EU svojim politikama namjerno izaziva nestašicu hrane

Naši redovni čitatelji dobro znaju da globalni moćnici aktivno rade na uvođenju tzv. Velikog Reseta i  na drastičnom smanjenju populacije na zemlji. Takvo nešto nije moguće bez velikih nestašica onog osnovnog – hrane. Nakon čitanje ovog teksta, biti će jasnije na koje sve načine se pokušavaju izazvati ove nestašice.

Situacija za europske poljoprivrednike je sve gora. Cijene rastu, a zalihe stočne hrane počinju nestajati. Uzgajivači životinja diljem Europe duboko su zabrinuti. Istodobno, EU i vlade nekih zemalja na različite načine onemogućuju poljoprivrednicima da zadrže ili povećaju svoju proizvodnju. To je uz već alarmantnu nestašicu sjemena i gnojiva.

Tek ove jeseni vidjet ćemo katastrofalan utjecaj zbog naglog smanjenja proizvodnje žitarica. Štoviše, proizvođači mesa i mlijeka mogli su vidjeti da su veliki dijelovi njihovih poslova eliminirani mnogo prije toga. Zapadni čelnici upozoravali su na nestašicu hrane, ali nisu ponudili rješenja.

Novinska agencija Reuters nedavno je intervjuirala talijanskog farmera Carla Vittoria Ferrarija, koji sa svojim bratom vodi farmu u blizini grada Cremone u sjevernoj Italiji. Između ostalog, imaju oko dvije tisuće svinja koje sada postaje neodrživo skupo uzgajati. Strahuje da će njihov obiteljski posao četvrte generacije biti izgubljen zbog sukoba u Ukrajini, za koji sve više ljudi vjeruje da bi mogao biti smrtni udar za globalnu sigurnost hrane. To je zato što su ratom opustošena Ukrajina i sankcionirana Rusija, osim što su bili glavni izvoznici pšenice, kukuruza i gnojiva, bili i glavni globalni dobavljači stočne hrane. Europske zalihe hrane ovisne o uvozu nedavno su se brzo smanjile i vjerojatno će uskoro nestati.

Michele Liverini, potpredsjednik talijanskog proizvođača stočne hrane Mangimi Liverini SPA, rekao je da je kombinacija svih negativnih čimbenika i nedavnog rata u Ukrajini stvorila “savršenu oluju”. Liverini također alarmira da će im uskoro nestati zaliha stočne hrane.

“U talijanskim lukama u koje su svaki tjedan pristizali brodovi iz ovih zemalja [Rusije i Ukrajine], sada je ostalo samo za 25 dana potrošnje”, upozorio je veliki proizvođač stočne hrane.

U međuvremenu se u Europi i diljem svijeta ubijaju milijuni pilića. Ne zato što nedostaje hrane, već da se zaustavi navodna epidemija ptičje gripe. U Ujedinjenom Kraljevstvu od 19. ožujka nije bilo moguće kupiti jaja od kokoši iz slobodnog uzgoja, jer su ona zabranjena. Isto izgleda u mnogim drugim zemljama, ali establišmentski mediji to su ignorirali.

Sada gore nego za vrijeme Drugog svjetskog rata

Europski poljoprivrednici su pod velikim pritiskom i mnogi vide trenutnu situaciju, koja se također ubrzano pogoršava, toliko neodrživu da misle da ne mogu još dugo proizvoditi hranu. Taj strah izražava i uzgajivač svinja Ferrari.

“Ovo je obiteljski posao. Moj djed je to držao tijekom dva svjetska rata, moj otac je vidio [rat], ali ne znam hoćemo li ovo preživjeti”, rekao je vlasnik.

Italija ima četvrto po veličini stado stoke u Europskoj uniji s oko 22,5 milijuna životinja, a Španjolska ima najveće od oko 58,8 milijuna. To je prema statistici EU-a za 2021. koja uključuje svinje, krave, ovce i koze.

Reuters sa sjedištem u Londonu još nije uopće izvijestio o hladnijem vremenu, s naletima hladnoće i kraćim sezonama rasta u mnogim važnim uzgojnim područjima, što je od najmanje 2018. postupno smanjilo globalnu proizvodnju hrane. Tome treba dodati i razorna ograničenja Corona lockdowna, koja su od ožujka 2020. uništila globalni opskrbni lanac i ozbiljno oštetila poljoprivredu na bezbroj načina.

Poljoprivrednici diljem svijeta bili su prisiljeni 2020.-2021. ostaviti milijune tona povrća i drugih stvari na poljima da trunu, jer potrebna radna snaga nije mogla ili nije smjela sakupiti usjeve. Milijuni litara mlijeka morali su se izliti kada se nije moglo na vrijeme preraditi, a milijuni jaja su odbačeni kada su se tvornice koje proizvode kartone za jaja bile prisiljene zatvoriti.

Najgore od svega vjerojatno su bili milijuni životinja koje su morale biti ubijene i pokopane, kada su klaonice (koje su iz nekog razloga bila radna mjesta u Sjedinjenim Državama koja su daleko najviše pogođena navodnim izbijanjem korone) bile prisiljene zatvoriti i nisu mogle obraditi životinje. Poljoprivrednici također nisu mogli nastaviti hraniti svoju stoku jer ih je odjednom bilo previše, ali i postali su prestari za potrebnu kvalitetu mesa. Tada se to nije toliko primijetilo, ali počelo je nestajati svega od stada i dućana s hranom do proizvodnje smrznute i konzervirane hrane. Hrana za stotine milijuna ljudi više ne postoji kada je potrebna.

