Stavljanje pandemije COVID-19 pod kontrolu zavisit će ne samo od sigurnih i efikasnih vakcina, već i od primjene milijardi relativno jeftinih doza.
Iako su vakcine zasnovane na mRNA, poput onih koje su razvili Pfizer i Moderna, visoko efikasne i brzo se razvijaju, skupe su za izradu i moraju se čuvati na vrlo niskim temperaturama.
Za vakcinu Pfizer ovo podrazumjeva skladištenje u posebnom zamrzivaču na temperaturi između –80 i –60 ° C.
Pfizer i Moderna takođe preporučuju da se njihove vakcine daju u dvije doze u razmaku od nekoliko nedjelja kako bi se povećala njihova efikasnost.
Ovi faktori predstavljaju izazove za zemlje sa niskim i srednjim prihodima.
Konvencionalne vakcine zasnovane na neaktivnim, oslabljenim ili genetski modifikovanim virusima mogu biti visoko efikasne i lakše se čuvaju i transportuju.
Međutim, treba im puno vremena da se razviju i veća je vjerovatnoća da će izazvati neželjene efekte.
Biohemičari sa Univerziteta Stanford u Kaliforniji stvorili su prototip vakcine COVID-19 na bazi nanočestica za koju vjeruju da bi bila ne samo jeftina, sigurna i efikasna već i stabilna na sobnoj temperaturi.
Čak se nadaju da bi njihova vakcina mogla biti transportovana i skladištena u obliku smrznutog osušenog praha.
Naučnici su nedavno objavili rezultate pretkliničke studije vakcine sa nanočesticama u časopisu ACS Central Science.
„Naš cilj je da napravimo jednokratnu vakcinu za koju nije potreban hladni lanac za skladištenje ili transport“, kaže viši autor dr Peter S. Kim, Wirginia i D. K. Ludvig, profesor biohemije na Stanfordu. „Ciljna populacija za našu vakcinu su zemlje sa niskim i srednjim prihodima.“
Proteini koji sadrže gvožđe
Kandidat za Stanford vakcinu zasnovan je na nanočesticama proteina koji sadrži gvožđe, nazvan feritin. Svaka nanočestica feritina zasijana je sa nekoliko klinastih proteina koje virus koristi za prodiranje u ćelije domaćina.
Prije pandemije, laboratorija dr. Kim je razvijala vakcinu zasnovanu na feritinu protiv virusa ebole.
Prethodna istraživanja sugerišu da vakcinacija laboratorijskih životinja sa nanočesticama obogaćenim virusnim proteinima – koje efektivno oponašaju cijele viruse – izaziva jači imuni odgovor od ubrizgavanja izolovanih virusnih proteina.
Kada je zavladala pandemija, biohemičari su brzo prilagodili ovaj pristup ciljanju SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje COVID-19.
Prvo su formulisali skraćenu verziju klinastih virusa koju je lakše sintetizovati i koristiti. Oni su ove skraćene klinove povezali sa nanočesticama feritina, a zatim su pomoću elektronske mikroskopije potvrdili da imaju ispravnu strukturu.
Kod miševa su upoređivali performanse ove vakcine sa nanočesticama protiv četiri druge vakcine:
- nanočestice bogate klinovima pune dužine
- sami klinovi u punoj dužini
- sami skraćeni klinovi
- dio klina koji se vezuje za ćelije domaćina, poznat kao domen vezivanja receptora
Neutrališuća antitijela
Jedna doza bilo koje vakcine sa nanočesticama izazvala je imuni sistem životinja da proizvede „neutrališuća“ antitijela. To su najefikasnije vrste antitijela jer blokiraju virus da uđe u ćelije domaćina.
Poslije jedne doze, nivoi ovih antitijela bili su otprilike dvostruko veći od prosječnih nivoa pronađenih u krvi pacijenata koji su se nedavno oporavili od COVIDA-19.
Međutim, ista doza ostalih vakcina izazvala je malo ili nimalo neutrališućih antitijela kod miševa.
