Najsmrtonosnije cjepivo u povijesti čovječanstva

Sigurno i učinkovito. To je ono što kao papige ponavljaju s ekrana razne medijske ličnosti i kvazi-znanstvenici (za koje nikad prije covid krize niste čuli) kojima valjda moramo vjerovati na riječ. Jer ako je na TV-u onda mora biti istina. Zbog cenzure koja vlada u medijskom prostoru jedine nuspojave i smrtni slučajevi povezani s cjepivom su oni za koje čujemo iz prve ili druge ruke od poznanika, obitelji ili pak pročitamo na društvenim mrežama (ukoliko ih faktografi ne skinu). Cenzura je tu da skriva. Cenzura je tu da pomogne u oblikovanju percepcije svekolikog pučanstva zagledanog u televizore i stranice masovnih medija. Cenzura je tu da stvori dojam da je cjepivo prošlo pusta testiranja i sigurnosne provjere prije nego što je došlo na tržište. Cenzura je tu da pomislite – cjepivo je sigurno i učinkovito. Međutim, podaci i činjenice su tu – nisu skrivene za sve one koje zanima istina. A te činjenice vrište svima koji obrate pažnju na njih. Jer cjepivo (koje zapravo nije cjepivo) na koje nas više ne nagovaraju nego prisiljavaju je najsmrtonosnije cjepivo u povijesti čovječanstva.

U nedavnom intervjuu s dr. Mercolom Steve Kirsch, poduzetnik, osnivač i izvršni direktor CETF-a (COVID-19 Early Treatment Fund) govori o tome kako je od osobe koja je imala puno povjerenje u sustav (i sam se cijepio s dvije doze cjepiva) kritičkim promišljanjem i vlastitim istraživanjem došao do podatka da se na milijun doza cjepiva ubije cca 411, odnosno 822 ljudi, budući da većina cjepiva na tržištu zahtijeva dvije doze. Kirsch je koristio istu metodologiju koju je prijašnjih godina primjenjivao CDC (američki Centar za kontrolu bolesti) kako bi utvrdio faktor neprijavljivanja nuspojava. Prije deset godina utvrđeno je da je taj faktor 95, odnosno, da bi broj nuspojava u bazi podataka VAERS (Sustav za prijavljivanje štetnih nuspojava nakon cijepljenja) trebalo pomnožiti s 95 kako bismo dobili približno točan broj nuspojava i smrtnih ishoda.

Kirsch je primjenom te metodologije koja uzima u obzir osam različitih izvora podataka došao do faktora 41, pa tako dolazimo do procjene da je od cjepiva protiv covida umrlo, samo u SAD-u između 150.000 i 300.000 ljudi. Jedan od osam različitih izvora podataka koje je koristio u procjeni faktora nedovoljnog prijavljivanja nuspojava bila je anketa na 100.000 ispitanika koja je imala dva pitanja – 1. Koliko osoba poznajete da je umrlo od covida? i 2. Koliko osoba poznajete koje su umrle od cjepiva? Doista, koliko znate jednih a koliko drugih?

Američki sustav za praćenje, VAERS, namjerno je napravljen tako da smanji broj prijava nuspojava i smrtnih slučajeva. Potrebno je 30 minuta da bi se popunilo izvješće za jednog pacijenta, nema mogućosti da se tijekom popunjavanja obrasca pohrani popunjeno, prema tome ukoliko se sve ne završi odjednom, podaci se gube i potrebno je sve napraviti ispočetka. Liječnici nemaju vremena, niti su plaćeni za taj dodatni posao, tako da su destimulirani prijavljivati nuspojave. Premda postoji zakonska obveza, ne postoji nikakva sankcija u slučaju neprijavljivanja.

