Otpornost na antibiotike jedna je od najvećih prijetnji javnom zdravlju s kojom se suočava suvremeni svijet, a nedostaje nam dobrih rješenja. Jedan od pristupa koji se u posljednje vrijeme javlja je terapija fagom, no je li zaista ova terapija dobar odgovor na ovaj gorući problem?
Bakteriofagi, ili “fagovi”, su vrsta biološkog infektivnog agensa koji cilja, inficira i uništava različite sojeve bakterija. Različiti fagovi mogu ciljati različite sojeve bakterija i upravo taj koncept stoji iza pojma fag terapije.
Pristup nije nov; eksperimenti s njim odvijaju se od početka 20. stoljeća. Iako u to vrijeme zapravo i nije doživio neki uspjeh, a tek je jedan nedavni uspjeh ostavio je neke promatrače da se zapitaju: može li ova terapija biti održiva alternativa antibioticima u liječenju infekcija.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine, istraživači sa Sveučilišta u Pittsburghu liječili su tešku infekciju 15-godišnjeg pacijenta sa cističnom fibrozom uz pomoć pažljivo odabranih faga.
Nakon dvostruke transplantacije pluća, tinejdžer je završio s infekcijom jetre kao i infekcijom na mjestu kirurške rane. Na infekciju nije utjecao niti nijedan antibiotik koji je dan pacijentu. Znanstvenici su tada odlučili koristiti bakteriofage kao antibiotike za ubijanje ovih vrsta otpornih na lijekove bakterija.
Iako su pronašli tri bakteriofaga koji bi mogli biti korisni, samo se jedan na kraju pokazao učinkovitim u zarazi bakterijama koje su ciljane. Potom su modificirali genome druga dva faga kako bi ih učinili učinkovitijima protiv ciljanih bakterija.
Nakon davanja doza koje su sadržavale milijardu čestica faga dva puta dnevno tijekom šest tjedana, infekcija jetre gotovo je potpuno nestala. No, može li se ova vrsta uspjeha ponoviti u širim razmjerima?
Problemi s terapijom faga
Naravno, odgovor nikad nije tako jednostavan. Postoji puno problema s ovim postupkom, posebno kada naiđete na modificiranje genoma.
Prvo, komplicirano je pronalaženje pravih sojeva faga za liječenje određene infekcije. Stručnjaci ističu kako su uzročnici uskog spektra i da bi mogli biti potrebni deseci sojeva kako bi se riješili izvori infekcije.
Teško je pripremiti fagove za upotrebu kod ljudi, a doza ili količina koja bi se trebala koristiti nisu poznati, niti znanstvenici mogu sa sigurnošću reći koliko dugo vremena i tretmana mora proći dok ne bude djelotvorno. Daleko je to od jednog rješenja koje će biti djelotvorno za sve.
Povrh toga, fag se brzo očisti iz krvotoka i potiče odgovor imunološkog sustava, što znači da bi bilo teško primijeniti ovaj pristup za sistemske infekcije i pacijenti ne bi mogli koristiti isti tretman dva puta. Što bi se moglo dogoditi osobi ako njihov imunološki sustav postane neuravnotežen ili pretjerano reagira na fag terapiju?
Drugo je pitanje što jednostavno ne može biti dovoljno različitih vrsta faga za liječenje svake bakterijske infekcije, a neki fagi čak mogu utjecati da ciljana bakterija postane rezistentna, što samo znači povratak na početak problema.
U stvari, ova vrsta terapije nije odobrena u SAD-u ili Europi; ona se koristi samo u nekoliko rijetkih prilika na eksperimentalnoj osnovi. Jedan od glavnih razloga za to jest taj što bi za sigurnost ove metode bilo potrebno još istraživanja.
Iako su izgledi za rješavanje rezistencije na antibiotike dobrodošli, mi jednostavno još ne znamo dovoljno o fag terapiji da bi se mogla primjenjivati na ljudima.
Super.
Bakteriofagi. Oponašaju makrofage i papaju štetočine…
Ja sam za takva rješenja.
Nikad kemija nemože napraviti što biologija napravi. O. K. Ovi su modificirani.
Želim reći možda bi trebao potražiti nešto što već postoji…tipa virusa herpesa, koji je efikasan protiv nekih karcinoma.
Naravno, takva otkrića su slučajna.
Vrlo je vjerojatno da je nešto tog tipa ‘zaslužno’ za ona spontana izlječenja…
Oni ne mogu riješiti ni običnu infekciju bez rezanja zaraženog tkiva. Dok su stari Egipćani znali još onda kako se riješiti takve infekcija bez suvremenih laboratorija. Na primjer pomiješate crni kruh sa svinjskom mašću i to se stavi kao oblog na zaraženo mjesto i za dva mjeseca infekcija nestane. Jer ta mast i kruh stvaraju gljivice slične antibiotiku koji uništava infekciju. Što je ta krema starija to je više učinkovita, jer se u njoj kroz određeno vrijeme stvore te gljivice koje djeluju kao antibiotik. Ako imat neku infekciju kao na primjer na nožnim prstima, onda samo sa time namažete inficirani dio i zaštitite mjesto sa dovoljno velikim flasterom da se krema ne obriše sa rane.. Naravno oblog treba svaki dan mijenjati a ranu je potrebno svaki dan prati prije nanošenja druge kreme.
Bakteriofagi ili fagi (nikako “fagovi”) su najbrojniji organizmi na planetu Zemlji. Procjena je da ih ima 10 na 31., većinom u morskoj vodi. Većinom su vrsno specifični, ali ima ih i promiskuitetnih, sa širim rasponom domaćina. Kontinuirani je međuodnos, koevolucija, faga i bakterija tijekom milijardi godina njihovog postojana na ovom planetu, iz čega proizlazi jedna od dvije glavne zapreke terapijskoj upotrebi faga u medicini. Naime, kad se populacija bakterija stavi pod selekcijski pritisak (ubijanje fagima), dolazi do selekcije varijanti (mutanata) koji su otporni na taj fag, i one se nastavljaju razmnožavati. Bakterijske populacije su izuzetno varijabilne, posebno u nepovoljnim uvjetima (kad se varijabilnost populacije jako poveća (fiziološki) induciranom mutagenezom). Druga velika prepreka upotrebi faga kao lijeka protiv bakterija je uzrokovana ljudskom fiziologijom. Fagi su vrlo imunogeni zbog svoje proteinske građe te nakon njihovog ulaska u ljudski organizam u dovoljnoj količini (a mora ih se dodati u velikom broju da ubiju… Čitaj više »
AUTOFAGIJA je zakon!