Sve vakcine su izazvale neutrališuća antitijela nakon druge doze, ali su nanočestice sa skraćenim klinovima imale bolji učinak od svih ostalih vakcina, bilo nakon jedne ili dvije doze.
Istraživači upozoravaju da je njihova vakcina COVID-19 zasnovana na nanočesticama još uvijek u fazi razvoja.
„Ovo je zaista rana faza, i još uvijek ima puno posla“, kaže Abigail Powell, bivša studentkinja postdoktorata u laboratoriji dr Kim i vodeći autor rada. „Ali mislimo da je to solidna polazna osnova za ono što bi moglo biti režim vakcine od jedne doze koji se ne oslanja na upotrebu virusa za stvaranje zaštitnih antitijela nakon vakcinacije.“
Naučnici precizno podešavaju kandidata za vakcinu kako bi započeli klinička ispitivanja na ljudima.
Ključno je što su pokazali da je u hitnim slučajevima moguće izuzetno brzo razviti vakcinu na bazi nanočestica protiv novog patogena.
„Obično je potrebna decenija da bi se napravila vakcina, ako ste uopšte uspješni“, kaže dr Kim. „Ovo je bez presedana.“
Powell procjenjuje da su bile potrebne samo 4 nedjelje od početka do prvih testova na miševima.
„Svi su imali puno vremena i energije da se posvete istom naučnom problemu“, kaže ona. „To je vrlo jedinstven scenario. Zapravo ne očekujem da ću to ikada više vidjeti u svojoj karijeri. “
Univerzalna vakcina protiv koronavirusa
Istraživači prepoznaju da njihova vakcina protiv COVIDA-19 možda neće biti potrebna sada kada je odobreno nekoliko drugih efikasnih vakcina ili su blizu završetka kliničkih ispitivanja.
Ako je tako, kažu da će im sljedeći izazov biti razvoj „univerzalne“ vakcine protiv koronavirusa, zasnovane na nanočesticama koje prikazuju proteine iz nekoliko smrtonosnih koronavirusa.
Ovi virusi bi uključivali SARS-CoV-1, koji uzrokuje SARS; MERS; SARS-CoV-2; a možda i druge koronaviruse sa potencijalom da izazovu sljedeću pandemiju.
IZVOR: medicalnewstoday.com
Ja vjerujem samo u Ruska cjepiva, ona sadrže samo angstrem čestice.
Bojim se da će posljedice ovih cjepiva za koju godinu izgledat kao najmorbidniji holivudski horori.
Bit će svega ovdje…
Teroru i Genocidu nema kraja.
Što se narod prija probudi(dok se još uopće mogu probudit)to će prija početi revolucija i prija završiti….
To je neminovno
Hoće li za koju godinu biti, pa nismo znali što činimo?
Najebali smo
I to je opasno.
Ne razumijem baš zašto se feritin naziva “nanočesticama”. Možda to danas zvuči pametnije i učenije, ali koliko je poznato, a može se provjeriti i na wikipediji i drugim izvorima feritin nije ništa revolucionarno, nepoznatom neprirodno ni “nanočestica” nego je globularni (kuglasti) protein koji je važan za unutarstanično pohranjivanje željeza, tako što vezivanjem željeza, održava željezo u topljivom i netoksičnom stanju. Molekule feritina se nalaze u svim vrstama stanica. Kod utvrđivanja razine željeza u krvi ispituje se upravo razina feritina. I naš Ljubljeni Vođa je svojevremeno bio testiran i utvrđena mu je niska razin feritina odnosno anemičnost zbog čega je siroče oslobođen vojske pa je jadan umjesto u rovove što je žarko želio morao otići u Brisel jesti kroasane i davati guzu na štipkanje starim alkoholičarima. Ali dosta o anemičnosti i štipkanju i vratimo se feritinu. Dakle to su “nanočestice” samo zbog veličine, ali onda bi se masa čestica u organizmu mogla tako… Čitaj više »
