Možda ste čuli za frazu „u svemu treba imati mjeru“, što u slučaju hrane i pića, znači kako konzumacijom umjerene količine možete uživati u njima, a da pritom ne štetite svom tijelu. Na žalost onih koji piju, nova istraživanja pokazuju kako se ta fraza ne može odnositi na piće. Velika genetska studija objavljena u časopisu The Lancet, sugerira kako unos alkohola, čak i u umjerenim količinama, povećava rizik od visokog krvnog tlaka i moždanog udara.
Za ovu su studiju istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu u Velikoj Britaniji, Pekinškog sveučilišta i Kineske akademije medicinskih znanosti pratili više od 500 000 ljudi iz Kine u razdoblju od gotovo 10 godina. Sudionici su u početku bili upisani u kinesku Biobanku Kadoorie između 25. lipnja 2004. i 15. srpnja 2008. Istraživači su pratili sudionike zbog incidenata kao što su moždani udar ili srčani udar.
U zemljama Istočne Azije mnogi ljudi imaju jednu ili više genetskih varijanti zbog kojih doživljavaju neugodnu reakciju na alkohol. Iz tog razloga, oni često piju manje. Istraživači su koristili ove varijante nazvane aleli kako bi procijenili konzumaciju alkohola kod ljudi. Ove varijante nasumično se nasljeđuju pri rođenju.
Istraživači su otkrili da muškarci koji piju četiri alkoholna pića dnevno imaju u prosjeku 38 posto veći rizik od moždanog udara. Rizik se neprestano povećavao od niske razine unosa alkohola do četiri pića dnevno. Uz to, krvni tlak sudionika također se povećao s unosom alkohola.
Budući da je u istraživanju bilo malo žena koje su pile alkohol, istraživači nisu uspjeli otkriti učinak alkohola na rizik od moždanog udara kod njih. Što se tiče učinka alkohola na rizik od srčanog udara, istraživači su rekli da su rezultati manje sigurni. Objasnili su da se to može dogoditi zbog toga što manje ljudi u studiji koji ima srčane udare, što bi im moglo ograničiti sposobnost analize podataka.
Postojalo je određenih ograničenja u ovom istraživanju. Za jedne, većina konzumiranog alkohola bila su žestoka pića. Druge vrste alkohola, poput vina koje sadrži zaštitne fitokemikalije, mogu na drugačiji način utjecati na rizik od moždanog udara. Međutim, istraživanje to nije moglo utvrditi na temelju analiziranih podataka.
U konačnici, istraživači su primijetili kako njihovi rezultati ukazuju kako ne postoji zaštitni učinak umjerenog unosa alkohola. Stoga svaka količina pijenja može uzrokovati neke zdravstvene rizike.
Sprječavanje moždanog udara
Dok istraživači nastavljaju proučavati učinke alkohola na vaše zdravlje, postoje i druge stvari koje možete uraditi kako biste smanjili rizik od moždanog udara.
Smanjite višak kilograma – Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost može povećati rizik od moždanog udara. Ako imate prekomjernu težinu, gubitak najmanje 10 kilograma može imati stvarni učinak na rizik od moždanog udara. Da biste smršavili, morate jesti ne više od 1500 do 2000 kalorija svaki dan – ali to još uvijek ovisi o razini vaše aktivnosti i vašem trenutnom indeksu tjelesne mase (BMI).
Budite aktivniji – tjelovježba vam pomaže pri gubljenju kilograma i kod regulacije krvnog tlaka, što može smanjiti rizik od moždanog udara. Dobar cilj vježbanja, koji treba postići, je 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti, najmanje pet dana tjedno. Možete početi tako što ćete svakog jutra nakon doručka hodati po vašem kvartu ili se stepenicama umjesto lifta.
Prestanite pušiti – Pušenje je loša vijest za vaše cjelokupno zdravlje. Što se tiče rizika od kardiovaskularnih događaja, pušenje ubrzava stvaranje krvnih ugrušaka na različite načine. Zgušnjava vašu krv i povećava količinu nakupina plaka u arterijama.