Jedini način da provjerimo smrtnost od cjepiva je promatranje viška smrtnosti tj. smrtnosti bez obzira na uzrok po „cijepnom“ statusu. Tako je u rujnu ove godine objavljen članak[1] profesora Normana Fentona i Martina Neila sa londonskog sveučilišta Queen Mary pod naslovom „Usporedba dobno prilagođenih stopa smrtnosti bez obzira na uzrok u Engleskoj između cijepljenih i necijepljenih“. Tako napominju – ako je covid opasan kao što se tvrdi i ako su cjepiva učinkovita kao što se tvrdi, do sada bismo trebali imati puno više smrti povezanih s covidom među necijepljenima nego među cijepljenima po svim dobnim skupinama. Ako su cjepiva sigurna kao što se tvrdi onda ne bismo trebali imati puno više suvišnih smrti od uzroka nevezanih uz covid među cijepljenima nego među necijepljenima. Prema tome ukupan broj smrtnih slučajeva, bez obzira na uzrok, trebao bi biti viši među necijepljenima nego među cijepljenima kako bi se potvrdila tvrdnja da cijepljenje ima više koristi nego štete.

Analiza profesora Fentona i Neila pokazuje normalan sezonski trend mortaliteta kod necijepljenih s vrhuncem u 6. tjednu, sredinom veljače 2021, sa stalnim trendom pada prema ljetu. Međutim, kod cijepljenih taj je trend sasvim drugačiji. U početku se bilježe niže relativne stope mortaliteta kod cijepljenih, potom od 17. do 24. tjedna cijepljeni premašuju stope mortaliteta koje se bilježe kod necijepljenih, da bi se nakon toga stope mortaliteta i cijepljenih i necijepljenih gotovo sasvim ujednačile. Zapravo, čak i kad se koristi dobno prilagođena stopa mortaliteta, stopa smrtnosti među cijepljenima trenutno je veća nego među necijepljenima, zaključuju autori.

Podaci dostupni na stranicama ONS-a[2] (Office for National Statistics – Ured za nacionalnu statistiku Ujedinjenog kraljevstva) nedvojbeno ukazuju na porast mortaliteta u skupini cijepljenih za osobe od 10 do 59 godina starosti.

Kod necijepljenih, stopa mortaliteta je bila viša tijekom ožujka od stope mortaliteta cijepljenih, međutim već početkom travnja stopa mortaliteta cijepljenih raste i značajno premašuje stopu mortaliteta kod necijepljenih. Pitam se – gleda li itko od donosioca odluka ove podatke? Od početka pandemije čini se da im je briga za zdravlje građana samo paravan za djelovanje u suprotnom smjeru. Ako je depopulacija cilj cijepljenja, služe li im ovi podaci kao dokaz da su na dobrom putu? I da trebaju ubosti svako rame na planeti kako se više ne bi imalo s kim raditi ovakve usporedbe?

Još jedna zanimljivost krije se u službenim podacima CDC-a[3] koji pokazuju nevjerojatan porast broja smrtnih slučajeva s abnormalnim simptomima i kliničkom slikom od početka cijepljenja u SAD-u.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da smrti u ovoj kategoriji obuhvaćaju:

• Slučajeve za koje se ne može odrediti specifičnija dijagnoza čak i nakon što su sve činjenice vezane uz slučaj istražene;
• Znakove ili simptome koji su postojali u vrijeme prvog susreta koji su se pokazali kao prolazni i čiji se uzroci nisu mogli utvrditi;
• Privremene dijagnoze kod pacijenta koji se nije vratio na daljnje ispitivanje ili njegu;
• Slučajevi upućeni negdje drugdje na istraživanje ili liječenje prije postavljanja dijagnoze;
• Slučajevi u kojima preciznija dijagnoza nije bila dostupna iz bilo kojeg drugog razloga;
• Određeni simptomi, za koje su se pružile dodatne informacije, a koji sami po sebi predstavljaju važne probleme u medicinskoj skrbi.

Kao što se u grafikonu jasno vidi broj takvih „misterioznih“ slučajeva je približno stabilan i u prosjeku je 1.175 osoba tjedno kroz cijelu 2020. Nakon uvođenja cijepljenja 14.12.2020. broj umrlih od nerazjašnjenih razloga lagano raste da bi sredinom listopada ove godine narastao na nevjerojatnih 6.788, što je skoro pet puta više u odnosu na prosjek 2020! Glavni problem u odgonetanju povezanosti cjepiva i smrti je u tome što je patolozima očito nepoznanica koji se sve procesi pokreću u tijelu na staničnoj razini nakon ubrizgavanja cjepiva, kamo ide mRNA, kako utječe na imunitet, što se događa u krvnim žilama, što se događa sa stanicama koje proizvode spike proteine, što radi mRNA u različitim organima u koje doputuje… i niz drugih stvari. Sa sasvim novom tehnologijom čiji eksperiment je u tijeku, kako bi uopće i znali? Kako uopće određuju koja smrt jest a koja nije povezana s cjepivom?

