Jesu li žene sklonije razvoju autoimunih bolesti? Studija ukazuje na gene koji kaže “da”!

Autoimune bolesti mogu se dogoditi bilo kome, ali one su češće kod žena nego muškaraca. Neke se, poput lupusa, pojavljuju nesrazmjerno više među ženama, a znanstvenici nisu bili sigurni zašto je to tako dok nedavna studije nije dala neke odgovore.

Istraživači sa Sveučilišta u Michiganu pokazali su kako žene imaju više, nego muškarci, molekularnih prekidača poznatih kao VGLL3 u svojim stanicama kože. To je značajno jer su povezali višak VGLL3 s autoimunim odgovorom koji se osnovi “samo-napada” i utječe ne samo na kožu, već i na unutarnje organe.

Istraživači su otkrili kako manjak dodatnog i VGLL3 može promijeniti razinu ekspresije nekoliko gena koji imaju vitalnu ulogu u imunološkom sustavu, od kojih su mnogi uključeni u autoimune bolesti poput lupusa.

Zapravo, promjene u ovim genskim izrazima dovele su do bolesti poput lupusa u studijama koje su uključivale miševe. Imune stanice počele su ispunjavati limfne čvorove i kožu životinja, a njihova je koža postala sirova i ljuskava. Također su počeli proizvoditi antitijela protiv vlastitog tkiva u tijelu, uključujući ona antitijela koja uništavaju bubrege kod ljudi koje imaju lupus.

Ostaje mnogo pitanja bez odgovora

Istraživači još nisu sigurni zašto ženske stanice kože imaju više VGLL3 od muškaraca. Jedno od mogućih objašnjenja je da su žene tijekom vremena razvile jači imunološki sustav kako bi se borile protiv infekcija, ali to je povuklo za sobom veći rizik od autoimune bolesti ako tijelo pogriješi kod identifikacije napadača.

Oni također nisu sigurni što bi moglo potaknuti dodatnu VGLL3 aktivnost. Međutim, potrebno je napomenuti da je isti put VGLL3, koji se vidi kod žena, aktiviran i kod muškaraca koji imaju lupus.

Njihovo otkriće moglo bi dovesti do boljih i sigurnijih terapija za ljude koji pate od lupusa i sličnih stanja. Postojeće terapije, poput steroida, uzrokuju opasne nuspojave koje se kreću od većeg rizika od infekcije do raka.

Mogu li nove terapije za lupus biti na dohvat ruke?

Ovaj bi nalaz mogao biti dobra vijest za 5 milijuna ljudi širom svijeta koji pate od lupusa. Prema američkoj fondaciji Lupus, bolest uglavnom pogađa žene koje su u rodnoj dobi, a 90 posto oboljelih čine žene.

Simptomi uključuju ekstremni umor, bol, gubitak kose, tjelesna oštećenja i kognitivne probleme. Za neke ljude možda ne bi bilo vidljivih simptoma, dok bi drugi mogli pretrpjeti značajne probleme poput bolnih zglobova, osipa na koži, moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti.

Nažalost, dijagnoza može biti škakljiva, budući da se njezini simptomi mogu s vremenom pojavljivati, odlaziti ili mijenjati, a oponašaju i one drugih bolesti. Zato postavljanje dijagnoze u prosjeku traje šest godina, pri čemu mnogi prijavljuju pogrešne dijagnoze, koje su im postavljene, prije nego što im je službeno dijagnosticiran lupus.

Iako većina oboljelih od lupusa može uživati u normalnom životnom vijeku, čak 15 posto oboljelih može prerano umrijeti zbog komplikacija od bolesti. Ovo istraživanje pruža novu nadu za oboljele od lupusa, a znanstvenici trenutno angažiraju pacijente s lupusom kako bi sudjelovali u studiji koja istražuje kako bi ta znanja mogla pomoći u oblikovanju budućih tretmana za lupus koji su sigurniji i učinkovitiji.