USDA koristi nepouzdano PCR testiranje za “depopulaciju” farmi peradi, osakaćujući opskrbu hranom u SAD-u

Kokoske
8 komentara

“Iz prevelikog opreza”, Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) “ispraznilo je” farme peradi svaki put kad je kokoš bila pozitivna na ptičju influencu. Ovi programi depopulacije koje provodi vlada ciljaju na milijune kokoši nesilica, desetkujući velika jata bezopasnih životinja.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Michigana nedavno je izvijestilo da je nekoliko ptica bilo pozitivno na ptičju influencu u glavnom objektu za uzgoj peradi u Michiganu. Ptice u ovom objektu stavljene su u karantenu i planirane su za masovno ubijanje. Herbruck’s Poultry Ranch nedavno je imao nekoliko pozitivnih testova kokoši u svom objektu Green Meadow Organics i cijela će jata zbog toga biti uništena. Ovo je problem koji se sve češće pojavljuje diljem zemlje.

Pogrešivost PCR-a i pandemonija bolesti dopuštaju vladinim agencijama da ubiju cijela jata, potičući inflaciju cijena hrane i dovodeći opskrbu hranom u opasnost.

Pretjerano revni zakoni dopuštaju USDA-i da ubije milijune bezopasnih životinja

Tvorničke farme poznate su po uzgoju pilića u nezdravim, pretrpanim okruženjima koja ne uzimaju u obzir holističko zdravlje životinja. To često uzrokuje da kokoši postanu osjetljivije na bolesti i veća je vjerojatnost širenja infekcija.

Životinjama nije dopušteno slobodno šetati i razviti odgovarajući imunitet na patogene u svojoj okolini. Ove su životinje često podložne uvjetima, lijekovima i cjepivima koji dodatno slabe njihovu sposobnost prilagodbe na bolest. Umjesto da dopusti populaciji pilića da steknu prirodni imunitet, vlada isprazni cijela jata i izlaže sljedeću generaciju pilića većem riziku, zbog slabljenja imuniteta stada iz generacije u generaciju.

Da stvar bude gora, USDA zahtijeva od uzgajivača peradi da koriste tehnologiju kvantitativne PCR (RT-qPCR) u stvarnom vremenu kako bi utvrdili nosi li bolesna životinja ptičju influencu. Ako je test životinje pozitivan, proizvođač mora staviti svoje jato u karantenu zbog pretjeranog opreza i raditi s državom na izradi “plana depopulacije”. Plan depopulacije obično uključuje ubijanje milijuna životinja koje čak nisu ni zaražene, kako bi se krdo navodno zaštitilo od soja pandemije.

Dana 2. travnja 2024. Cal-Maine Foods pristao je iseliti 1,6 milijuna kokoši nesilica i 33 700 kokoši iz svog pogona u okrugu Parmer u Teksasu. Neke od ptica bile su pozitivne na H1N5 – jedan od sojeva visokopatogene ptičje influence za koji su najnoviji PCR testovi kalibrirani da pojačaju.

Prošle godine, Cal-Maine Foods pristao je uništiti 1,6% svog stada u jednom od svojih pogona u Kansasu. Nekoliko tvrtki diljem zemlje uništilo je milijune pilića tijekom 2022.-2024. Ove opsežne, ishitrene akcije štete opskrbi hranom u SAD-u i uzrokuju rast cijena životinjskog mesa, jer su opskrbe mesom i jajima ugrožene.

Prema § 56.5, Inspekcijska služba za zdravlje životinja i biljaka USDA-e zahtjeva uništavanje i odlaganje te čišćenje i dezinfekciju (eliminacija virusa) prostorija, prijevoznih sredstava i materijala, kada je test životinje pozitivan na ptičju influencu.

Perad koja je zaražena ili izložena H5/H7 LPAI možda će morati biti uništena prema nahođenju Državne agencije koja surađuje i [USDA] Službe za inspekciju zdravlja životinja i bilja te u skladu s početnim državnim odgovorom i planom zadržavanja opisanim u § 56.10.”

PCR osjetljivost, pogrešivost i njezina uloga u desetkovanju opskrbe hranom u SAD-u

Tradicionalna metoda dijagnosticiranja ptičje influence kokoši uključuje namjernu infekciju embrioniranih jaja uzorcima uzetim izravno iz dušnika ili kloake ptičje vrste. Ova metoda omogućuje pravilno podtipiziranje virusa influence A. Međutim, u posljednja dva desetljeća uvedena je svrsishodnija dijagnostička metoda.

