Niacin, poznat i kao vitamin B3, važan je nutrijent koji je potreban svakom dijelu ljudskog organizma kako bi normalno funkcioniralo. Kao dodatak prehrani, niacin uz druge prednosti može pomoći u snižavanju kolesterola, olakšavanju tegoba kod artritisa i poboljšati funkcioniranje mozga. Međutim, može izazvati ozbiljne nuspojave ukoliko ga se unese u previsokim dozama.
Niacin – osnovne značajke
Niacin je jedan od 8 B vitamina koji se naziva i vitamin B3. Niacin je topiv u vodi, što znači da ga tijelo ne skladišti. Ovo također znači da vaše tijelo može izlučiti suvišne količine tog vitamina ukoliko mu nije potreban. Niacin se dobiva putem prehrane, ali ga tijelo može u malim količinama i proizvesti od aminokiseline triptofan. Postoje dva osnovna kemijska oblika vitamina B3 – nikotinska kiselina i nikotinamid. Svaki od ovih oblika ima drugačiji učinak na ljudski organizam. Oba oblika se nalaze u hrani, ali i dodacima prehrani.
Nikotinska kiselina je kao dodatak prehrani oblik niacina koji se koristi za smanjivanje razina kolesterola i umanjuje rizik od razvijanja srčanih oboljenja. Za razliku od nikotinske kiseline, nikotinamid ne snižava kolesterol, međutim može pomoći u liječenju psorijaze i smanjiti rizik od razvijanja nemelanomskog tumora kože.
Kao i svi B vitamini, niacin pomaže enzimima u pretvaranju hrane u energiju. Točnije, niacin je glavni sastojak dva koenzima po imenu NAD i NADP, koji sudjeluju u staničnom metabolizmu. Nadalje, igra ulogu u signaliziranju stanica i izradi i obnavljanju DNK, a osim toga djeluje i kao antioksidans.
Zdravstvene prednosti Vitamina B3
Prvenstveno, niacin je glavni lijek za pelagru, i to u obliku dodatka prehrani. Teško pomanjkanje ovog vitamina izaziva stanje pod nazivom pelagra. Iako je rijetka u industrijski razvijenim zemljama, može se javiti uz druga oboljenja, poput alkoholizma, anoreksije ili Hartnupove bolesti.
Niacin se još od sredine 20. stoljeća koristi u liječenju visokog kolesterola, međutim nije glavno sredstvo za visok kolesterol zbog mogućih nuspojava koje može izazvati. Činjenica je da može smanjiti razine „lošeg“ LDL kolesterola za 5 do 20%, ali se u naše vrijeme koristi samo kao tretman za osobe netolerantne na statine, lijekove koji se danas koriste za snižavanje kolesterola. Osim snižavanja „lošeg“ kolesterola, vitamin B3 podiže „dobar“, HDL kolesterol, za 15 do 35% .Pored toga, smanjuje trigliceride za 20 do 50%, što čini zaustavljajući funkciju enzima uključenog u sintezu triglicerida. Time smanjuje proizvodnju LDL-a i VLDL-a, odnosno lipoproteina vrlo male gustoće. Kako bi se postigli ovi zdravstveni učinci niacina na kolesterol i trigliceride, potrebne su terapeutske doze.
Pozitivan učinak niacina na kolesterol može posljedično pomoći u prevenciji srčanih oboljenja. Međutim, novija istraživanja otkrila su i dodatne mehanizme kojima može pomoći srcu. Može pomoći u reduciranju oksidativnog stresa i upale, dvije pojave uključene u arterosklerozu. Neka istraživanja pokazuju da terapija niacinom, bilo sama ili u kombinaciji s drugim statinima, može pomoći u smanjenju rizika za razvijanje srčanih problema. Međutim, rezultati su miješani. Nedavna recenzija zaključila je da niacin ne pomaže znatno u smanjenju rizika za srčani udar, moždani udar ili smrt od srčanog oboljenja kod osoba s bolestima srca ili rizičnim skupinama.
Niacin bi mogao pomoći i kod dijabetesa tipa 1, autoimune bolesti u kojoj tijelo napada i uništava stanice zadužene za proizvodnju inzulina u gušterači. Postoji istraživanje koje je zaključilo da bi niacin mogao pomoći u zaštiti tih stanica, pa čak i smanjiti rizik od dijabetesa tipa 1 kod djece koje su u rizičnoj skupini. Međutim, za osobe s dijabetesom tipa 2, uloga niacina je kompleksnija. S jedne strane, može pomoći u smanjivanju visokih razina kolesterola koje se često susreću kod ljudi s dijabetesom tipa 2, međutim s druge strane potencijalno povećava razine šećera u krvi. Kao rezultat, ljudi s dijabetesom koji uzimaju niacin kao tretman za visoki kolesterol trebaju pomno pratiti razine šećera u krvi.