Toby Rogers koji se bavi procjenom rizika i štete posljednjih godina, napravio je cost-benefit analizu za cjepiva protiv covida. FDA – američka Agencija za hranu i lijekove objavila je 2011. knjigu na 242 stranice – Komuniciranje rizika i koristi: Priručnik zasnovan na dokazima (Communicating Risk and Benefits: An Evidence-Based User’s Guide). Priručnik navodi da je za pravilno donošenje odluka nužno odrediti apsolutni rizik, relativni rizik i broj potreban za tretman (NNT – number needed to treat). Međutim, procjena rizika i koristi pri podnošenju Pfizerove prijave za uvjetno odobrenje za cijepljenje djece od 5 do 11 godina navodi samo relativni rizik za stariju populaciju ignorirajući apsolutni rizik i NNT.

Isto tako smjernice CDC-a (Guidance for Health Economics Studies Presented to the Advisory Commitee on Immunization Practices (ACIP)) opisuju 21 sastavnicu koju svaka studija ekonomičnosti vezana uz cjepiva mora imati. Na četiri različita mjesta CDC navodi važnost određivanja tzv. NNTV-a, tj. broja potrebnog za cijepljenje (number needed to vaccinate) što dokument FDA vezan uz odobrenje cjepiva za uzrast 5-11 g. nigdje ne spominje. NNTV je broj koji kaže koliko je osoba potrebno cijepiti da bi se spriječio jedan slučaj hospitalizacije, prijama na intenzivnu njegu ili smrti kao standardan način mjerenja učinkovitosti bilo kojeg lijeka ili cjepiva. To je važan alat koji koriste donosioci odluka za procjene što je bolje – uzeti novi lijek, neki drugi postojeći lijek ili ne činiti ništa.

U slučaju cjepiva protiv covida farmaceutske kompanije ne vole spominjati NNTV zbog toga što je taj broj apsurdno visok tako da cjepivo ne bi prošlo niti jednu poštenu analizu štete i koristi. Ronald Brown, zdravstveni ekonomist iz Kanade, procijenio je da je NNTV kako bi se spriječio jedan jedini slučaj korona virusa između 88 i 142. Njemački i nizozemski istraživači, koristeći veliki uzorak (milijun ljudi) iz izraelske studije izračunali su da je NNTV između 200 i 700 kako bi se spriječio jedan slučaj covida pomoću mRNA Pfizerovog cjepiva. Išli su još dalje i procijenili da je NNTV za sprečavanje jednog smrtnog slučaja oko 16.000. To je razlog zašto farmaceutske kompanije mrze tu brojku. Nadalje, NNTV za sprečavanje jednog jedinog slučaja nema osobit značaj ako uzmemo u obzir da se većina ljudi, naročito djece, samostalno oporave od covida.

U Pfizerovim kliničkim ispitivanjima od 22.000 sudionika koji su primili cjepivo, jedan je umro od simptoma nalik covidu, a od njih 22.000 koji su primili placebo, dvije osobe. Međutim, isto tako u skupini cijepljenih 5 je osoba umrlo od srčanog udara, a samo 1 u placebo grupi. Dakle, dalo bi se zaključiti da za svaki život spašen od covida, Pfizerovo cjepivo ubije 4 srčanim udarom. U skupini cijepljenih je tako u 6 mjeseci, koliko je ispitivanje trajalo, bilo ukupno 20 smrtnih slučajeva a u placebo grupi 14. Budući da je izvukao pouku iz ovog ispitivanja, Pfizer je svoje ispitivanje na djeci od 5 do 11 godina namjerno napravio na malom uzorku od 2.300 sudionika u kratkom trajanju od samo 2 mjeseca, kako bi prikrio štetne učinke. Baš kao i u slučaju kliničke studije na odraslima i nakon ispitivanja na djeci cijepili su i placebo skupinu. Također su iz ispitivanja isključili svu djecu koja su ranije preboljela covid.

