. Gvožđe je neophodno za prijem kiseonika koji mozak treba. Nedovoljno gvožđa može rezultirati letargijom, lošom memorijom i smanjenjem produktivnosti. Bobice zove sadrže 2.32 mg gvožđa što predstavlja 29 % dnevne preporučene vrijednosti. Stoga konzumiranje bobica može pomoći funkcionisanju mozga. Manjak gvožđa može rezultirati nemirnim, razdražljivim ponašanjem i nedostatkom pažnje, što se može prevladati konzumiranjem bobica zove.

Podržava vid

Vitamin A je jedan od bitnih elemenata za pravilno funkcionisanje oka. Čim svjetlost uđe na mrežnicu oka, stimuliše se molekul obično poznat kao rodopsin. Rodopsin usmjerava signal prema mozgu koji rezultira vidom. Dakle, u naš plan ishrane moramo uključiti hranu bogatu vitaminima koja uključuje bobice zove i mrkvu. Zato visok sadržaj vitamina A bobice zove čini odličnim dodatkom ishrani za održavanje zdravih i jakih očiju. Bobice sadrže 44 mg (6,29% DV) vitamina A koji podržavaju poboljšanje zdravlja vida.

Gingivalni efekti

U naučnom istraživanju tečnost za ispiranje usta koja sadrži zovu pokazala je minimalno, neznačajno smanjenje rezultata gingivnog indeksa. Zato je korisno uključiti bobice zove u svakodnevnu ishranu da biste ostali zaštićeni od oralnih zdravstvenih problema.

Zdravlje probave

Baš kao i druge bobice, bobice zove su predivan izvor dijetalnih vlakana koja mogu u potpunosti poboljšati probavno zdravlje. Vlakna koja se nalaze u bobicama zove pomažu crijevima, protiv nadimanja, zatvora, grčeva i poboljšavaju gastrointestinalni sistem. Bobice zove sadrže 10,2 g ukupnih dijetalnih vlakana što je 26,84 % dnevne preporučene vrijednosti. Vlakna takođe pomažu da se poveća efikasnost unošenja hranljivih sastojaka u crijeva, tako da iskoristite više hrane.

Zdravlje kostiju

Bobice zove takođe sadrže raznoliku paletu minerala za pravilno zdravlje kostiju, koji doprinose mineralnoj gustini kostiju. Ako ste zabrinuti zbog osteoporoze i drugih bolesti povezanih sa kostima dok starite, onda uključivanje bobica zove u vašu ishranu ne izgleda kao loša opcija!

Zdravlje srca

Kao dobar izvor kalijuma, kao i druge bobice, bobice zove pomažu jačanju srca. Kalijum je vazodilatator, pa pomaže oslobađanju kardiovaskularnog sistema jednostavnim otvaranjem krvnih sudova, kao i povećanjem protoka krvi, čime smanjuje krvni pritisak. Ovo može smanjiti vjerovatnoću razvoja ateroskleroze te izbjegavanje srčanog i moždanog udara. Jedna šolja bobica zove (145 g) ima 8,64 % dnevnog potrebnog unosa.

Kako jesti zovu

Može se pripremiti na sljedeće načine:

• Čaj: Sušeni cvjetovi se koriste za pravljenje slatkog čaja.
• Vino: Vino od zove se može praviti i od cvjetova i od bobica.
• Rakija: rakiju od bobica proizvode u Mađarskoj i potrebno je oko 50 kg voća da bi se stvorio litar rakije.
• Žele i džemovi: Pirjano voće, žele i džemovi normalno su aromatizirani cvjetovima.
• Supa: Supa od zove je tradicionalno jelo u Skandinaviji i Njemačkoj.
• Uštipci: Uštipci cvjetova zove napravljeni su prženjem cvjeća potopljenih u lagano tijesto.
• Sirup: Cvjetovi se pretvaraju u sirup koji se razrjeđuje neposredno prije pijenja.
• Bojenje hrane: Za proizvodnju zelene boje za ulja i masti koristi se lišće.
• Mast
• Astringent
• Sok
• Sprej
• Pastile
• Tablete
• Tečnost
• Puder
• Kapsule

Ostale tradicionalne upotrebe i prednosti zove

• Svježe cvjeće koristi se u destilaciji „Zovine vode“. Voda je blago adstrigentna i blagi je stimulans.
• Može se koristiti kao sredstvo za losione za oči i kožu.
• Infuzija napravljena od zove koristi se za liječenje grudnih tegoba i za ispiranje očiju kod upaljenih očiju.
• Čaj od zove napravljen od cvijeća koristi se protiv prehlade, visokih temperatura i šarlaha.
• Cvijeće se koristi u oblozima da olakša bol i ublaži upalu; koristi se kao mast, liječi spoljašnje rane, opekotine, promrzline, ožiljke.
• Kolike i prolive liječe se čajem od sušenih bobica.
• Sok od bobica zove bi trebao biti odličan lijek za upale očiju.
• Mast od lišća je ublažavajuća i primjenjuje se u liječenju rana, modrica, opekotina, uganuća.
• Unutrašnja kora se koristi za liječenje opstipacije kao i kod problema sa artritisom.
• Opekotine i ožiljci se mogu liječiti mladom stabljikom.
• Voće se koristi za podsticanje mokrenja.

Druge činjenice

• Ekstrakti bobica se koriste u vrtlarstvu kao sredstvo protiv insekata.
• Izdanci zove se stavljaju u tlo kako bi odbili miševe i krtice.
• Takođe se zasadi zova za suzbijanje erozije.
• Nije cijenjena kao drvo zbog njenih malih dimenzija, a ipak je drvo pogodno za pravljenje klinova i drugih sitnih drvenih predmeta zbog svoje bjeline i gustoće.
• Kora sa jednogodišnjih grana koristi se za pravljenje presjeka biljaka u mikroskopiji.

Preventivne mjere

• Iako se zova obično ne smatra otrovnom, vrlo mali broj slučajeva trovanja životinja i čovjeka navodi se odmah nakon konzumiranja kore, lišća, bobica, korjena i stabljika.
• Tamno plave/ljubičaste bobice su blago štetne u svom nezrelom stanju i mogu se konzumirati tek kada su potpuno zrele.
• Zbog prisustva cijanogenih glikozida, svi zeleni dijelovi biljke su otrovni.
• Alergijske reakcije se povremeno primjećuju uz upotrebu stabljike, cvjeća i kore.
• Zova može izazvati opasnost od prijevremenog porođaja, pobačaja i oštećenja ploda. Nije pogodna za dojenje i trudnice.
• Nepečena ili nezrela bobica je toksična i može da izazove ozbiljnu dijareju, mučninu ili povraćanje. Jedu se samo tamne/crne bobice zove.
• Zbog vjerovatnih diuretičkih efekata zove, morate biti oprezni ako je uzimate zajedno sa lijekovima koji pojačavaju mokrenje.
• Sirup od bobica zove može izazvati pad nivoa šećera u krvi. Stoga oni koji uzimaju lijekove poput metformina da regulišu nivo šećera moraju biti oprezni ako uzimaju ovaj sirup. Uzimanje sirupa zajedno sa ovim lijekovima može dovesti do hipoglikemije (niskog šećera u krvi).