Novi Zeland predlaže porez na podrigivanje i mokrenje domaćih životinja

Novi Zeland je predložio porez na podrigivanje i mokrenje domaćih životinja u pokušaju borbe protiv klimatskih promjena.

Prvi u svijetu, porez na farme predlaže se kao obećanje države da smanji emisije stakleničkih plinova i postane ugljično neutralna do 2050. Poljoprivrednicima koji nisu zadovoljni ovim prijedlogom savjetovano je da bi mogli nadoknaditi troškove naplaćivanjem više za klimatski prihvatljive proizvode. Prema planu koji je predložila vlada, poljoprivrednici bi počeli plaćati za emisije 2025. godine, a cijena tek treba biti finalizirana.

Premijerka Jacinda Ardern kaže da će se sav novac prikupljen od predloženog poljoprivrednog poreza vratiti u industriju za financiranje nove tehnologije, istraživanja i plaćanja poticaja za poljoprivrednike. Smanjenjem poljoprivrednih emisija, ona dodaje da bi najveće izvozno tržište Novog Zelanda dobilo “konkurentsku prednost… u svijetu koji sve više razlikuje podrijetlo svoje hrane”.

Ministar poljoprivrede Damien O’Connor pozdravlja to kao uzbudljivu priliku za Novi Zeland i njegove poljoprivrednike.

“Poljoprivrednici već doživljavaju utjecaj klimatskih promjena s češćim sušama i poplavama”, kaže O’Connor.

“Preuzimanje svjetskog vodstva u politikama poljoprivrednih emisija dobro je i za okoliš i za naše gospodarstvo.”

Poljoprivreda čini gotovo polovicu novozelandskih emisija stakleničkih plinova. U zemlji živi samo 5 milijuna ljudi, ali oko 10 milijuna goveda i mliječnih krava te 26 milijuna ovaca. Domaće životinje proizvode plinove koji zagrijavaju planet, posebice metan iz podrigivanja goveda i dušikov oksid iz njihova urina. Vlada se obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova i učiniti zemlju neutralnom ugljikom do 2050. Dio tog plana uključuje obećanje smanjenja emisija metana iz domaćih životinja za 10 posto do 2030. i do 47 posto do 2050.

Prijedlozi novog sustava određivanja cijena emisija s farmi iznijeli su He Waka Eke Noa, partnerstvo između vlade, primarnog sektora i iwi/Māori. Inicijativa ima za cilj “opremiti poljoprivrednike i uzgajivače za mjerenje, upravljanje i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede na farmi i prilagodbu klimatskim promjenama”.

Kako su farmeri reagirali na novozelandski prijedlog poreza na farme? Farmeri su brzo osudili plan. Federated Farmers, glavna lobistička grupa u industriji, kaže da bi plan “istrgnuo utrobu malim farmerima Novog Zelanda” i dovelo bi do toga da bi farme zamijenili drvećem.

Predsjednik Federated Farmers Andrew Hoggard kaže da farmeri više od dvije godine pokušavaju surađivati ​​s vladom na planu smanjenja emisija koji ne bi smanjio proizvodnju hrane.

“Naš plan je bio zadržati farmere u poljoprivredi”, kaže Hoggard. Međutim, ako se porez na farme nastavi, on vjeruje da će farmeri prodavati svoje farme “tako brzo da nećete ni čuti kako psi laju na stražnjoj strani utea kamiona dok se odvoze.”

Oporbeni zastupnici iz konzervativne stranke ACT kažu da bi plan zapravo povećao svjetske emisije premještanjem poljoprivrede u druge zemlje koje su manje učinkovite u proizvodnji hrane.

Dok su poljoprivrednici osudili nove prijedloge, neki ekološki aktivisti tvrde da oni ne idu dovoljno daleko.

Vodeća Greenpeaceova aktivistica za borbu protiv klimatskih promjena Christine Rose kaže da bi Vladini prijedlozi pogodovali najgorem zagađivaču klime u poljoprivrednom sektoru – intenzivnim mliječnim proizvodima – i doveli u nepovoljniji položaj ekstenzivni uzgoj goveda i ovaca koji manje zagađuju i farme u vlasništvu Maora.

#BREAKING We are ending agriculture’s free ride – but Cabinet’s plan for doing it doesn’t go far enough. NZ Greens & James Shaw have a *different* solution that will guarantee agriculture plays its part. Bold climate action is needed, now. pic.twitter.com/5Hqd8YYNkj

— Green Party NZ (@NZGreens) October 10, 2022

“Akcija za smanjenje poljoprivrednih emisija znači uhvatiti se u koštac s mliječnom industrijom – najgorim zagađivačem klime na Novom Zelandu. A to znači mnogo manje krava, to znači smanjenje sintetičkog dušičnog gnojiva i podupiranje prijelaza na više biljnu regenerativnu organsku poljoprivredu.”

Konzultacije o prijedlozima su sada otvorene i bit će dovršene sljedeće godine.