Kako bi se utvrdio NNTV u slučaju djece treba uzeti u obzir da je kod djece rizik od smrti uzrokovane covidom ekstremno nizak. U meta analizi koja kombinira podatke iz 5 studija, istraživači Catrine Axfors i John Ioannidis utvrdili su stopu smrtnosti kod djece 0-19 godina (IFR) od 0,0027% . Kod djece 5-11 godina starosti, IFR je još niži. Dakle, koliko bi djece trebalo primiti cjepivo kako bi se spriječila jedna hospitalizacija, prijam na intenzivnu njegu ili smrt?

Pfizer u svojoj kliničkoj studiji[4] piše da je bilo nula hospitalizacija ili smrtnih slučajeva u kontrolnoj grupi djece 5-11 g. od njih 2.300 sudionika. Dakle, broj koji je potrebno cijepiti kako bi se spriječila jedna hospitalizacija, prijam na intenzivnu njegu ili smrt je jednak beskonačnosti – mogli biste cijepiti svu djecu svijeta i ne biste spriječili niti jednu smrt od covida. Već taj podatak iz Pfizerove studije ukazuje na besmislenost cijepljenja djece, jer ne donosi nikakvu korist.

Ukoliko se uzme u obzir i apsolutna brojka osoba čija se smrt povezuje s covidom, jasno se vidi da je udio djece zanemariv. Prema podacima CDC-a od početka pandemije do konca listopada 2021. godine umrlo je 170 djece (dobi 5-11 g.) od bolesti povezane s covidom i u pravilu su sva djeca imala komorbiditete. To predstavlja samo 0,1 posto svih smrti povezanih s covidom u SAD-u, premda je udio djece te dobi u ukupnom stanovništvu čak 8,7 posto.

Ako uzmemo u obzir da Pfizerovo mRNA cjepivo djeluje samo nekih 6 mjeseci[5], bilo kakvo modeliranje mora uzeti u obzir učinkovitost cjepiva za 57 djece s obzirom na razdoblje pandemije od 18 mjeseci (170/3) koja bi mogla umrijeti od covida za vrijeme pola godine djelovanja cjepiva. U najboljem slučaju, Pfizerovo cjepivo moglo bi biti 80% učinkovito u sprečavanju hospitalizacije i smrti. Dakle, cijepljenje 28.384.878 djece (koliko ih ima te dobi u SAD-u) u dobi 5-11 s dvije doze cjepiva, spasilo bi ne više od 45 života (0,8 učinkovitost x 57 smrtnih slučajeva = 45). Iz toga proizlazi da je NNTV, kako bi se spriječio jedan smrtni slučaj, u ovoj dobnoj skupini 630.775, a budući da je cijepljenje u dvije doze to znači 1.261.550. To je doslovno najgori NNTV broj ikada u povijesti cijepljenja. S toliko doza cjepiva dolaze i brojne nuspojave i smrtni slučajevi.

Budući da je Pfizerova klinička studija imala tako mali uzorak djece u ispitivanju, bolji uvid u moguće nuspojave moguće je dobiti iz dobno najbliže skupine stanovnika, one od 12 do 24 godine. Do kraja listopada 2021. barem jednom dozom cijepljeno je 31.761.099 osoba te dobi. Djeca od 12 do 15 godina cijepe se od sredine svibnja tako da je promatrano razdoblje također nekih pola godine. Za to vrijeme prijavljeno je 128 slučajeva smrti od mRNA cjepiva u dobi 12-24g. Ako uzmemo u obzir da je faktor neprijavljivanja nuspojava 41, ukupan broj smrtnih ishoda za tu dob bio bi 5.248. Znači cjepivo će ubiti 5.248 djece kako bi spasilo 45.

Dakle, računica je jasna: Da bismo spasili jedno dijete od covida, ubit ćemo najmanje 117 djece!

Kada je u pitanju miokarditis, od njega će oboljeti 1 od 317 dječaka u skupini 16-17 godina.

Steve Kirsch je također analizirao smrtnost od covid cjepiva po dobnim skupinama na temelju baze podataka VAERS. Tako je utvrdio da će u dobnoj skupini 80-godišnjaka cjepivo ubiti dvoje da spasi jedno. Za 20-godišnjake ubit će 6 da spasi jednog.

