Hladna Voda – Ostati hidriran je od vitalnog značaja za naše zdravlje, ali postoje debate o najboljoj temperaturi vode koju ljudi trebaju piju. Neki zagovornici vjeruju da konzumiranje hladne vode može biti loše za vas.
Svakodnevno konzumiranje dovoljne količine vode od suštinske je važnosti za podržavanje svih tjelesnih funkcija, uključujući varenje i metabolizam, pražnjenje crijeva, održavanje normalne tjelesne temperature i održavanje organa i tkiva zdravim.
U ovom članku ispitujemo da li je konzumiranje hladne vode loše za ljude. Takođe pokrivamo potencijalne rizike i koristi pijenja hladne vode i da li je bolje piti toplu ili hladnu vodu.
Prema indijskoj tradiciji ajurvedske medicine, hladna voda može izazvati neravnotežu u tijelu i usporiti probavni proces.
Tijelo ima temperaturu jezgre od oko 37° C, a ajurvedski sljedbenici navode da tijelo treba da potroši dodatnu energiju da bi se ta temperatura povratila nakon konzumiranja hladne vode.
Po ajurvedskoj tradiciji hladna voda može da umanji „vatru“ ili Agni, koja gori u svim sistemima u tijelu i od suštinskog je značaja za zdravlje. Ajurvedski sljedbenici takođe vjeruju da topla ili vruća voda pomaže da se olakša varenje.
U zapadnoj medicini postoji malo naučnih dokaza koji bi sugerisali da je hladna voda loša za organizam ili varenje. Pijenje puno vode može pomoći tijelu da izbaci toksine, pomoći varenju i sprečiti zatvor.
Mala studija iz 2013. istraživala je efekte pijenja vode različitih temperatura kod šest osoba koje su dehidrirale, nakon blage vježbe, u toploj i vlažnoj komori.
Istraživači su otkrili da promjena temperature vode utiče na znojenje učesnika i koliko vode su popili. Optimalna temperatura vode u studiji bila je 16°C , što je temperatura hladne vode iz slavine jer su učesnici popili više vode i manje se znojili.
Istraživači su zaključili da je pijenje vode od 16°C možda najbolja temperatura za rehidrataciju kod dehidriranih sportista.
Hladna voda – Rizici pijenja
Neka istraživanja sugeriraju da ljudi sa stanjima koja utiču na jednjak, ili ždrijelo, poput ahalazije, treba da izbjegavaju piti hladnu vodu. Ahalazija je rijetko stanje koje može otežati gutanje hrane i pića.
Studija iz 2012. otkrila je da pijenje hladne vode pogoršava simptome kod ljudi koji imaju ahalaziju. Međutim, kada su učesnici popili toplu vodu, to je pomoglo da se umiri i opusti jednjak, čineći hranu i piće lakšim za gutanje.
Jedno istraživanje iz 2001. godine u kome je učestvovalo 669 žena sugeriše da konzumiranje hladne vode kod nekih ljudi može izazvati glavobolju.
Istraživači su izvjestili da je 7,6 procenata učesnika dobilo glavobolju nakon što su popili 150 mililitara ledene vode kroz slamku. Takođe su otkrili da je kod učesnika koji su imali aktivnu migrenu dvostruko vjerovatnije da će dobiti glavobolju nakon konzumiranja hladne vode od onih koji nikada nisu imali migrenu.
Neki tvrde da konzumiranje hladnih pića i hrane može prouzrokovati grlobolju ili prehladu. Međutim, ne postoje naučni dokazi koji bi podržali ovu tvrdnju.
Hladna voda – Prednosti pijenja
Neke studije sugerišu da konzumiranje hladnije vode tokom vježbanja može poboljšati performanse i izdržljivost nekih osoba.
Na primjer, studija iz 2012. godine koja je obuhvatila 45 fizički sposobnih muškaraca otkrila je da pijenje hladne vode tokom vježbanja značajno smanjuje porast tjelesne temperature u poređenju sa vodom za piće sobne temperature.
Studija iz 2014. istraživala je uticaje različitih pića na biciklističke performanse 12 treniranih muških sportista u tropskoj klimi.
Istraživači su izvjestili da je ispijanje ledenih napitaka bolje za performanse od pijenja vode neutrale temperature. Međutim, zaključili su i da su sportisti postigli najbolje performanse kada su konzumirali ledene napitke koji su takođe imali aromu mentola.
