Uklanjanje testisa produžava život, tvrdi studija

Ovnovi koji su kastrirani mogli bi da žive čak 60 procenata duže od svojih nekastriranih kolega odlaganjem starenja DNK, pokazalo je istraživanje.

A čak je moguće i da uklanjanje testisa može pružiti iste koristi i za ljude, tvrde istraživači sa Univerziteta Otago. Dobro je poznato da žene i ovce imaju tendenciju da nadžive muškarce odnosno ovnove – a nova otkrića osvjetljavaju ulogu muških hormona u ovom fenomenu.

Pored toga, tim je rekao da se metode koje su koristili mogu primjeniti kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da vide koje će ovce živjeti duže i samim tim biti produktivnije.

Takođe može pružiti sredstva zasnovana na analizi DNK kako bi se utvrdilo kada je meso koje se prodaje u supermarketu kao sočna jagnjetina u stvarnosti maskirana ovčetina.

Studiju su sproveli epigenetkinja Victoria Sugrue sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu i kolege.

„I farmeri i naučnici već neko vrijeme znaju da kastrirani ovnovi u prosjeku žive mnogo duže od njihovih nekastriranih kolega“, objasnila je gospođa Sugrue.

„Međutim, ovo je prvi put da je neko pogledao DNK da bi utvrdio da li i ona sporije stari.“ Da bi uporedio kako DNK stari kod različitih ovaca, tim je stvorio takozvani epigenetski sat za životinju, koji služi kao mjera biološkog starenja na osnovu prisustva hemijskih oznaka poznatih kao metilne grupe.

Nakon što su analizirali veliki broj životinja kako bi kalibrirali sat, tim je uspio da uporedi koliko kastrirani i nekastrirani mužjaci stare. Otkrili su da, u stvari, epigenetski satovi kastriranih ovnova – ili „uškopljenika“, kako ih farmeri nazivaju – kucaju sporije nego kod nekastriranih ovnova.

„Razvili smo način za mjerenje biološke starosti kod širokog spektra sisara“, dodao je autor rada i izumitelj epigenetskog sata Steve Horvath sa University of California u Los Angelesu.

„Do sada smo pregledali preko 200 vrsta i otkrili iznenađujuće zajedničko starenje životinja. Ali studija o ovcama bila je jedinstvena po tome što je posebno izolovala efekte muških hormona na starenje“.

Prema vođi studije i epigenetičaru Timu Horeu sa Univerziteta Otago, nalazi bi mogli pomoći u trasiranju novih istraga mehanizama koji stoje u osnovi muškog ubrzanog starenja.

„Otkrili smo da mužjaci i ženke imaju vrlo različite obrasce starenja DNK kod ovaca – i da, iako mužjaci, kastrati (uškopljenici) imaju vrlo ženske karakteristike na određenim DNK lokacijama“, objasnio je dr Hore.

„Zanimljivo je da se ona mjesta koja su najviše pogođena kastracijom takođe vezuju za receptore muških hormona kod ljudi mnogo većom brzinom nego što bismo mogli očekivati.“

„Ovo pruža jasnu vezu između kastracije, muških hormona i spolno specifičnih razlika u starenju DNK.” Da bi istražio uticaj muških hormona na tkiva, tim je zatim proučavao miševe – pronalazeći velike razlike između obrazaca DNK kod muških i ženskih miševa u tkivima u kojima se nalaze receptori za muške hormone (poput kože, mozga i bubrega).

Suprotno tome, otkrili su da su tkiva bez ekspresije muških hormonskih receptora bila ista kod muških i ženskih miševa. „Većina istraživača koristi krv za mjerenje biološke starosti, a to smo radili i za ovce; međutim, u krvi ovaca nismo pronašli efekte starenja specifične za pol”, rekao je dr Hore.

Dodao je da se „činilo da to važi i za miševe, gdje smo imali podatke iz mnogih tkiva, i kod mužjaka i kod ženki“. Značajan primjer kastriranog ovna koji je uživao u neočekivano dugom životnom vijeku bio je ”Shrek” – koji je, zahvaljujući svom izbjegavanju takozvanih ”musterera” (pastira) tokom šest godina, vjerovatno postao ”najpoznatija ovca Novog Zelanda”.

Do trenutka kada je „odbjegli“ ovan konačno uhvaćen, Shrek je uzgojio runo čija je težina bila velikih 27 kg – mnogo veća od one kod obične ovce.

Iako Shreku lukava narav i navika da se tokom zime skloni u pećine, pomogli da ostane toliko dugo u divljini, vjerovatno mu je činjenica da je kastriran, rekli su istraživači, obezbjedila krajnju dugovječnost i opstanak do duboke starosti od 16 godina.

„Do trenutka kada je Shrek uhvaćen već je imao 10 godina – otprilike maksimalnu starost najdugovječnijih ovaca na komercijalnoj farmi“, objasnio je dr Hore.

„Mislim da je barem dio Shrekove slave to što je toliko dugo živio, što se gotovo sigurno ne bi dogodilo da nije kastriran”, dodao je.

Dragi naši Logičari, uvjeravamo vas da ovo nije prvotravanjska šala. Mogu oni to još bolje, samo se strpite.