Do pojave cjepiva protiv covida najsmrtonosnije cjepivo bilo je cjepivo protiv boginja – na milijun cijepljenih dogodio bi se jedan smrtni slučaj. Cjepivo protiv covida (zasada) usmrti 822 čovjeka na milijun.

Međutim, svatko tko pogleda HALMED-ovu stranicu s prijavljenim nuspojavama u Hrvatskoj dostupnih cjepiva protiv covida zaključio bi da su cjepiva sigurna. Sveukupno je prijavljeno tek 5621 nuspojava od kojih 78,5% nisu ozbiljne a 21,5% su ocijenjene kao ozbiljne. Tako u HALMED-u napominju: „Napominjemo da je broj prijava sumnji na nuspojave općenito indikator kvalitete samog sustava prijavljivanja nuspojava. Ukazuje na visoku razinu osviještenosti zdravstvenih radnika i korisnika cjepiva o potrebi za prijavljivanjem nuspojava, čime se osiguravaju veće količine podataka koji služe za praćenje sigurnosnih profila cjepiva.“

Što je autor tih redaka htio reći? Da je prijavljeni broj toliko velik da zasigurno svaki zdravstveni radnik savjesno prijavljuje nuspojave? Da zdravstveni radnici kod nas nisu pretrpani poslom i da imaju vremena posvetiti pola sata po pacijentu kako bi prijavili nuspojavu? Koliko je meni poznato od svih smrtnih slučajeva i ozbiljnih nuspojava ljudi koje poznajem, niti jedna nuspojava nije prijavljena. I zapravo, je li u redu da agencije koje odobravaju stavljanje cjepiva i lijekova na tržište ujedno i prikupljaju podatke o njihovim nuspojavama? Koliko im je uopće u interesu da se one revno prijavljuju? Nije li to sukob interesa? Ne bi li to trebala raditi neka neovisna institucija? Jer, puno nuspojava znači da agencija nije odradila svoj posao kako treba.

Što se tiče prijavljenih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj vezanih uz cijepljenje njih je bilo 41, a svi su ocijenjeni u HALMED-u kao „nije vjerojatno“. Nismo li mi jedan iznimno otporan narod na cjepiva?

Pravi uvid u sigurnost cjepiva u Hrvatskoj imali bismo usporedbom smrtnosti cijepljenih i necijepljenih bez obzira na uzrok smrti. Pokušala sam pronaći takve podatke, ali jedino nailazim na podatke cijepljeni vs. necijepljeni kad je u pitanju covid. A ta nam brojka može samo reći nešto o učinkovitosti cjepiva, nikako ne o sigurnosti. Koliki je faktor neprijavljivanja slučajeva u Hrvatskoj? Možemo samo nagađati, ali vjerujem da je visok. Primijenimo li procjenu Stevea Kirscha na Hrvatsku i ako uzmemo u obzir da je do danas utrošeno 4.047.302 doze cjepiva, a na milijun doza u prosjeku umire 411 osoba, onda bismo mogli analogno doći do cifre od 1.663 osobe koja je umrla od cjepiva u Hrvatskoj.

Jedine brojke kojima nas Stožer zasipa su vezane uz smrti i hospitalizacije vezane uz covid. Nije ih briga koliko će djece umrijeti od cjepiva i pretrpjeti teške posljedice. Nije bitno. Njihov fokus je na „spašavanju“ djece (i odraslih) od covida. Sve druge smrti su slučajne i nepovezane s cjepivom. Uskoro će nas uvjeravati da je normalno da djeca imaju srčane i moždane udare. Događa se. Kako znate da je od cjepiva, reći će vam? Pokušavajući vas razuvjeriti u onome što vam zdrav razum govori.

[1] https://probabilityandlaw.blogspot.com/2021/09/all-cause-mortality-rates-in-england.html

[2] https://www.ons.gov.uk/peoplepopulationandcommunity/birthsdeathsandmarriages/deaths/datasets/deathsbyvaccinationstatusengland

[3] https://data.cdc.gov/d/muzy-jte6/visualization; https://covid.cdc.gov/covid-data-tracker/#vaccination-trends_vacctrends-total-cum

[4] https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2021.07.28.21261159v1.full.pdf+html

[5] https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3949410