I mozgu je potreban niacin, kao dio koenzima NAD i NADP kako bi dobio energiju i ispravno funkcionirao. S pomanjkanjem niacina povezuje se kognitivna disfunkcija, pa čak i neki psihijatrijski simptomi. Neki tipovi shizofrenije mogu se liječiti niacinom, budući da pomaže u poništavanju oštećenja moždanih stanica do kojih dolazi zbog pomanjkanja. Rana istraživanja pokazuju da bi mogao pomoći i u održavanju zdravlja mozga u slučajevima Alzheimerove bolesti. Međutim, rezultati su miješani.
Niacin pomaže u zaštiti stanica kože prilikom izlaganja suncu, bilo da se uzme oralno ili nanese putem losiona. Nedavna istraživanja pokazala su da bi mogao pomoći i u sprečavanju nekih vrsta raka kože. Jedna je studija zaključila da je uzimanje 500 mg nikotinamida dvaput dnevno kod osoba koje imaju visok rizik za razvijanje nemelanomskog raka kože smanjilo stopu ove vrste tumora.
U jednoj je preliminarnoj studiji niacin pomogao u olakšavanju nekih simptoma osteoartritisa, poboljšavajući mobilnost zglobova i reducirajući potrebu za nesteroidnim protuupalnim lijekovima. Druga studija provedena na laboratorijskim štakorima otkrila je da injekcija s ovim vitaminom reducira upale povezane s artritisom. Iako je navedeno otkriće dosta obećavajuće, potrebna su dodatna istraživanja.
Dnevne potrebe i pomanjkanje Vitamina B3
Dnevne potrebe za niacinom ovise o dobi i spolu. Bebama do 6 mjeseci potrebna su 2 mg dnevno, a do godinu dana 4 mg dnevno, djeci do 3. godine dnevno je potrebno 6 mg, od 4. do 8. godine 8 mg, a od 9. do 13. godine 12 mg. Svim ženama starijim od 14 godina potrebno je dnevno 14 mg, a muškarcima 16 mg. Ženama koje doje potrebno je 17 mg, a tijekom trudnoće 18 mg dnevno.
Pomanjkanje vitamina B3 jako je rijetko u većini zapadnih zemalja. Teški nedostatak niacina, odnosno pelagra, javlja se većinom u zemljama u razvoju u kojima prehrana nije u toj mjeri raznovrsna. Simptomi manjka niacina su gubitak pamćenja i mentalna konfuzija, umor, depresija, glavobolja, proljev i problemi s kožom.
Terapeutske doze više su od preporučenih količina i trebaju se uzimati isključivo pod liječničkim nadzorom.
Izvori Vitamina B3
Vitamin B3 nalazi se u brojnim namirnicama, osobito crvenom mesu, peradi, ribi, orašastim plodovima i mahunarkama. Primjerice, prosječna porcija pilećih prsa sadrži 59% preporučenog dnevnog unosa, junetine 33%, dimljenog lososa 32%, a kikirikija 19%. I u neka energetska pića dodaju se poprilično visoke doze B vitamina. Niacin je svima potreban, ali većina ljudi dobiva ga putem redovite prehrane. Kod pomanjkanja ili drugog stanja koje zahtijeva više doze ovog vitamina (visok kolesterol, faktori rizika za srčana oboljenja kod ljudi koji ne mogu uzimati statine), liječnik može preporučiti dodatke prehrani koji sadrže puno veću koncentraciju niacina.
Ne postoji opasnost od konzumiranja niacina u količinama koje se nalaze u hrani. Što se tiče dodataka prehrani, visoke doze mogu imati različite nuspojave poput mučnine, povraćanja i toksičnog oštećenja jetre. Mučnina, povraćanje i trbušna iritacija može se desiti kada se uzima nikotinsku kiselinu sa sporim otpuštanjem. Ovo je vjerojatno povezano s povišenim enzimima jetre. Dugoročni tretman kolesterola niacinom može izazvati oštećenje jetre. Visoke doze niacina od 3 do 9 grama dnevno povezuju se s poremećajem kontroliranja šećera i kod kratkoročnog i dugoročnog uzimanja. Niacin može povisiti razine mokraćne kiseline u tijelu, što dovodi do gihta. Pojavljuje se još i rumenilo lica, prsa ili vrata zbog proširenja krvnih žila, a može doći do trnaca, peckanja ili boli. Rijetka nuspojava je i zamućenje vida, ali i drugi učinci koji djeluju negativno na zdravlje očiju. Budući da visoke doze vitamina B3 mogu imati neke od spomenutih nuspojava, prije uzimanja niacina kao dodatka prehrani, važno je konzultirati se s liječnikom.