Djeca su najveće žrtve Covid mjera

„Nikad nismo vidjeli nešto slično. Športski-orijentirana bez ikakvih problema sa zdravljem ili kilažom udebljala su se između 5 i 10 kilograma, jer su se prestala baviti svojim športom. I nisu nastavili ni s kakvom tjelesnom aktivnošću.“

Uskoro objavljena dugoročna studija u kojoj je sudjelovalo 90 djece drugog i trećeg razreda u središnjoj Francuskoj otkrila je spektakularni pad fizičkih i kognitivnih kapaciteta tijekom zaključavanja COVID-19. “Brojevi su katastrofalni”, prema Martine Duclos, voditeljici odjela za sportsku medicinu Sveučilišne bolnice Clermont-Ferrand i direktorici Nacionalnog opservatorija za tjelesnu aktivnost i sjedilačka ponašanja (ONAPS).

Implikacije situacije doista su strašne. Očekuje se da će pretilost i sedentarizam u sljedećim godinama dovesti do povećanja kroničnih bolesti u ovoj populaciji.

Studija je započeta u rujnu 2019., nekoliko mjeseci prije prvog zaključavanja u Francuskoj, što je dovelo do zatvaranja škola i naredbi “ostanite kod kuće” sredinom ožujka 2020. godine, dajući istraživačima mogućnost usporedbe podataka “prije i poslije” unutar stabilog seta djece u osnovnim školama u Vichyju (24 000 stanovnika) i Riomu (19 000 stanovnika).

Među najozbiljnijim učincima gotovo dva mjeseca potpune blokade za ovu djecu u dobi između 7 i 9 godina bili su debljanje, otežano disanje i prosječni gubitak kognitivnog kapaciteta od 40 posto između rujna 2019. i rujna 2020.

U jednoj godini indeks tjelesne mase djece – koji mjeri korpulenciju – porastao je u prosjeku za 2 do 3 boda, što je imalo negativne posljedice na njihovu kondiciju. “Nikad nismo vidjeli nešto slično. Športski-orijentirana bez ikakvih problema sa zdravljem ili kilažom udebljala su se između 5 i 10 kilograma, jer su se prestala baviti svojim športom. I nisu nastavili ni s kakvom tjelesnom aktivnošću,“ rekla je Duclos.

U razgovoru s Le Mondeom opisala je kako mnogi sada imaju poteškoća u brzom trčanju između jastučića postavljenih na 10 metara razmaka. Istraživači su upotrijebili ovaj klasični test kojim se mjeri kapacitet uzimanja kisika i otkrili su da “neka djeca, već jako zadihana, nisu uspjela doći do prve pločice prije prvog zvučnog signala.” To je također bilo bez presedana, naglasila je dodajući da su neki sada nesposobni za tečaj motoričkih vještina u kojem se očekuje da održe vremensku utrku s preprekama.

Mjerenje kognitivnih sposobnosti učenika 2. i 3. razreda postignuto je pomoću nekoliko jednostavnih vježbi, poput mjerenja povezivanja slova s brojevima po abecednom redu, u određenom vremenu. Svi su uspjeli na ovom testu u rujnu 2019. Godinu dana kasnije, velik dio nije uspio završiti u zadanom roku, na što je Martine Duclos izjavila: “Jedna godina zatvaranja imala je katastrofalne rezultate u ključnoj točki neuralne plastičnosti.”

Točnije, samo oko dva mjeseca istraživanog razdoblja (od ožujka 2020. do rujna 2020.) bila su tijekom potpune blokade; nakon nastavka nastave u osnovnim školama, i dalje su postojala ograničenja za kolektivne i dvoranske športove, javna kupališta i slično. Vremenski segment obuhvaćao je i dva mjeseca ljetnog odmora. Nošenje maski u školi cijeli dan, uključujući i za vrijeme odmora na otvorenom, postalo je obvezno za dobnu skupinu od 6 do 11 godina tek u studenom 2020.

Prema prethodnoj studiji ONAPS-a objavljenoj prošlog siječnja, samo 4,8 posto dobne skupine od 5 do 11 godina (2,8 posto djevojčica i 6,5 posto dječaka) dobivalo je najmanje jedan sat dnevne tjelesne aktivnosti tijekom prvog zatvaranja, dok je samo 0,6 posto tinejdžera (11 do 17 godina) doseglo je ovu preporučenu razinu tjelesne aktivnosti (u usporedbi s ionako oskudnim udjelom prije zaključavanja od 13 posto).

Istodobno, više je studija u raznim zemljama zabilježilo porast vremena provedenog ispred zaslona među 60 posto djece i adolescenata, a otežavajući čimbenik pojavio se rad na daljinu odraslih. 25 posto djece mlađe od 6 godina provodilo je manje vremena u aktivnoj igri (ali 50 posto troši više, prema riječima njihovih roditelja) tijekom zaključavanja. Škola je u Francuskoj obavezna od 3 do 16 godina.

Izvještaj je zaključio: „Kako se mogu iznenaditi ovim izvještajima koji jasno pokazuju pad tjelesne aktivnosti i porast sedentarizma čak i prije COVIDA-19 … većina naše djece i adolescenata već nije poštivala preporuke. Postavljanje zaključavanja, koje je de facto postavilo ograničenje socijalnoj interakciji i fizičkim slobodama, nije moglo učiniti ništa drugo nego pojačati ovu alarmantnu situaciju i pogoršati je.” Njezini autori očekivali su da će drugo francusko zaključavanje u Francuskoj, iako manje ozbiljno, otkriti slično pogoršanje; naglasili su potrebu za daljnjim istraživanjem ovih razdoblja.

Nadalje, studija koju je ONAPS objavio online u veljači prošle godine, procjenjujući sve dobne skupine, navodi sljedeće zabrinjavajuće rezultate:

Četrdeset i dva posto djece, 58,7 % adolescenata, 36,4 % odraslih i 39,2 % starijih ljudi imalo je smanjenu razinu tjelesne aktivnosti. Osobito su se smanjile aktivnosti aktivnog prijevoza i izdržljivosti, dok su se povećale aktivnosti u domaćinstvu, jačanju mišića i fleksibilnosti. Vrijeme sjedenja povećalo se, odnosno, vrijeme zaslona kod 36,3 % i 62,0 % djece, 25,5 % i 69,0 % kod adolescenata, 24,6 % i 41,0 % kod odraslih te 36,1 % i 32,1 % kod starijih.

No, umjesto da primijete da zaključavanja donose više štete nego koristi i da bi mogla dovesti do trajne i raširene štete u velikim sektorima stanovništva, i stoga potičući vlasti da više ne pribjegavaju takvim mjerama, autori su zaključili da stanovništvo jednostavno treba promijeniti svoje ponašanje tijekom budućih zaključavanja.

Razdoblje zatvaranja COVID-19 dovelo je do važnih modifikacija u pojedinačnom ponašanju u kretanju u svim dobnim skupinama, posebno favorizirajući smanjenu tjelesnu aktivnost i povećanu sedentarnost. Ova otkrića sugeriraju da autori trebaju informirati i poticati ljude da održe i poboljšaju svoje tjelesne aktivnosti i promijene svoje sjedilačke navike u vremenu tijekom zatvaranja i tijekom razdoblja potencijalne buduće blokade.

Drugim riječima, autori sugeriraju da bi još vladinih poruka i preporuka trebalo pratiti postojeće mjere COVID-a i uzeti zdravo za gotovo da su daljnja zaključavanja moguća. Ako ste mislili da je sve gotovo nakon cijepljenja, grdno ste se prevarili.