Osobama koje pate od kronične bubrežne bolesti znanstvenici preporučuju vitamin D

Pacijenti koji pate od kronične bolesti bubrega trebali bi uzimati dodatak vitamina D kako bi poboljšali unos minerala i spriječili komplikacije, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Journal of Bone and Mineral Research. U toj studiji međunarodni tim iz Indije i Ujedinjenog Kraljevstva istraživao je može li uzimanje kolekalciferola – najpoznatijeg oblika vitamina D – poboljšati biomarkere za metabolizam minerala u kliničkom ispitivanju.

Za istraživanje je tim angažirao 120 pacijenata iz Indije koji imaju kroničnu bubrežnu bolest. Sudionici su imali između 18 i 70 godina, sastojali su se od muškaraca i žena i imali su manje od 20 nanograma vitamina D po mililitru. Zatim su nasumično grupirani u dvije skupine: Jedna je skupina je uzimala 300 000 IU kolekalciferola, dok je druga, primala placebo. Sudionici su uzimali oralne doze na početku ispitivanja i nakon osam tjedana, pri čemu su istraživači redovito u serumu mjerili vitamin D i druge minerale.

Oni koji su uzimali kolekalciferol imali su značajno više razine vitamina D od onih koji su uzimali placebo. Također su imali niže razine netaknutog paratireoidnog hormona (iPTH), hormona koji ukazuje na potencijalni nedostatak kalcija. Što nije bio slučaj s onima iz placebo skupine, jer su istraživači nakon testiranja primijetili porast razine iPTH.

Sudionici u skupini koja je primala kolekalciferol također su imali niže razine mokraćne kiseline od onih u skupini koja je primala placebo. Povišena razina mokraćne kiseline česta je među onima koji imaju kroničnu bolest bubrega, što ukazuje na oslabljenu funkciju bubrega.

Prema timu, studija se temelji na dokazima koji podržavaju upotrebu vitamina D, za one koji imaju kroničnu bolest bubrega. Ranija studija, objavljena u časopisu Ethnicity and Disease, zaključila je kako je vitamin D vitalni spoj za one ljude koje imaju problema s kroničnom bubrežnom bolešću, posebno s mineralnom homeostazom.

U svom izvješću, istraživači s Medicinskog i znanstvenoga sveučilišta Charles Drew iz Los Angelesa istaknuli su kako je vitamin D neophodan za zdravu funkciju imunološkog, bubrežnog i kardiovaskularnog sustava.

“Ovi novi nalazi otkrivaju novu paradigmu u pristupu liječenja kako bi se rješavali klasični i neklasični učinci vitamina D kod pacijenata pogođenih nedostatkom vitamina D, posebno onih koji imaju [kroničnu bolest bubrega]”, napisali su u svom izvješću.

Dobivanje više vitamina D

Vitamin D naziva se “vitaminom sunčeve svjetlosti” zbog toga što je jedino hranjivo tijelo koje se proizvodi nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti. Ali ne dobivaju ga svi dovoljno: Preko polovice svjetske populacije ne dobiva dovoljno sunčeve svjetlosti.

Lokacija osobe može igrati ulogu u tome koliko vitamina D se unosi u tijelo. Na primjer, ljudi koji žive u blizini ekvatora imaju više vitamina D od onih koji žive dalje. Životni stil i prehrana također igraju važnu ulogu. Oni koji provode više vremena u zatvorenom i jedu zapadnjačku dijetu, skloni su manjku vitamina D.

Nekoliko zdravih namirnica koje su bogate vitaminom D

Losos. Popularna masna riba sadrži bilo gdje između 361 do 685 IU na 100 g.

Haringa i ostale masne ribe. Haringa je jedan od najboljih prehrambenih izvora vitamina D – 100 g svježe atlantske haringe ima do 1.628 IU, što je više od tri puta više od referentnog dnevnog unosa (RDI). Dok kisela haringa sadrži 680 IU za istu količinu, ona sadrži i puno natrija.

Ulje jetre bakalara. Oni koji ne vole ribu, mogli bi uzimati dodatke jetre bakalara, koji imaju oko 450 IU po žličici. Odličan je izvor vitamina A i omega-3 masnih kiselina.

Maslinovo ulje. Maslinovo ulje je odličan izvor vitamina D, pritom se naravno misli na ekstra djevičansko maslinovo ulje.