Rak dojke zbog mlijeka, tvrdi znanstvena studija

Ljudi koji redovno piju mlijeko životinjskog porijekla mogli bi imati veći rizik od raka dojke, otkrila je nova studija.

Istraživači su pratili unos mlijeka 52.795 žena iz Sjeverne Amerike tokom skoro osam godina. Sve su bile bez raka kada je započela studija, ali do kraja, istraživači su zabilježili 1.057 novih slučajeva raka dojke.

„Konzumiranje svega jedne četvrtine do jedne trećine šoljice mlijeka dnevno povezano je sa povećanim rizikom za karcinom dojke od 30 odsto“, rekao je istraživač dr Gary Fraser u saopštenju za štampu.

Pijenje do jedne šolje mlijeka bilo je povezano sa rizikom od raka dojke od 50 procenata, a pijenje dvije do tri šolje dnevno povećavalo je rizik osobe do 80 procenata u nekim slučajevima. Čini se da sadržaj masti u mlijeku nije uticao na rezultate.

U istraživanju su takođe uzete u obzir porodična istorija osobe, fizička aktivnost, konzumiranje alkohola, upotreba lijekova i reproduktivna i ginekološka istorija.

Istraživači su takođe pratili sojino mlijeko, ali nije pronađena povezanost s povećanim rizikom od karcinoma dojke. Prema istraživačima, otprilike 75 odsto krava koje daju mlijeko u savremenoj proizvodnji mlijeka su steone, što bi moglo biti razlog povećanog rizika.

Studija je „veoma snažna“, kaže Wendy Demark-Wahnefried, profesorica nauka o ishrani i stariji naučnik sa O’Neal Comprehensive Cancer Centre na Univerzitetu Alabama u Birminghamu. Rezultati ove studije dokazuju da je potrebno još istraživanja – posebno zato što se mlijeko i dalje smatra važnim dijelom uravnotežene ishrane, rekla je Demark-Wahnefried.

Postojeće američke prehrambene smjernice preporučuju tri šolje mlijeka dnevno za odrasle. Suprotno tome, kanadski vodič za hranu ažuriran je 2019. godine, a unos mlijeka je smanjen u odnosu na prethodnu verziju. Kada je riječ o pićima, kanadski vodič za hranu preporučuje da vodu učinite svojim izborom.

Ljekari će i dalje često propisati više mlijeka ženama zbog zabrinutosti zbog osteoporoze, bolesti koju karakteriše mala koštana masa i propadanje koštanog tkiva koja češće pogađa žene.

Prema klinici Mayo, postoji nekoliko namirnica osim mlijeka koje mogu pomoći u nivou kalcijuma. Na primjer, sojino i bademovo mlijeko je obogaćeno, tofu napravljen od kalcijum sulfata, konzervirani ružičasti losos sa kostima i zelenišom poput repe, mahuna i kelja.

Ako dalja istraživanja imaju slične rezultate, standardni plan za sprječavanje osteoporoze mora biti ažuriran.

Uprkos „uvjerljivim“ rezultatima studije, Demark-Wahnefried kaže da žene ne trebaju izbjegavati konzumiranje mlijeka dok se ne obave dodatna istraživanja. „Kad god pogledate epidemiološke studije poput ove, ne možete primjenjivati uzrok i posljedicu“, rekla je ona. „Možda se događa nešto drugo na šta oni nisu imali kontrolu.“

Elizabeth Holmes, direktorica zdravstvene politike u Kanadskom društvu za rak, slaže se sa Denmark-Wahnefried. „Studija daje cjelokupno mnoštvo dokaza o konzumiranju mlijeka i riziku od raka,“ rekla je Holmes. „Potrebno je više istraživanja da bi se razumjela veza između mliječnih proizvoda i rizika od raka prije nego što se donesu bilo kakvi zaključci.“

U svom velikom sistematskom pregledu dokaza, rekla je Holmes, Svjetski fond za istraživanje raka zaključio je da mliječni proizvodi vjerovatno štite od kolorektalnog karcinoma i da postoje ograničeni sugestivni dokazi o tome koji smanjuju rizik od raka dojke ili povećavaju rizik od raka prostate.

„Dobro jesti važan je dio smanjenja rizika za rak“, rekla je. „Kanadsko društvo za rak ohrabruje Kanađane da se pridržavaju kanadskog Vodiča za hranu i jedu raznoliku zdravu hranu svaki dan.“

Izbor alternative

Studija iz 2018. sa Univerziteta McGill proučila je četiri najčešće konzumirane vrste mliječnih napitaka na biljnoj bazi – bademovo mlijeko, sojino mlijeko, rižino mlijeko i kokosovo mlijeko – i uporedila njihove hranjive vrijednosti sa kravljim mlijekom.

Otkrili su da je sojino mlijeko nakon kravljeg mlijeka, koje je i dalje najhranjivije, „čisti pobjednik“. Na drugom mjestu je mlijeko od riže, a na kraju su kokosovo i bademovo mlijeko. Ovdje su istraživači iznijeli prednosti i nedostatke svake opcije.

Sojino mlijeko

• Sojino mlijeko je zamjena za kravlje mlijeko već četiri decenije i imalo je najuravnoteženiji nutritivni profil od sva četiri mlijeka uključena u studiju.
• Takođe se široko konzumira zbog zdravstvene koristi koje nude fitonutrijenti u mlijeku. Poznati i kao izoflavoni, ovi fitonutrijenti imaju antikancerogena svojstva koja mogu pomoći u sprječavanju ili odlaganju raka.
• Međutim, neki ne vole „ukus soje“ i postoji zabrinutost zbog prisustva hranljivih sastojaka (supstanci koje smanjuju unos i varenje hranljivih materija).

Rižino mlijeko

• Osim što nema laktozu, rižino mlijeko takođe može biti dobra alternativa za pacijente sa alergijskim problemima koje izazivaju soja i bademi.
• Njegov sladak ukus ga čini prijatnijim.
• Međutim, sadrži relativno malo nutrijenata, a postoje i zabrinutosti zbog visokog broja ugljenih hidrata.
• Konzumiranje rižinog mlijeka bez odgovarajuće njege takođe može rezultirati neuhranjenošću, naročito kod novorođenčadi.

Kokosovo mlijeko

• Konzumiranje može da pomogne u smanjenju nivoa štetnih lipoproteina niske gustine (lošeg holesterola) koji su povezani sa kardiovaskularnim bolestima.
• Sadrži malo kalorija, ali većina ih je iz masti.
• Takođe ne sadrži proteine, a hranjive vrijednosti se smanjuju ako se čuva preko dva mjeseca.

Bademovo mlijeko

• Bademi imaju visok sadržaj mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) koje se smatraju korisnim u mršavljenju i upravljanju težinom.
• MUFA takođe pomažu u smanjenju lipoproteina niske gustine (loš holesterol).
• Međutim, potrebni su i drugi komplementarni izvori hrane da bi se osigurale ostale neophodne hranljive materije.