Cink

Cink je element u tragovima neophodan za zdrav imunološki sustav. Osoba s pomanjkanjem cinka može biti podložnija bolestima. Cink je zaslužan za brojne funkcije ljudskog organizma i pomaže u stimuliranju aktivnosti najmanje sto različitih enzima. Samo mali unos cinka dovoljan je da bi se iskoristile njegove prednosti. Trenutno je preporučeni dnevni unos cinka 11 miligrama dnevno za muškarce i 8 miligrama za žene.

Element se prirodno nalazi u brojnim različitim namirnicama, a dostupan je i kao dodatak prehrani.

Prednosti cinka po zdravlje

Cink je ključan za zdravlje imunološkog sustava, za sintetiziranje DNK, poticanje zdravog rasta u djetinjstvu i zacjeljivanje rana.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Open Respiratory Medicine, pastile sa cinkom skraćuju trajanje prehlade do 40%. Prema sustavnom pregledu koji je proveo institut Cochrane, sirup i pastile cinka blagotvorno djeluju na trajanje i težinu obične prehlade kod zdravih ljudi, pod uvjetom da se uzmu unutar 24 sata od pojave prvih simptoma.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Torontu pokazalo je da cink utječe na učenje i pamćenje. Ima ključnu ulogu u reguliranju načina međusobnog komuniciranja neurona, sudjeluju u načinu na koji učimo i utječu na pamćenje.

Prema European Journal of Immunology, ljudskome tijelu treba cink kako bi aktiviralo T limfocite (T stanice). One pomažu tijelu u kontroliranju i reguliranju imunoloških reakcija i napadaju zaražene ili kancerogene stanice. Nedostatak cinka može ozbiljno narušiti funkcioniranje imunološkog sustava, pa osobe s tim stanjem imaju povećanu osjetljivost na brojne patogene.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, proljev godišnje ubija čak milijun i 600 tisuća djece mlađe od pet godina, a tablete sa cinkom mogu pomoći u ublažavanju proljeva.

Cink igra ulogu u održavanju strukture i očuvanosti kože. Pacijenti koji imaju kronične rane ili čireve često imaju nedostatan metabolizam cinka i niže razine cinka u serumu. Cink se često koristi u kremama za tretiranje pelenskog osipa ili drugih iritacija kože.  Prema švedskoj studiji koja je analizirala ulogu cinka u zacjeljivanju rana zaključila je kako topička primjena cinka može potaknuti zacjeljivanje čira na nozi povećavajući ponovnu epitelizaciju, smanjujući upalu i rast bakterija. Kada se cink nanese na rane, ne samo da ispravlja lokalno pomanjkanje cinka već djeluje i farmakološki. Međutim, istraživanje nije dosljedno pokazalo učinkovitost primjene cinkovog sulfata kod pacijenata s kroničnim ranama ili čirevina za poboljšanje stope zacjeljivanja. Cinkov sulfat pokazao je također obećavajuće rezultate u liječenju akni.

Cink je povezan i s plodnošću kod muškaraca. Nekoliko studija i pokusa povezalo je loš status cinka s lošom kvalitetom sperme.

Cink se povezuje i sa smanjenim rizikom za razvijanje kroničnih bolesti u starosti. Studija provedena na Državnom sveučilištu u Oregonu zaključila je da poboljšavanje statusa cinka putem prehrane i suplemenata može umanjiti rizik za razvijanje upalnih oboljenja. Već je desetljećima poznato kako cink igra važnu ulogu kod funkcioniranja imuniteta. Pomanjkanje cinka povezuje se s povećanjem upale kod kroničnih oboljenja i poticanjem novih upalnih procesa. Osim toga, cink sprečava makularnu degeneraciju vezanu za dob (AMD). Prema studiji objavljenoj u zborniku Archives of Ophtalmology, cink sprečava oštećenje stanice u mrežnici što pomaže u odgađanju napredovanja AMD-a i gubitka vida.

Cink ima i dodatnih prednosti, pa po nekim saznanjima pomaže djeci s ADHD-om, osobama s osteoporozom, pa i kod sprečavanja i liječenja upale pluća.

Preporučeni unos cinka

Preporučene dnevne doze cinka za djecu od prve do osme godine su između 3 i 5 miligrama, a povećavaju se s dobi djeteta. Od devete do četrnaeste djeca oba spola trebaju 8 mg dnevno. Sve osobe muškog spola nakon 14. godine trebaju 11 miligrama dnevno, dok ženama dnevne potrebe ostaju na 8, osim u adolescentskoj dobi između 14 i 18 godina, kada im je dnevno potrebno 9 mg. U trudnoći i tijekom dojenja ženama je potreban cink povećan na 11 do 13 mg dnevno.

Dovoljan unos cinka posebno je važan za djecu budući da čak i blago pomanjkanje može ometati rast, povećati rizik od upala, kao i rizik od proljeva i bolesti dišnih puteva.

U uobičajenim situacijama, nedostatak cinka posljedica je nedovoljnog unosa putem prehrane. Međutim, može biti i posljedica malapsorpcije i kroničnih bolesti poput dijabetesa, raka, bolesti jetre i anemije srpastih stanica. Tijekom trudnoće nedostatak cinka može povećati mogućnost teškog ili produljenog poroda. Znakovi pomanjkanja cinka uključuju: gubitak teka, anemija, sporo zarastanje rana, kožna stanja poput akni i ekcema, abnormalan okus i miris, usporen rast, promijenjena spoznaja, proljev i gubitak kose. S nedostatkom cinka povezuje se i depresija, ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se i ova veza potvrdila.

Cink ima brojne zdravstvene prednosti, ali pretjerani unos može biti štetan. Negativni učinci previsokog unosa cinka mogu uključivati mučninu, povraćanje, gubitak teka, bolove u trbuhu, proljev i glavobolju. Osim toga, previše cinka može potisnuti apsorpciju bakra. Postoje i dokazi da povećane razine cinka u tijelu mogu igrati ulogu u stvaranju bubrežnih kamenaca i trenutno se provode istraživanja o toj povezanosti, kao i o drugim učincima cinka na ljudsko zdravlje.

Izvori cinka

Najbolji izvori cinka su grah, meso, orašasti plodovi, riba i drugi plodovi mora, cjelozrnate žitarice i mliječni proizvodi. Cink se dodaje i u neke proizvode poput žitarica za doručak. Vegetarijancima treba i do 50% više od preporučenog unosa cinka zbog niske dostupnosti cinka u hrani biljnog porijekla. Namirnice s najvišim koncentracijama cinka su sirove kamenice, dinstana junetina, pečeni grah, kuhani rak i jastog, svinjski but, divlja kuhana riža, zeleni kuhani grašak i jogurt.

Suplementi sa cinkom dostupni su u obliku kapsula i tableta. Gornja granica za unos cinka odraslim osobama oba spola je 40 miligrama.

U nekoliko su navrata istraživanja dokazala da izoliranje određenih nutrijenata u dodacima prehrani ne pruža jednake zdravstvene prednosti kao konzumiranje istog nutrijenta putem redovne prehrane. Stoga je potrebno usredotočiti se na primanje dnevnih potreba za cinkom putem hrane, pa tek onda koristiti suplemente kao rezervni plan ukoliko se za tim ukaže potreba.