U svijetu koji je sve više zasićen plastikom, sve veći broj istraživanja upozorava na potencijalne zdravstvene rizike koje predstavlja mikroplastika—sićušne čestice koje prodiru u naša tijela putem hrane, vode, pa čak i zraka koji udišemo.
Studije sada sugeriraju da ovi sveprisutni onečišćivači mogu povećati rizik od nekoliko vrsta raka, uključujući leukemiju, limfom, rak prostate, kolorektalni rak i rak pluća. Iako sama mikroplastika može ili ne mora biti izravno kancerogena, ona djeluje kao nositelj toksičnih tvari, remeteći stanične funkcije i stvarajući uvjete pogodne za formiranje tumora.
Problem počinje rano u životu, s dojenčadima koja su izložena mikroplastici na razinama tisuće puta višim nego odrasli, prvenstveno putem plastičnih bočica za hranjenje. Kako se ove čestice nakupljaju u krvotoku i organima, mogu izazvati upalu, oštećenje DNK i imunološku disfunkciju—ključne čimbenike u razvoju raka.
Kako mikroplastika povećava rizik od raka
Mikroplastika, definirana kao čestice manje od 5 milimetara, i njihovi još sitniji parnjaci, nanoplastika, sveprisutni su u okolišu. Ulaze u tijelo putem gutanja, udisanja i apsorpcije kroz kožu, nakupljajući se u vitalnim organima kao što su pluća, jetra i mozak. Jednom unutra, ove čestice mogu djelovati kao nositelji štetnih kemikalija poput policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), teških metala i endokrinih disruptora kao što je bisfenol A (BPA).
Kemijska svojstva mikroplastike omogućuju joj prenošenje toksičnih tvari u tijelo. Ove tvari mogu poremetiti normalne stanične funkcije, vodeći do genetskih mutacija, abnormalne stanične proliferacije i disfunkcije imunološkog sustava—sve što doprinosi razvoju raka.
Specifični rizici od raka
Istraživanja su povezala izloženost mikroplastici s nizom vrsta raka. Na primjer, studija iz 2024. objavljena u eBioMedicine pronašla je mikroplastiku u tkivu tumora prostate, s polistirenom—uobičajenom plastikom koja se koristi u pakiranju hrane—isključivo prisutnim u kancerogenim tkivima. Slično tome, studije sugeriraju da mikroplastika u koštanoj srži može poremetiti proizvodnju krvnih stanica, povećavajući rizik od leukemije i limfoma.
Kolorektalni rak, treći najčešći rak globalno, također je povezan s izloženošću mikroplastici. Studija iz 2023. u Cancers (Basel) otkrila je da mikroplastika može oštetiti sloj crijevne sluzi, dopuštajući štetnim bakterijama i toksinima da prodru u stijenku crijeva i pokrenu upalu. Dodatno, mikroplastika može nositi bakterije poput sojeva E. coli koji proizvode genotoksine, dodatno povećavajući rizik od raka.
Rak pluća je još jedna briga, posebno za pojedince u industrijama koje uključuju proizvodnju ili recikliranje plastike. Mikroplastika u zraku, oslobođena tijekom trošenja guma i degradacije plastike, može uzrokovati kroničnu upalu pluća, poznati prethodnik raka.
Izloženost mikroplastici počinje u dojenačkoj dobi, s plastičnim bočicama za hranjenje koje oslobađaju milijune čestica po litri tekućine, posebno kada su izložene visokim temperaturama. Studija iz 2020. u Nature Food otkrila je da polipropilenske bočice mogu osloboditi do 16,2 milijuna čestica mikroplastike po litri tijekom pripreme formule.
Flaširana voda je drugi značajan izvor. Studija iz 2024. u Proceedings of the National Academy of Sciences otkrila je prosječno 240.000 plastičnih čestica po litri u popularnim markama flaširane vode, od čega je 90% nanoplastika. Ove čestice, često sastavljene od PET-a i najlona, mogu se s vremenom nakupljati u tijelu.
Stručnjaci preporučuju smanjenje upotrebe plastike kako bi se smanjila izloženost. Na primjer, roditelji mogu odabrati staklene bočice za hranjenje. Također je važno izbjegavati čuvanje vrućih tekućina u plastičnim spremnicima i izbjegavati plastičnu ambalažu za hranu i piće. Jednostavne promjene životnog stila, kao što su korištenje platnenih vrećica za višekratnu upotrebu i izbjegavanje jednokratne plastike, također mogu napraviti razliku.
Kako mikroplastika nastavlja prožimati naš okoliš, njihovi potencijalni utjecaji na zdravlje—posebno njihova uloga u razvoju raka—ne mogu se zanemariti. Iako je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdila izravna uzročnost, dokazi koji povezuju izloženost mikroplastici s povećanim rizicima od raka sve su brojniji.
Gotta die from something.
