Istraživači otkrivaju kako vitamin D utječe na ključne stanice imunološkog sustava

Istraživači sa Sveučilišta u Edinburghu otkrili su nov način na koji vitamin D utječe na imunološki sustav tijela. Studija objavljena u časopisu Frontiers in Immunology pokazala je kako vitamin D potencijalno može pomoći u upravljanju autoimunim bolestima.

Uloga vitamina D u ljudskom tijelu

Unatoč svom imenu, vitamin D nije pravi vitamin; to je pro-hormon. Vitamine treba unositi iz hrane, jer ih tijelo ne može proizvesti sam. S druge strane, vitamin D tijelo može sintetizirati iz sunčeve svjetlosti, izuzev prehrambenih izvora:

• Žumanjci – Najviše proteina se nalazi u bjelanjku, ali hranjive tvari se nalaze u žumanjku. U usporedbi s pilićima koja se uzgajaju u zatvorenom prostoru, pilići uzgajani slobodnim uzgojem proizvode jaja koja sadrže veće količine vitamina D.
• Gljive – One su jedine biljke sposobne pretvoriti sunčevu svjetlost u vitamin D, što ih čini jedinim biljnim izvorom ove hranjive tvari.
• Masna riba i morski plodovi – Neki primjeri morskih plodova bogatih vitaminom D su losos, škampi i haringe.

Vitamin D ima ključnu ulogu u višestrukim funkcijama tijela. Pomaže u održavanju zdravlja kostiju i zuba, osim toga regulira razinu inzulina i pomaže u liječenju dijabetesa.

Vitamin D važan je i za mozak, imunološki sustav i živčani sustav. Regulira rast stanica i komunikaciju između stanica. Zapravo, neke studije sugeriraju da kalcitriol, aktivni oblik vitamina D, može potencijalno inhibirati napredovanje raka.

Vitamin D i imunološki sustav

Popis istraživanja kojima se podupire uloga vitamina D u imunološkom sustavu je dugačak. U studiji u Edinburghu, međutim, istraživači su željeli istražiti utjecaj vitamina D na autoimune bolesti. U prethodnim radovima uočena je obrnuta veza između vitamina D i osjetljivosti na autoimune bolesti. Neki od njih uključuju dijabetes tipa 1, multiplu sklerozu i reumatoidni artritis.

U ovoj su studiji istraživači bliže proučavali kako vitamin D utječe na dvije ključne stanice imunološkog sustava: dendritičke i T stanice.

Dendritične ćelije su stanice u obliku stabla koje se nalaze u limfnim čvorovima i slezeni. Oni reguliraju imunološki sustav hvatajući stanice antigena i aktivirajući T stanice.

S druge strane, T stanice nastaju u timusu i pomažu u borbi protiv infekcije. Postoje dvije vrste T stanica: T stanice pomoćnici koje pomažu drugim stanicama u imunološkom sustavu; i citotoksične T stanice koje ubijaju zaražene stanice.

Za osobe s autoimunom bolešću to nije slučaj. Kad se T stanice aktiviraju, napadaju tjelesna zdrava tkiva. Tako tijelo ide protiv sebe, a osoba mora uzimati lijekove kako bi održala odgovarajuće tjelesne funkcije.

Istraživači su prikupljali stanice miševa i ljudi i promatrali reakciju vitamina D na njima. Vitamin D uzrokuje dendritičke stanice koje stvaraju više specifične molekule na svojoj površini. Ova molekula je CD31. Njegova uloga kao dijela imunološkog sustava najdulje je nejasna. Međutim, ova studija otkrila je da povećana razina CD31 inhibira aktivaciju T stanica.

Djelujući kao barijera između dendritičkih stanica i T stanica, CD31 spriječio je obje u uspostavljanju stabilnog kontakta. To je uzrokovalo smanjenu imunološku reakciju u stanici.

Istraživači su sugerirali kako ova studija otvara nova vrata za daljnje istraživanje uloge vitamina D i CD31 u imunološkom sustavu. Upravljanjem razina vitamina D potencijalno može postati metoda koja pomaže u kontroli i održavanju ne samo autoimunih bolesti, već i drugih bolesti.