“Francuska redovnica (116) pobijedila koronu i veseli se proslavi rođendana Unatoč poznim godinama, 116-godišnja francuska redovnica Lucile Randon preživjela je COVID-19. Francuska časna sestra najstarija je osoba u Europi koja je preživjela Covid-19, samo nekoliko dana prije svog 117. rođendana. Rođena je 11. veljače 1904, a osim što je najstarija osoba u Europi, ujedno je i druga najstarija živa osoba na svijetu, prema popisu osoba starijih od 110 godina prema Gerontology Research Group (GRG). Lucile Randon 1944. godine uzela je ime sestra Andre, Dana 16. siječnja bila je pozitivna na koronavirus, ali nije razvila nikakve simptome. Nakon dijagnoze, izolirala se od ostalih stanovnika u svom domu umirovljenika u Toulonu na jugu Francuske, ali sada se smatra potpuno oporavljenom. Sestra Andre slijepa je i koristi invalidska kolica, ali sprema se za rođendansku proslavu u četvrtak – iako će ga obilježiti s manje prijatelja nego inače. Časna sestra je sada službeno izliječena… Čitaj više »
VB(GB), upozoravaju na KATASTROFU nakon cijepljenja, u velik broj smrti starijih:
https://www.youtube.com/watch?v=vahFRfXjj80
Jako, JAKO, zanimljiva slučajnost, SOJEVI SU SE POJAVILI UPRAVO U ZEMLJAMA U KOJIMA JE ASTRAZENECA TESTIRALA SVOJE CJEPIVO; I UPRAVO SU TO BRAZIL; JUŽNA AFRIKA I VELIKA BRITANIJA, i u to vrijeme. (nema znači veze s virusom, već sa cjepivom).
Dok god većina ljudi tupo zuri u ekrane i bez razmišljanja guta sve servirano, Soroš i ekipa mogu mirno vladati, krasti, spletkariti pa i ubijati.
Evo malo zanimljivih tekstova o istaživanjima koja se privode kraju a u vezi su sa toliko pominjanim “čipovanjem” ljudi. https://www.smithsonianmag.com/innovation/spiky-patch-could-invisibly-record-vaccination-history-under-skin-180973809/ https://news.mit.edu/2019/storing-vaccine-history-skin-1218 https://stm.sciencemag.org/content/11/523/eaay7162 “Accurate medical recordkeeping is a major challenge in many low-resource settings where well-maintained centralized databases do not exist, contributing to 1.5 million vaccine-preventable deaths annually. Here, we present an approach to encode medical history on a patient using the spatial distribution of biocompatible, near-infrared quantum dots (NIR The research was funded by the Bill and Melinda Gates Foundation) in the dermis. QDs are invisible to the naked eye yet detectable when exposed to NIR light.” “Figuring out how to keep better track of vaccination is incredibly important from a health systems and public health perspective,” says Johns Hopkins University bioethicist Nancy Kass” “Solving medicine’s record-keeping riddle, they argue, might just involve injecting patterns of invisible nanoparticles under the skin. Like QR codes, these designs could be scanned” The… Čitaj više »
Evo jedno moje razmišljanje o budućnosti. Vjerujem da negdje na planeti znanstvenici već rade na cijepivu koje zaustavlja starenje stanica. Vječni život? SF? Moguće, ali….? Ako čovjek već odavno klonira žive organizme možemo samo zamišljati šta je slijedeće? Naravno vakcina protiv starenja neće biti za svakoga. Kako bi je “zaslužio” moraš biti “skeniran” i provjeren. Vijeće koji o tome odlučuje mora znati je li kanditat pogodan i zaslužan primiti je. Kako će znati? Jednostavno te prikopčaju na komp. ko auto kad radi dijagnostiku. Kako je moguće čovjeka prikačiti na komp i viditi jel on OK ili je slaba roba sa greškama? Pa sva djeca prvom vakcinom dobiju nano cijepivo koje štiti od bolesti ali služi za kompletno saznanje o toj jedinki. Emocije, rane faze bolesti, nepravilnosti o bilo čemu, je li individua potencijalni ubica, dobrica, ljenčina, glupan, genijalac i sl. Ako te skeniranjem prepoznaju kao iznimnog i kao veliki potencijal… Čitaj više »