Pojedine zemlje koje žele olakšati svojim poljoprivrednicima EU zaustavlja. Italija je, na primjer, zatražila od Bruxellesa da ukine pravila EU koja ograničavaju državnu pomoć poljoprivredi, ali je glatko odbijena. Vlade mnogih zemalja također sprječavaju poljoprivrednike da prilagode svoju proizvodnju kako bi se osigurala sigurnost hrane. Bidenova administracija sputava poljoprivrednike u Sjevernoj Americi koji žele da im žitarice budu hrana, a ne biogorivo za etanol, a onemogućuje i farmere u Europi koji žele ponovno aktivirati zemljište izdvojeno raznim EU subvencijama. Poljoprivrednici su prisiljeni odvojiti određeni dio svog poljoprivrednog zemljišta (navodno zbog očuvanja prirode) inače im država kroz poreze, naknade i razne subvencije EU učini daljnje poslovanje ekonomski neodrživim.

Njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir potvrdio je u ožujku da će protupoljoprivredne reforme EU-a ostati na snazi ​​u Njemačkoj unatoč tome što njemački poljoprivrednici više ne mogu nabaviti dovoljno sjemena za sjetvu, gnojiva i stočnu hranu. To je razbjesnilo njemačke farmere. Jedan od njih, Christian Lohmeyer, u videu je ogorčeno istaknuo kako se “usred ovakve katastrofe zeleni ekofanatizam – ekološko ludilo stavlja ispred ljudskog života”.

Španjolska je poduzela korake kako bi omogućila hitne kupnje kukuruza iz Argentine i Brazila, ali to nije dugoročno rješenje, budući da su glavne zemlje koje proizvode hranu u Južnoj Americi već imale veliki dio svoje žetve uništene bilo hladnoćom ili iznimnim sušama. U Brazilu je teška i dugotrajna suša ponegdje uništila 90 posto očekivanih berbi ove sezone (trenutačno je vrijeme žetve na južnoj hemisferi). U susjednom Paragvaju također je 60 posto sve soje u zemlji desetkovano sušom. Soja i kukuruz se široko koriste u stočnoj hrani.

Zemlje Južne Amerike također počinju na različite načine osiguravati opskrbu hranom za svoje stanovništvo, što dodatno smanjuje izvozne kapacitete iako još nisu uvedene zabrane izvoza.

Milijuni životinja mogli bi biti ubijeni

Situaciju europskih poljoprivrednika, kako je objasnio Carlo Vittorio Ferrari u Italiji, pogoršava i činjenica da su zemlje poput Mađarske, Srbije i Moldavije zabranile izvoz raznih poljoprivrednih proizvoda jer žele ojačati i vlastitu prehrambenu sigurnost. U početku to znači nestašicu i vrtoglave cijene onog što je ostalo, ali uskoro bi moglo ponestati i gnojiva i stočne hrane.

Nedostaci ili previsoki troškovi gnojiva tjeraju poljoprivrednike da obrađuju manje površine, jer je prinos bez gnojiva toliko nizak da postaje neisplativ, pogotovo sada s visokim cijenama goriva. Baš kao i prijevoznici, poljoprivrednici troše puno dizela. Također su im potrebne velike količine ulja, maziva i drugih naftnih derivata za svoje traktore te strojeve za žetvu koji zahtijevaju izuzetno održavanje.

Sve manje zaliha stočne hrane znači da se krave, svinje i druge životinje moraju zaklati.

“Nije samo kukuruz, to je i soja i mnogi nusproizvodi koje je teško pronaći. Velika je borba samo doći do onoga što je dostupno”, rekla je druga talijanska farmerka Elisabetta Quaini. Ona drži oko 1300 krava za proizvodnju govedine i mlijeka na svojoj farmi u Lombardiji, u sjevernoj Italiji, prvom europskom epicentru Covida i stoga već u veljači 2020. teško pogođenim restrikcijama i lockdownima. Quaini, koji je također potpredsjednik nezavisne poljoprivredne udruge Cremone, dodao je da su mnogi kolege odustali i da počinju smanjivati ​​svoja stada.

“Čujem sve više izvještaja o farmerima koji kolju svoje životinje, ali želim to izbjeći”, rekao je farmer. Može potrajati i do osam godina da se obnovi stado koje proizvodi mlijeko. Da bi se postigla ista kvaliteta danas, trebat će još dulje, jer za uzgoj pravih rasplodnih životinja mogu biti potrebna desetljeća.

Narodi Europe biti će jako pogođeni ako uskoro budu morali biti ubijeni milijuni životinja koje proizvode meso i mliječne proizvode. Proteina neće biti dovoljno, budući da je proizvodnja pilića i jaja u Europi već značajno desetkovana, a povećani ribolov ili uzgoj ribe ne mogu pokriti goleme gubitke. Europska prehrambena sigurnost ugrožena je po prvi put u moderno doba.

Kanadski premijer koji se proslavio svojim neobičnim i drakonskim ograničenjima protiv korone, prisilom na cjepivo i micanjem ljudi s 30 posto kanadskog poljoprivrednog zamljišta, govorio je ista upozorenja kao i američki predsjednik Joe Biden: nedostatak hrane i “teška vremena” dolaze – bez davanja prijedloga za rješenja.

“Vidjeli smo… poremećaje lanaca opskrbe diljem svijeta, što rezultira višim cijenama za potrošače i demokracije, kao što su naše, što je rezultiralo značajnim nestašicama i predviđenim nestašicama hrane u mjestima diljem svijeta. Ovo će biti teško vrijeme zbog rata, zbog oporavka od pandemije”, rekao je Justin Trudeau novinarima u Vancouveru.

Izvor : Freewestmedia