Vitamin B12

Vitamin B12 ključan je nutrijent iz kompleksa B vitamina. Potreban je za zdravlje živaca, funkcioniranje mozga i proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Drugi naziv za ovaj vitamin je kobalamin. Riječ je o najvećem i strukturom najkompleksnijem vitaminu koji se prirodno nalazi u mesu, a industrijski se može proizvesti fermentacijom bakterija.

Kao i svi drugi vitamini B-kompleksa, i vitamin B12 je topiv u vodi, što znači da se u njoj rastvara i putuje kroz krvotok. Ljudsko tijelo ga može uskladištiti do četiri godine, a onaj suvišni dio izlučuje se putem mokraće, stoga se velike doze vitamina B12 nisu pokazale toksičnima niti štetnima. Kod preniskih razina vitamina B12 može doći do pomanjkanja koje u nekim slučajevima može dovesti i do nepovratnih neuroloških oštećenja.

Hrana u kojoj se može pronaći vitamin B12 je ona životinjskog porijekla, dakle mesu, ribi (osobito tuni i bakalaru), jajima i mliječnim proizvodima poput mlijeka, jogurta i sira. Neki proizvodi poput žitarica i sojinog mlijeka prodaju se s dodatkom vitamina B12. Kao i kod drugih nutrijenata, najbolje je unositi njihovu optimalnu količinu putem uravnotežene prehrane, čime se pomanjkanje vitamina B12 može izbjeći.

Zašto je tijelu potreban vitamin B12?

Vitamin B12 neophodan je za funkcioniranje mozga i živčanog sustava, a sudjeluje i u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i pomaže u stvaranju i reguliranju DNK. Metabolizam svake stanice u tijelu ovisi o vitaminu B12 budući da igra ulogu u sintezi masnih kiselina i proizvodnji energije. Taj vitamin omogućuje i otpuštanje energije pomažući organizmu u apsorbiranju folne kiseline. Iz minute u minutu ljudsko tijelo proizvodi milijune eritrocita – crvenih krvnih zrnaca – a ta se zrnca ispravno multipliciranju upravo zahvaljujući vitaminu B12. U slučaju preniskih razina ovog vitamina, smanjuje se i proizvodnja eritrocita što posljedično može dovesti do anemije.

Preporučene dnevne doze vitamina B12 osobama starijima od 14 godina su 2,4 mikrograma dnevno, dok je kod trudnica i dojilja ta potreba još i veća – 2,6, odnosno 2,8 mikrograma. Iako slučajevi pretjeranog unosa ovog vitamina nisu pokazali štetne posljedice, prije uzimanja dodataka prehrani koji sadrže vitamin B12, uvijek je mudro prethodno se konzultirati s liječnikom, osobito ukoliko uzimate neke lijekove koji utječu na njegovu apsorpciju.

Nedostatak vitamina B12

U slučaju da tijelo ne dobiva vitamin B12 u dovoljnim količinama, smatra se da je riječ o pomanjkanju koje ponekad može izazvati ozbiljne i nepovratne posljedice, osobito po živčani sustav i mozak. Nedostatak ovog vitamina predstavlja veći rizik za razvijanje psihoze, manije i demencije. Čak i  lagano snižene razine vitamina B12 mogu pokazati simptome njegova pomanjkanja u organizmu, poput depresije, zbunjenosti, problema s pamćenjem i umora. Osim toga, može doći do zatvora, gubitka teka i gubitka težine. No nabrojani simptomi sami po sebi ne moraju nužno značiti da je riječ o pomanjkanju vitamina B12. Kada se problem pogorša, dolazi do neuroloških promjena, poput trnaca u šakama i stopalima ili poteškoća u održavanju ravnoteže.

Kod djece s neliječenim pomanjkanjem vitamina B12 dolazi do neobičnih pokreta, tremora u licu, problema s refleksima, hranjenjem, razdražljivošću, a s vremenom i s rastom. Najčešće se nedostatak vitamina B12 dijagnosticira kod osoba čija je prehrana veganska, budući da ona isključuje proizvode životinjskog porijekla. Njima se preporučuje uzimanje dodataka prehrani koji sadrže ovaj vitamin.

Pomanjkanje vitamina B12 može dovesti i do anemije. Uobičajeni simptomi anemije su umor, kratak dah i neujednačeni otkucaji srca, a osim njih tu su i gubitak kilaže, bolna usta ili jezik, proljev, blijeda ili žućkasta koža, menstrualni problemi i pretjerana osjetljivost na upale. Perniciozna anemija je autoimuna bolest koja zahvaća krv. Osobe s ovim poremećajem nemaju dovoljno proteina po imenu intrinzički faktor u želucu, a on omogućava tijelu apsorbirati vitamin B12.

Ostale rizične skupine za pomanjkanje kobalamina su ljudi s tegobama tankog debelog crijeva, primjerice oni kojima je dio crijeva kirurški odstranjen. Kronova bolest se također spominje u literaturi, međutim u tom su području istraživanja još uvijek nepotpuna.

Osobe koje uzimaju terapiju za dijabetes trebaju pratiti razine vitamina 12 budući da neki lijekovi smanjuju njegovu apsorpciju. Do pomanjkanja vitamina B12 mogu dovesti i stanja poput celijakije, gastritisa i upalne bolesti crijeva, budući da ona izazivaju smanjenu apsorpciju nutrijenata. Sličan je slučaj i s kroničnim alkoholičarima.

Vitamin B12 u dodacima prehrani

Vitamin B12 je, osim putem hrane, moguće unijeti i putem dodataka prehrani. Obično se takvi suplementi preporučuju starijim osobama i veganima. Osim njih, preporučljivo je da ih uzimaju osobe oboljele od perniciozne anemije, aklorhidrije ili određenih crijevnih poremećaja zbog kojih imaju otežanu mogućnost apsorbiranja vitamina B12 putem hrane. U slučaju da oralni dodaci prehrani ne pomažu, potrebno je vitamin B12 ubrizgati injekcijom.