Držite dijabetes pod kontrolom – Ljudi koji boluju od dijabetesa izloženi su većem riziku od moždanog udara. Visoka razina šećera u krvi s vremenom oštećuje krvne žile, tako je veća vjerojatnost za stvaranje ugrušaka unutar njih. Zdrava prehrana i vježbanje neki su od načina održavanja šećera u krvi pod nadzorom.
Naravno kada piju obojena pića, fuš pića puna otrova i šećera!
Prava domaća rakijica, domaće vino…..niko nikada nije osporio čašu čiste rakije pre jela ili čašu crvenog vina u veče, pa i čašu pive.
Ja se otresem kada odem kući,i ne spadam u te od jedne čaše….savjet iz iskustva,manite se alkohola ako ne znte piti.
Istraživanje nije bilo potpuno precizno.
Ovako bi trebalo da glasi rezultat:
-Povećanje konzumacije alkohola je direktno proporcionalno odgovorno za povećanje broja srčanih udara … kod članova familije ispitanika.
Alkohol utiče na organizam tako što povećava oksidativni stres…
Što znači da nam je potrebno dovoljno antioksidanata (čitaj Vitamin C između ostalog…) da bi se popravila šteta…
Dovoljno znači bar nekoliko (3-5) grama dnevno 🙂
Inače, azijati slabije podnose alkohol od belaca…
Kad smo već kod podzaposlenih znanstvenika, studije istih napravljene već davno su pokazale da alkohol razgrađuje masti u krvnim žilama i širi ih.
A sad povećava rizik moždanog udara?!?
Bi li ikada objavili studiju kako Coca Cola i slična pića utječu na zdravlje?
Bi li ikada objavili kako pogubno na zdravlje utječu energetska pića’
Opet ne, naravno, jer je jedan Red Bull dovoljno jak da to spriječe, direktno i indirektno.
A jedan njemački profesor, zaposlen na jednom državnom institutu je još 90-ih predlagao njemačkoj vladi (kancelar je bio H. Kohl) da energetska pića poput Red Bull-a zabrane ili makar izdaju na recept jer pogubno djeluju na zdravlje.
Ne, o tome neće pisati.
Je*ate, …. di ja živim?!
Standardno pitanje, kad se ugledni i manje ugledni građanin, ujutro pijan vraća kući.
P.S.
Jel Vi to meni pokušavate ogaditi rakijicu…?
Koju svako jutro uzimam kao lijek…….
Govorili su nam da su cigarete dobre za zdravlje kada je njhova industrija od toga profitirala, Kada su drugi poceli proizvoditi cigarete onada su postale nezdrave. Pozdrav Makedoniji koja je imala najbolji meki Marlboro na svijetu. Govorili su da je margarin super namjernica i da maslac “domaci” nista ne valja. Ono teska prevara. Nazdravih mast ludilo. Govorili su da je “Coca-Cola” super proizvod, bla, bal, bal.. Svi znate nastavak price kada su se pojavili novi napitci. Dok su bili vlasnici naftnih polja i kompanija, diktirali cijenu i vezali dolar za naftu, nafta je bila sve. Kada su se okolnosti promijenile i drugi proizvodjaci se pojavili na trzistu nafte i derivata te ponudili plin onada je nafta off, i trebamo preci na alternativne vrste goriva. Kada su evropske i ameri;ke kompanije imale monopol na mobilne komunikacije onda nije bilo stetnog zracenja i prikupljanja tudjih podataka. Kad su neki proiyvodja prestigli njihove… Čitaj više »
Ovaj tekst me nije uvjerio u ispravnost teze, i dalje sam pristalica jednog kraćeg pića do ručka i čaše vina ili piva do većere. Inače ja osobno godišnje popijem cca 3 litre vina, možda 5 piva i 2 deci kratkih…
svi koji piju samo vino i to barem 2 litre dnevno dožive 90
Na veseljima kao što su kirbaj, svatovi, babine, svinjokolja, majmunovo…. nije sramota piti.
Sramota je ne piti.
Ako piješ, zovi i nas 😀
ja pijem stalno, svakodnevno. januar-mart rakija, mart-dok ne upeče sunce vino. po ljeti pivo. od 9-12 mjeseca do onih žderačin za božić 92 dana apstiniram – čistim jetru. svi nalazi uredni.