Pohvala za ovakav članak i trebalo bi ih biti više. Na žalost, mikroplastika predstavlja samo jedan od niza štetnih tvari koje nam uništavaju zdravlje i ubrzavaju starenje i smrt. Ljudi jak malo čitaju ovakve teme što znači da su uspjeli raznim medijskim žutilom skrenuti pažnju s temeljnih vrijednosti gdje je život u centru pažnje. Jednostavno nismo u stanju prepoznati ispraznost “vrijednosti” koje današnje društvo nameće, mentalni sklop nam je podkapacitiran i onda ispod radara prolaze ovakve strategije trovanja što nam centri moći svim silama nameću.
Dok se EU parlament brine kako da plastični čep ostane na plastičnoj flaši. Za početak zabraniti hranu i piće u plastici i ponovo se vratiti na staklo.
rad jednog ruskog znanstvenika kaže da se tijelo odnosi prema mikroplastici, jednako kako se već tisućama godina odnosi prema prašini
Moze li clanak koji bi obradio metode eliminacije stetnih tvari iz organizma i posebno mikro i nano cestica plastike.Ali dokazano korisnih postupaka i metoda.
Sve se može optužiti za nastanak raka,mikroplastika,šećer, životinjske masti, sve,samo ne medicinski preparati ,lijekovi,vakcine,a vrlo dobro je poznato da je eksplozija raka nastala sa eksplozijom medicinski preparata,svaki desetak godina se novi krivac izbacuje na površinu,znam jer imam dovoljno godina i sjećam se osamdesetih kad je krivac bilo masno,a devedesetih slatko
Medicina i industrijska proizvodnja u sinergiji proizvodi rat i jedni drugima profit!
Mogao bi se složiti da mikro-plastika nije bezopasna ali ova orkestrirana hajka na mikro-plastiku zadnjih godina je više bacanje magle i skretanje pažnje sa prave istine…
Ako tražite “pravu istinu” o tumorima, treba razmotriti i daleko važnije uzročnike: medicinske tretmane i proizvode, prehranu, stres, elektromagnetska zračenja, dugotrajna negativna emocionalna stanja, uvjetovanu epigenetiku… itd.
Mikro-plastika je samo jedan mali dio slagalice, recimo nešto što pluta na već prepunoj čaši i prelijeva pa se ne može i ne treba nju kriviti što je čaša prepuna ….
Zasto nadlezne institucije ne poduzmu nesto protiv proizvodjaca paste za zube. Zato sto su iste odobrile isti sastav, a u pasti se nalaze plasticne kuglice za poliranje zubne cakline. Problem je negdje drugje, a ne u plastici.
Odlično napisano nego sto napravit s obzirom da sam okružen velikom većinom nepismenih debila.Nije to od juce nego sto napravit.Sve sto takneš u dućkasu je plastika a mi Hrvati nismo Srbi pa da izađemo na ulice.Kod nas se bez pitanja i obrazloženja ulazi u EU ,nato,cijepi debilne,obavezan kretenski vojni rok,plave Tomaševićeve vrećice,murija dila žižu.Kad se nešto i pita kretensku raju oni vele ajmo izglasati demokraciyom.J..ALA VAM DEMOKRACIJA MAJKU.Mentalni sklop većine je problem a ne plastika.Pitajte uršulu i Evropske kolonijalne govnarske osvajače oni ziher znaju.
Vasa Usrula Von De Pakao i njene zelene agende. Cuvajmo prirodu maknimo ljude….. Brissel glavni grad Mordor unije zombija. Gomila goyima i 10 % uhljeba iz fondova
Plastična smrt.
Naprave kampanju:
Da bi zastitili prirodu ambalaza mora biti biorazgradiva. I plastika koju bi rukom mogao pokupiti raspadne se na mikroskopske cestice i ostane u prirodi.
ili
Da bi zastitili prirodu umjesto motora sa krupnim cesticama koje brzo padnu iz auspuha napravimo nove motore sa sto sitnijim cesticama koje prolaze kroz celijsku menbranu.
A narod aplaudilra i glasa za zelene.
Da?
Pa šta to ima s nama?
Ako se želi smanjiti plastični otpad i korištenje plastike, zakonodavci, znači države i EU trebaju to tražiti od KOMPANIJA. PROIZVOĐAČA.
Naravno plastika je laganija od stakla.
Troškovi prijevoza manji.
E, lijepo. Onda odvaliti porez na svu plastičnu ambalažu tamo gdje se može koristiti staklena ili tetrapak.
Prvenstveno odmah pada na pamet mlijeko i mliječni proizvodi.
Umjesto toga, svi se bace na najkorisniji komad plastike: plastičnu vrećicu u dućanu.
Koja se može koristiti i koristi više puta.
——-
Zašto je prošao Tomašević sa svojim vrećicama iz Posušja?
U prvom redu takvo odlaganje otpada doprinosi količini plastike u otpadu.
Jer nećete koristiti druge vrećice za to, a koje već imate.
Jer će se unutar plave vreće za otpad nalaziti najmanje dvije manje.