Melatonin

Melatonin je hormon koji proizvodi epifiza – pinealna žlijezda u mozgu. On regulira brojne tjelesne funkcije, ali je najviše poznat po održavanju cirkadijalnog ritma – unutarnjeg sata organizma koji tijelu govori kada biti budan i kada spavati. Kod ljudi se ovaj sat nalazi u području mozga koji se naziva suprahijazmatična jezgra – SCN. Uz pomoć dnevne izmjene svjetlosti i tame, to područje stvara i održava ujednačeni ciklus spavanja i budnosti. Podatak o razini svjetlosti dolazi do SCN-a i potom prolazi sve do epifize duboko u središtu mozga. Ova žlijezda na dnevnome svjetlu zaustavlja melatonin, a noću ga otpušta.

Melatonin se ponaša kao kemijski dostavljač poruka drugim organima i tkivima javljajući im kako da funkcioniraju. Melatonin je poznat kao hormon spavanja budući da šalje signal tijelu da je vrijeme za odlazak na počinak. Ljudi s niskim razinama melatonina ne spavaju toliko dobro kao oni s višim razinama.

Prednosti melatonina

Melatonin je prirodan hormon za koji su studije pokazale jako malo negativnih strana. Zbog toga su ga istraživači testirali za uporabu kao prirodnog suplementa za nekoliko medicinskih stanja, poput glavobolja, poremećaja sna, problema sa spavanjem kod djece s ADHD-om i autizmom, jet laga, tinitusa (šuma u uhu), tjeskobe prije i nakon operativnog zahvata, ublažavanja posljedica moždanog udara, ublažavanje štetnih učinaka pretilosti na organizam ublažujući upalne procese, Alzheimerove bolesti, pa i raka. Bit će potrebna dodatna istraživanja kako bi se klinički dokazale navedene prednosti.

Važno je uzeti melatonin u točno doba u danu. Ukoliko ga se uzme prerano, može promijeniti biološki sat pojedinca i promijeniti njegovo vrijeme spavanja i budnosti. Preporučuje se uzimanje melatonina 2 sata prije odlaska na spavanje. Ljudi koji putuju i žele uzeti melatonin kako bi spriječili jet lag trebaju uzeti ovaj suplement nekoliko dana prije putovanja. Ovo će im pomoći da prilagode tijelo na novu vremensku zonu. Najbolje ga je uzeti 2 sata prije odlaska na spavanje prilikom dolaska na odredište.

Postoje dokazi da melatonin može ublažiti neke vrste glavobolja, točnije migrene i cluster glavobolje. Međutim, istraživači još nisu došli do spoznaje koja formula i doza najbolje djeluju na ljude s glavoboljom.

Prirodni melatonin govori tijelu kada je vrijeme za spavanje. Dodaci prehrani s melatoninom s različitim uspjehom rješavaju probleme spavanja. Studija provedena 2013. pokazala je da melatonin pomaže u trajanju sna, smanjuje vrijeme potrebno da bi se zaspalo i poboljšava kvalitetu sna u usporedbi s placebom. Iako melatonin nije učinkovit u mjeri kao neke tablete za spavanje, ima manje nuspojava od drugih lijekova. Druga je studija, provedena godinu kasnije, pokazala da je melatonin obećavajući u sprečavanju prijelaza između vremena spavanja i budnosti kod ljudi s jet lagom, kao i da poboljšava san ljudima koji pate od nesanice. Manje su jasne bile prednosti suplemenata radnicima koji rade u smjenama, odnosno svim ostalim zdravim ispitanicima.

Rezultati studije provedene 2014. pokazali su kako bi melatonin mogao blago poboljšati simptome tinitusa, odnosno šuma u uhu. Ovaj učinak mogao bi biti rezultat boljeg sna ili antioksidativnih značajki melatonina.

Razine melatonina smanjuju se tijekom godina, međutim ovo je smanjenje još izraženije kod osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti. Istraživanje provedeno 2013. pokazalo je kako se čini da melatonin usporava kognitivno propadanje povezano s ovom bolešću.

Zaključak nekih istraživanja je da melatonin može imati blagotvoran učinak ljudima koji primaju terapiju zračenjem tijekom liječenja raka. Po pitanju zaštite od radioaktivnosti, melatonin je antioksidans koji pomaže u borbi protiv štetnih učinaka slobodnih radikala, a osim toga ima i određeni učinak protiv raka. Terapija zračenjem igra ključnu ulogu u liječenju brojnih vrsta raka. Međutim, toksičnost zračenja može izazvati ozbiljne nuspojave. Većinu štete koju zračenje izaziva prouzrokuju štetne tvari – slobodni radikali. Uvijek je važno konzultirati se s onkologom prije uzimanja melatonina kako ne bi ometao učinkovitost drugih lijekova.

Neke kliničke studije raka debelog crijeva, dojke, bubrega i pluća pokazale su kako bi melatonin mogao biti podrška u liječenju raka kada ga osoba kombinira s kemoterapijom i zračenjem. Međutim, dokazi su daleko od konačnih i znanstvenici moraju provesti više istraživanja kako bi potvrdili povezanost. Trenutni dokazi govore u prilog tome kako bi melatonin mogao pomoći u borbi protiv raka kada započinje, umnožava se i napreduje. Svatko tko želi uzimati melatonin trebao bi o tome razgovarati sa svojim onkologom kako bi bio siguran da time neće ometati tijek liječenja.

Sigurnost unosa melatonina

Melatonin je prirodan hormon koji epifiza luči kao reakciju na cikluse svjetlosti i mraka, a proizvodnja se pojačava u trenutku kada vanjsko svjetlo počinje blijediti. Melatonin koji je dostupan u prodaji može biti prirodan ili sintetički. Prirodni melatonin „s polica“ dolazi od životinjske epifize, ali liječnici ga ne preporučuju budući da postoji mogućnost njegove kontaminacije virusom. Taj rizik ne postoji kod sintetičkog melatonina budući da se proizvodi u tvornicama.

Osim činjenice da je nekima nakon prestajanja uzimanja suplemenata s melatoninom teže zaspati, stručnjaci  smatraju da melatonin ne izaziva ovisnost ukoliko se uzima privremeno. Međutim, potrebno je provesti dugoročno istraživanje kako bi se potvrdila ova spoznaja.

Prema dosadašnjim saznanjima, melatonin je siguran kao kratkoročan tretman kod problema spavanja, a do danas nisu jasne spoznaje oko njegove dugoročne sigurnosti. Ona također ovisi o zdravstvenom stanju i dobi pojedinca. Kod starijih pojedinaca, može izazvati omamljenost tijekom dana. Liječnici preporučuju melatonin ljudima koji pate od demencije. Studije još nisu potvrdile izaziva li dugoročno korištenje melatonina određene probleme.

Znanstvenici još nisu utvrdili je li melatonin odgovarajući izbor tijekom trudnoće i dojenja. Melatonin u trudnoći može zaštititi mozak djeteta od oštećenja, međutim za to ne postoji dovoljno dokaza. Što se tiče kvalitete spavanja, nije dobar izbor u trudnoći jer može poremetiti ciklus spavanja i kod majke i djeteta. Prije uzimanja dodataka prehrani s melatoninom, žene koje su trudne ili planiraju trudnoću se trebaju prethodno konzultirati sa svojim liječnikom.

Rizici kod uzimanja melatonina

Neke bi osobe trebale izbjegavati melatonin, uključujući one koji uzimaju tablete za razrjeđivanje krvi ili za snižavanje krvnog tlaka i tablete koje izazivaju omamljenost, zatim osobe s dijabetesom, epilepsijom, hemofilijom, depresijom, one koje uzimaju lijekove za suzbijanje imunološke reakcije (najčešće nakon transplantacije organa) , kao i osobe koje su ranije imale alergijsku reakciju na melatonin.

Nuspojave melatonina su rijetke i uglavnom su blage, poput glavobolje, mučnine, omamljenosti ili vrtoglavice. Kod djece povrh toga zna doći do razdražljivosti i mokrenja u snu. Trudnice i dojilje trebaju se konzultirati s liječnikom prije uzimanja melatonina budući da može snažnije utjecati na fetus ili novorođenče.

Većina medicinskih stručnjaka melatonin smatra općenito sigurnim. Međutim, ukoliko se uzima više od preporučenih količina, može izazvati nuspojave. Uzimanje previše suplementa melatonina može dovesti do slučajnog predoziranja. Kako bi se ovo izbjeglo, potrebno je uzeti odgovarajuću dozu za životnu dob i prije toga se konzultirati s liječnikom.

Simptomi predoziranja melatoninom razlikuju se od osobe do osobe. Dok kod nekih povećava pospanost, kod drugih može imati suprotan učinak i dovesti do stanja povećane budnosti. Znakovi predoziranja melatoninom uključuju: glavobolju, nervozu u želucu, proljev, bolove u zglobovima, tjeskobu i razdražljivost. Melatonin može dovesti do povećanja krvnog tlaka ukoliko ga se uzme više od preporučene doze, pa se osobe koje već imaju povišen tlak moraju prije uzimanja melatonina konzultirati sa svojim liječnikom. Također je potrebno informirati liječnika o bilo kojoj neobičnoj nuspojavi prilikom uzimanja suplementa s melatoninom. Kao i kod svakog suplementa, i osobe koje ne spadaju u navedene skupine trebale bi se savjetovati s liječnikom kako bi izbjegli negativne učinke.

Izvori melatonina

Znanstvenici su otkrili melatonin u nekoliko namirnica, u različitim koncentracijama. Konzumiranje hrane bogate ovim hormonom mogu potaknuti zdravstvene prednosti melatonina povećavajući njegove razine u krvi. Orašasti plodovi, a osobito pistacio, sadrže najvišu koncentraciju melatonina od svih namirnica biljnog porijekla. Jaja i riba su također dobar izvor ovoga hormona. Ostale namirnice s visokim razinama melatonina su: grožđe, višnja, jagoda, rajčica, paprika i gljive.

Od drugih prirodnih sredstava za spavanje, još od antičkih vremena koristi se korijen ljekovitog odoljena (valerijane), koji može pomoći u opuštanju tijela i smanjenju anksioznosti. No, jako je malo dokaza koji potvrđuju njegovu učinkovitost. Studije su dale miješane rezultate oko pomoći ove biljke s nesanicom. Stoga je preporučljivo koristiti melatonin umjesto korijena valerijane kod kratkoročnih problema sa spavanjem budući da pomaže u skraćivanju vremena za koje se utone u san i poboljšava njegovu kvalitetu.

Melatonin ima brojne funkcije u ljudskom organizmu, a većinu njih tek treba dokučiti. Na osnovu trenutnih istraživanja, najviše pomaže kod problema spavanja, poput jet laga ili kod problema s anksioznošću, a čini se kako bi mogao biti koristan i u liječenju nekih bolesti. S vremenom će bez sumnje postati jasniji njegov puni potencijal.