Neaktivni odrasli ljudi imaju povećan rizik od rane smrti, moždanog i srčanog udara

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira tjelesnu aktivnost kao svaki pokret koji izvode mišići tijela, te koji zahtjeva trošenje energije. Tjelesne aktivnosti bi mogle imati zabavnu, radnu ili rekreacijsku svrhu.

Dok neki ljudi upotrebljavaju pojam fizička aktivnost naizmjenično s vježbanjem, ono je zapravo potkategorija fizičke aktivnosti i više je povezana s poboljšanjem tjelesne aktivnosti. Vježba je povezana s prevencijom kroničnih bolesti, ali tjelesne aktivnosti koje nisu usmjerene na jačanje kondicije – poput igre ili obavljanja kućanskih poslova – također mogu pružiti tijelu obilje zdravstvenih koristi.

Tjelesna neaktivnost ima štetne posljedice

Globalne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, kada je u pitanju količina tjelesne aktivnosti koju bi ljudi trebali imati, ovise o dobi:

• 60 minuta umjerene do snažne tjelesne aktivnosti dnevno za djecu (u dobi od 5-17 godina) i
• 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno za odrasle (18-64 godine) i starije odrasle (65 i više godina).

Te su preporuke postavljene zbog sve većih zdravstvenih rizika povezanih s dugotrajnim sjedenjem.

Kad god ljudi ne stoje ili se ne kreću, smatraju se fizički neaktivnima. Studije sugeriraju da na dugoročno zdravlje ljudi negativno utječe dugotrajna tjelesna neaktivnost, jer izravno utječu na šećer u krvi, inzulin, kolesterol, opseg struka, krvni tlak, trigliceride, pa čak i upale.

Sjedenje uzrokuje porast razine ovih faktora i doprinose razvoju kroničnih bolesti. Zbog ovog nepovoljnog odnosa, tjelesna neaktivnost povezana je s ranom smrću, moždanim udarom i bolestima srca.

Nedovoljna tjelesna aktivnost dovodi do prerane smrti

Danas su nedovoljna tjelesna aktivnost, zbog dugotrajnog sjedenja na poslu ili u slobodno vrijeme, nedostatak zelenih površina, strah od nasilja na otvorenom, pasivni načini prijevoza i drugi problemi vezani za urbanizaciju, doveli do porasta smrtnosti u mnogim zemljama, posebno onim s visokim primanjima.

Prema studijama, ljudi s niskom razinom tjelesne aktivnosti imaju 30 posto povećan rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su dovoljno aktivni.

Prošle godine, istraživači Nacionalnog centra za prevenciju kroničnih bolesti i promicanje zdravlja objavili su svoja otkrića u vezi s postotkom smrti u SAD-u povezanom s fizičkom neaktivnošću. Prikupljali su podatke zdravstvenih ispitivanja i podatke o smrtnosti za odrasle različite dobne skupine.

Usporedbom i procjenom omjera opasnosti utvrdili su da se značajan postotak smrtnih slučajeva, koja su se dogodila od 1991. do 2011. godine među odraslim osobama pripadnicima dobne skupine od 40 do 69, 70 i 70 godina i iznad dobnih skupina, može pripisati neadekvatnoj razini tjelesne aktivnosti.

Tjelesna neaktivnost faktor je rizika za moždani udar

Kao i koronarna bolest srca, moždani je udar bolest koja utječe na arterije. Jedina je razlika što utječe na arterije koje dovode do mozga i unutar njega, a ne one u srcu. Moždani udar nastaje kada krvna žila koja nosi hranjive tvari i kisik do mozga pukne ili se blokira. Ograničena opskrba krvlju izglađuje pogođeni dio mozga, uzrokujući umiranje moždanih stanica. Ovisno o mjestu gdje se dogodi, moždani udar može dovesti do gubitka vida, onesposobljavanja bolesti i neurološke komplikacije na jednoj strani tijela.

Tjelesna neaktivnost jedan je od promjenjivih čimbenika rizika za moždani udar. Ostali uključuju hipertenziju, dijabetes, dislipidemiju (nenormalni nivo kolesterola i triglicerida), pretilost, pušenje cigareta i  srčane bolesti.

Nekoliko studija pokazuje da se moždani udar može spriječiti pridržavanjem zdravog načina života, koji uključuje određenu razinu tjelesne aktivnosti.

Ako ste fizički neaktivni, riskirate srčani udar

Srčani udar se ponekad naziva i tihi ubojica jer se može dogoditi bez pokazivanja simptoma. Kad se prekine dotok krvi u srce zbog začepljenja arterija, srčani mišić pati i na kraju pretrpi oštećenja. Srčani udar, kad nije “tih”, uzrokuje bol ili stezanje u sredini grudnog koša, bol u gornjem dijelu tijela i obilno znojenje. Iako srce može na kraju zacijeliti od srčanog udara, od njega se ne oporavlja u potpunosti. Ožiljci i oštećenja na srčanom udaru mogu dovesti osobu do većeg rizika od razvoja drugih srčanih problema.

Održavanje tjelesne aktivnosti jedan je od najboljih načina za smanjenje rizika od koronarne srčane bolesti, glavnog uzroka srčanog udara.

Redovita aerobna aktivnost, umjerenog do jakog intenziteta, pomaže u snižavanju krvnog tlaka, lošeg nivoa kolesterola, razine triglicerida, razine šećera u krvi i inzulina te razine C-reaktivnog proteina (CRP).

Izbjegavanje sjedećeg načina života može zaštititi vaše srce od srčanih epizoda, ubrzati oporavak od srčanih operacija i smanjiti rizik od ponavljajućih srčanih događaja poput srčanog udara.

Ostati fizički aktivan samo je jedna od mnogih stvari koje možete učiniti kako biste spriječili preranu smrt i bolesti srca.