Pandemija koronavirusa povećala je opterećenje od depresivnih i anksioznih poremećaja u više od 200 zemalja prošle godine, pokazuje nova studija koja kaže da je uticaj Covida-19 povećao broj depresivnih ljudi za skoro trećinu.
Iako su „mentalni poremećaji bili vodeći uzroci globalnog zdravstvenog opterećenja“ i prije pandemije, širenje strašnog virusa i kasnije restriktivne mjere u borbi protiv bolesti značajno su povećale opterećenje, tvrdi studija objavljena u medicinskom časopisu The Lancet.
Prema istraživačima, dodatnih 53,2 miliona slučajeva – povećanje od 27,6 % – velikih depresivnih poremećaja i 76,2 miliona slučajeva anksioznih poremećaja povećalo je broj ljudi koji pate od problema mentalnog zdravlja.
Da bi izmjerio uticaj pandemije na bilo koje područje, tim je analizirao dnevne stope infekcije SARS-CoV-2, ograničenja u pokretljivosti ljudi i dnevne stope povećanog broja smrti. Ispostavilo se da su lokacije koje su bile najteže pogođene na osnovu prva dva kriterijuma odgovarale onima sa dokumentovanim porastom depresivnih i anksioznih poremećaja, pri čemu je studija zaključila da su sve veće infekcije i smanjenje mobilnosti “značajno povezane” sa pogoršanjem mentalnog zdravlja.
Tim je, međutim, otkrio da viša stopa mortaliteta „nije povezana sa promjenom prevalencije ni za veliki depresivni poremećaj ni za anksiozne poremećaje“.
Studija je takođe otkrila da je pandemija više uticala na mentalno zdravlje žena nego na zdravlje muškaraca. Mlađi ljudi bili su pogođeni više nego starije starosne grupe, jer su patili od nedostatka vršnjačke interakcije nakon zatvaranja škola i postavljanja drugih društvenih ograničenja.
„Štaviše, veća je vjerovatnoća da će mladi ljudi ostati nezaposleni tokom i nakon ekonomske krize nego stariji ljudi“, primijetili su istraživači.
Upozoravajući da poremećaji mentalnog zdravlja povećavaju rizik od drugih bolesti i samoubistva, studija je pozvala vlade širom svijeta da ojačaju sisteme mentalnog zdravlja.
“Trebali bi razmisliti o porukama javnog zdravlja o uticaju Covida-19 na mentalno zdravlje, o tome kako pojedinci mogu najbolje upravljati svojim mentalnim zdravljem, te o dobro definisanim putevima procjene i pristupa uslugama”, navodi se u članku.
Ne poduzimati ništa s obzirom na procijenjeni uticaj pandemije Covid-19 na prevalenciju i opterećenje velikog depresivnog poremećaja i anksioznih poremećaja, ne bi trebalo biti opcija.
Ma nemoj,cuj depresija,a ne mogu u trzne centre da je lijece sopingom,dileru roba kasni,pubovi zatvoreni,a ne mogu ni u posjetu starijima koje su smjestili u domove kao pascad u azile jer su im smetali za njihov fensi smensi zivot,jer kakve bi im to bile slike na instagramu da se vidi neki starac u kadru ili ne daj Boze da joj prijateljice vide da zivi sa svekrvom,jer ona od masaza,pedikira,khuraca i palaca,nema vremena za djecu a kamoli za staru majku.Fuj fuj fuj. Znate li da u Africi,Indiji,Afganistanu,Brazilu nema depresije?Ali ima gladi,a poznato je da samo siti i dobro ugojeni mogu “dobiti” depresiju. I jos nesto.Imam ja 2 terapije za depresiju. 1.dobro te prebijem,pa ces dugo biti sretan sto je to zavrsilo,i sto neces opet dobiti po nosu,kad ti dodje tesko samo se sjeti batina i odmah ces biti bolji. 2.evo treba mi neko za cjepanje drva,pa navecer nakon sto iscjepas nekoliko… Čitaj više »
Ta nova studija u biti zamagljuje stvarno stanje stvari. Jer od depresije pati visestruko veci broj ljudi. Depresija je bolest poznata iz davnina. Deprimere na latinskom. I zene su podloznije depresiji u odnosu 2 : 1 , sto bi moglo ukazivati i na ulogu hormona pri dijagnosticiranju depresije kod ljudi. Toj tezi ide u prilog i uvestala promjena raspolozenja kod zena. Ali nikako tu ne bih stavio hormone u fokus, vec uslove zivota. Medicina kao i obicno nudi lijekove koji prikrivaju ono sto tinja u ljudima. Gasi vatru onkraj pozara, a u dubini duse oganj. Kad tad to potiskivanje unutarnjeg problema mora izaci na povrsinu, uz razne vrste psihosomatskih bolesti. I tu se otkriva pravi uzrok bolesti…potiskivanje svega loseg sto vam zivot kao konobar servira na pladnju i kaze izvolite. I koliko god bilo neukusno to servirano jelo vi to ne smijete pokazati. Vec ga zdušno pojesti i jos se… Čitaj više »
Baš iznenađujuće, tko bi to rekao?
Zašto bi se dilala samo cjepiva kad se usput mogu i benzodiazepini?
A prenijet gospinu travu preko granice je kažnjvo.
Dobro kaže Novi kolac, daj ti nekom fizički radit, nek se tu istroši pa će depresija kroz znoj izaći.
To je bio clj imati Gomilu izluđenih robova koji su ovisni o tabletama.
Daj sada svakom po šaku antidepresiva,počni od vrtića, eto studije u prilog farmacije.
Nemogu pronaći tražilici onaj jedan tekst na portalu o depresiji.
A gdje su se u komentarima spominjale prednosti ajahuasce.
I bile preporuke za vračeve u Nizozemskoj. Iz J. Amerike.
Došla sam do zaključka koji je bitan sastojak: psilocibin.
Zato je jedna doza dovoljna. Što djeluje nevjerojatno.