Vitamin B5 ključan je za zdravlje organizma. Kao i svi B vitamini, i B5 pomaže tijelu u pretvaranju hrane u energiju. Prirodno se nalazi u brojnim namirnicama. Vitamin B5 naziva se još i pantotenska kiselina, a riječ „pantotenska“ korijen ima u grčkom nazivu za „odasvud“, budući da je ovaj vitamin dostupan u mnoštvu namirnica.
Zdravstvene prednosti vitamina B5
Vitamin B5 ljudskom organizmu pruža brojne zdravstvene prednosti. Nalazi se u živim stanicama kao koenzim A, koji je, prema studiji objavljenoj u časopisu „Vitamins and Hormones“, ključan za brojne kemijske reakcije. Obično se koristi u kombinaciji s drugim B vitaminima u obliku formule B-kompleksa. Ostali vitamini koji se koriste kao dio b-kompleksa su B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B9 (folna kiselina) i B12 (kobalamin).
Vitamini B pretvaraju ugljikohidrate u glukozu, koja je gorivo koje proizvodi energiju. Prema Medicinskom centru Sveučilišta Maryland, B vitamini također pomažu tijelu da iskoristi masnoću i proteine i stoga su važni za održavanje zdravlja živčanoga sustava, jetre, očiju, kose i kože.
Točnije, vitamin B5 pomaže u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, stvaranju hormona stresa i spolnih hormona, održavanju zdravlje probavnog sustava, prerađuje druge vitamine, a poglavito vitamin B2, te sintetizira kolesterol.
Ukoliko se uzima u obliku dodatka prehrani, istraživanja su pokazala da vitamin B5 pomaže kod snižavanja kolesterola. U studiji objavljenoj 2011. u časopisu Nutrition Research, istraživači su zaključili da su suplementi derivata vitamina B5 pod nazivom pantetin smanjili sav kolesterol i LDL kolesterol kod pojedinaca s niskim do blagim rizikom po krvožilni sustav.
Druga studija u japanskom Asahikawa medicinskom koledžu otkrila je da bi pantetin mogao biti blagotvoran kod prevencije dijabetičke angiopatije. Bjeloruska studija koju je provela Nacionalna akademija znanstvenika Grodno otkrila je da pantetin može biti koristan u liječenju dijabetesa.
Vitamin B5 koristi se u liječenju i sprečavanju pomanjkanja pantotenske kiseline kožnih reakcija usljed terapija zračenjem. Ostale zdravstvene prednosti koje se spominju, ali nisu znanstveno dokazane uključuju poboljšanje simptoma ADHD-a, artritisa, kožnih problema, alergija, gubitka kose, prhuti, astme, srčanih problema, sindroma karpalnog tunela, plućnih i bubrežnih poremećaja, oštećenja živaca, kolitica, upale oka, konvulzija, depresije, glavobolja, niskog krvnog tlaka, nesanice, mišićne distrofije i multiple skleroze, a pomaže i u poboljšanju sportskih performansi.
Dnevne potrebe i pomanjkanje vitamina B5
Preporučene dnevne doze vitamina B5 za sve osobe iznad 14 godina iznose 5 miligrama. Novorođenčadi je potrebno 1,7 mg dnevno, bebama do godinu dana 1,8 mg dnevno, djeci do treće godine 2 mg dnevno, od četvrte do osme 3 mg, a od devete do trinaeste 4 mg dnevno. Trudnice i dojilje mogle bi imati povećanu potrebu za pantotenskom kiselinom i potrebno je da se oko toga konzultiraju s liječnikom.
Budući da je vitamin B5 topiv u vodi, višak se jednostavno filtrira u organizmu i ispire putem mokraće. Stoga ne postoji briga da bi moglo doći do predoziranja. Zabilježeno je da vrlo visoke doze, od 10 do 20 grama dnevno, izazivaju proljev. Osim ove nuspojave, ne postoji poznata toksična razina vitamina B5.
I pomanjkanje vitamina B5 je poprilično neuobičajeno. Ustvari, do njega dolazi samo kod osoba s teškom malnutricijom. Najčešća nuspojava manjka pantotenske kiseline je općenita slabost, a osim toga može doći do razdražljivosti, nesanice, depresije, povraćanja, bolova u trbuhu, žarenje u stopalima i upale gornjih dišnih puteva. Pomanjkanje još može izazvati slab rast i anemiju, iako je ovo vrlo rijetko. Ne postoje bolesti povezane s pomanjkanjem vitamina B5 i čini se da pomanjkanje ne utječe na stanice. Prema članku objavljenom 1991. u časopisu „Vitamins and Hormones“, kako bi dopunile nedostatak pantotenske kiseline, stanice su najvjerojatnije opremljene mogućnošću konzerviranja sadržaja pantotenata reciklirajući onaj koji su dobile od drugih razgrađenih molekula.
Izvori vitamina B5
Dobri izvori vitamina B5 su gljive, mahunarke, avokado, mlijeko, jaja, kupus, iznutrice poput jetre i bubrega, krumpiri, žitarice cjelovitog zrna, kvasac, brokula, riba (osobito losos), školjke, piletina, jogurt, kukuruz, cvjetača, kelj, rajčica, kikiriki, soja i sjemenke suncokreta.
Neke su studije pokazale da uzimanje dodataka prehrani s pantotenskom kiselinom mogu pomoći u liječenju ili sprečavanju bolesti. Drugi primjer, objavljen u časopisu “International Journal for Vitamin and Nutritional Research”, govori da veće količine pantotenata pospješuje zacjeljivanje rana. Čak i uzimanje multivitamina koji sadrži vitamin B5 može biti blagotvorno. Uzimanje dodataka prehrani uvijek se smatra kontroverznim. Stav liječnika je da je uvijek bolje unijeti vitamine putem hrane nego putem dodataka prehrani kada god je to moguće. Razlog je u tome što kada dobijemo vitamine kroz hranu, oni se bolje apsorbiraju i metaboliziraju nego kada ih uzmemo u obliku suplementa.
+++
Sve 5!
Jedes zdravo, vjezbas, izbjegavas stres, uzivas u prirodi, onda te spricaju “geoinzeniering” pa te cjepe otrovom, pa ti izbiju Kisik iz stanica uz pomoc 5G i to putem satelita za svaki slucaj ako si skriven u sumi! E onda jos ako nevjerujes u to, izgrade spomenik u Georgiji USA na koji potrose brdo para na kojem bas pise na nekoliko zivih i za svaki slucaj mrtvih jezika da populaciju treba drzati na samo 500mil.
Odličan članak, samo nastavite tako!