Neki tvrde da konzumiranje hladne vode može pomoći u posticanju gubitka kilograma. Iako neke studije sugerišu da konzumiranje više vode može pomoći tijelu da sagori malo više kalorija, čini se da postoji mala razlika između pijenja hladne i vode sobne temperature.
Hladna naspram tople vode
Ljudi mogu smatrati umirujućim pijenje tople ili vruće vode, posebno u hladnijim mjesecima, dok hladnija voda može biti osvježavajuća u toplijem vremenu. Pijenje tople vode može privremeno poboljšati cirkulaciju uzrokujući širenje arterija i vena.
Istraživanja pokazuju da temperatura vode koju piju ljudi može uticati na nivo znojenja i rehidrataciju. Na primjer, istraživanje vojske Sjedinjenih Država iz 1989. godine otkrilo je da konzumiranje tople vode (40°C) umjesto hladne vode (15°C) može navesti ljude da piju manje, što može dovesti do dehidracije.
Studija iz 2013. godine sugerira da optimalna temperatura vode za rehidrataciju nakon vježbanja treba biti 16°C, što je približno iste temperature kao i hladna voda iz slavine.
Istraživači su izvjestili da su učesnici koji su konzumirali vodu na ovoj temperaturi dobrovoljno pili više vode i manje se znojili nego kad su pili vodu različitim temperaturama.
U studiji iz 2011. godine, istraživači su zaključili da pijenje hladne vode na temperaturi od 5°C „nije poboljšalo dobrovoljno pijenje i hidratacijski status“ kod šest sportista iz taekvondoa.
Međutim, pijenje vode bilo koje temperature je neophodno za održavanje hidriranosti, posebno tokom vježbanja ili u vrućim krajevima.
Da zaključimo
Malo je naučnih dokaza koji bi sugerisali da je konzumiranje hladne vode loše za ljude. Zapravo, ispijanje hladnije vode može poboljšati performanse vježbanja i biti bolje za rehidrataciju tokom vježbanja, posebno u toplijim uslovima.
Međutim, konzumiranje hladne vode može pogoršati simptome kod osoba sa ahalazijom, što utiče na jednjak. Pijenje ledene vode takođe može izazvati glavobolje kod nekih ljudi, posebno kod onih koji pate od migrene.
Ljudi bi trebali osigurati pijenje dovoljno vode svakog dana, bez obzira na temperaturu. Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine savjetuju da žene moraju da konzumiraju oko 2,7 litara vode dnevno da bi zadovoljile svoje potrebe za hidratacijom, a muškarci oko 3,7 litara. Ovaj unos može doći iz hrane i pića, a ne samo vode koju pijemo.
Pili smo iz potoka, pa iz bunara pa iz slavine…
Hladne vode se nemoj zimi plašiti, leti je opasna
Nije vazno da li je macka crna ili bijela, vazno je da lovi miseve. Vodu ne treba piti kao govedo, bolje malo i redovito da se organizam navikne na hladnocu zimi. Po mojem iskustvu mlaka voda najbolje godi i zimi i ljeti, iznimka su sparine kad je neophodno rashladiti organizam.
…„vatru“ ili Agni (ili oganj)
Zanimljivo da zitelji tropskih krajeva najcesce piju tople cajeve,juhe i ljuto.
Meni hladna voda nikako nije dobra pa cak ni ljeti, ostala pica ,sladoledi i slicno su ok, ali kad sam jako zedan samo toplica.
Čak i leti pijem vodu sobne temperature. Jedino ujutru toplu. I uopste od kad se pridrzavam načela ajurvede mnogo se bolje osećam.
Bilo kakva voda i njena konzumacija za vrijeme ili poslije jela nije uopce dobra jer se razredjuje kiselina i otezava probava. Jedino vino ide poslije jela, vodu ne bi trebalo piti bar pola sata poslije jela.
Da mi je vidjeti ko to pije 3,7l vode na dan???
Pogledajte nase politicare samo oni se nikad vruci i znojni nisu hladne vode napili, oni dobro paze da se ne oznoje, to im je lose za ten. Pljenkovicu bi to na anemiju posebno jako lose sjelo, kazla je mama vojna lekarka.