Lančana reakcija polimerazom (PCR) alternativna je dijagnostička metoda koja omogućuje brzu i osjetljivu detekciju. Ova metoda koristi nukleinske kiseline iz uzoraka krvi ili tkiva i analizira ih na prisutnost molekula specifičnih za ptičju gripu.

Ova metoda pojačava dijelove genetskog materijala iz virusa koji mogu biti zaostali u uzorcima tkiva prethodno bolesnih životinja. Međutim, ova pojačanja ne moraju uvijek napraviti razliku između ozbiljnih infekcija ptičjom gripom i benignih infekcija koje nemaju simptome ili su blagi simptomi bolesti koji bi mogli pružiti veći imunitet cijelom stadu.

Ova PCR pojačanja mogu dati “pozitivan” rezultat, čak i nakon što je organizam prebolio infekciju i stekao imunitet. Dobro je poznato da se sojevi virusa ptičje influence (LPAI) niske patogenosti prirodno pojavljuju u divljim migratornim pticama močvaricama i obalnim pticama, bez uzroka bolesti, ali PCR bi te benigne slučajeve mogao pogrešno dijagnosticirati kao ozbiljne slučajeve, što bi dovelo do masovne karantene i uništavanja životinja.

Štoviše, tvrtke razvijaju nove testove temeljene na PCR-u koji obuhvaćaju širok izbor podtipova AIV-a, što povećava ukupni broj pozitivnih slučajeva. Na primjer, znanstvenici razvijaju testove multipleksne reverzne transkripcije-lančane reakcije polimeraze (RT-PCR) specifične za podtip kako bi povećali osjetljivost na specifične podtipove virusa ptičje influence tipa A (osobito H5, H7 i H9). Laboratoriji također mogu koristiti povišene pragove ciklusa kako bi neizbježno generirali više pozitivnih rezultata za zaostale virusne ostatke koji nisu zarazni ili nisu povezani s visoko patogenim sojevima.

Ove veće stope lažno pozitivnih rezultata rezultat su “poboljšanja” PCR testova koji su dizajnirani da testove učine osjetljivijima na virusne ostatke. “Poboljšanja” tijekom posljednjeg desetljeća uključuju promjene u pojedinačnim komponentama enzimskog reakcijskog koktela (polimerizirajući enzimi, reakcijski puferi, sonde itd.) u samom sustavu detekcije (instrumenti, softver itd.).

Prema sažetku istraživanja objavljenom u Current Issues of Molecular Biology, “RT-qPCR tehnologija trenutno dostupna istraživačima je osjetljivija, brža i pristupačnija nego kada je ova tehnologija prvi put uvedena.” Ovi PCR testovi postali su biznis, alat neizvjesnosti i obmane. Zbog toga bi se testovi mogli kalibrirati da uzrokuju poremećaje u opskrbi hranom ili se koristiti na način koji jamči veći nadzor populacije, a time i veću prodaju PCR-a i prikupljanje podataka.

Povećanje osjetljivosti PCR-a, u kombinaciji s USDA-ovim pravilima za desetkovanje jata koja se nalaze u blizini nekoliko bolesnih kokoši, stvara savršenu oluju za nepotrebnu masovnu depopulaciju životinja. Ovo je problem koji prijeti milijunima životinja godišnje, podižući cijene mesa i jaja i ugrožavajući opskrbu hranom u SAD-u.

DepopulacijaPCR testperadSADUSDA
Pretplatiti se
Obavijesti o
8 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Max
8 mjeseci prije

Kao i kod C19.

Darko
8 mjeseci prije

Stvarno je vrijeme za oružje u ruke i pokrenuti rat sa globalističkom stokom..

tihobl
8 mjeseci prije

USDA PRCa kokosi.

Dražen
8 mjeseci prije

Lako za kokoši,evo ubijaju pčele,truju vodu zrak hranu čudim se samom sebi jer svaki dan je dobitan kad ga preživiš sistem je uštiman da ti glave dođe…..Bože igara, pjesme i veselja zlo ćemo satrati….

Sv.Alemka
8 mjeseci prije

pa samo prošle godine su zapalili oko 50 farmi a svaki drugi dan im je iskakao vlak sa kemikalijama…kod nas su Lukaču (lukačjaja) ubili oko 300 000 kokošiju,nebili oslobodili (zahvaljujući Pljenkoviću) put za ukrajinskog kriminalca koji je pokupovao pola Draškovićeve (zabaranjeno mu je poslovanje u SLO)…i posljedice već vidimo cijena jaja u hr je veća skoro za 100%…

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI