Obrasci hranjenja i prehrana u cjelosti najvažniji su za dobro zdravlje i sprečavanje bolesti. Uvijek je najbolje jesti ona jela koja sadrže raznovrsne nutrijente nego se usredotočiti na samo jedan od njih. Vitamin D je bitan vitamin za naše zdravlje.
Vitamin D – osnovne značajke
Vitamin D je ujedno i vitamin i hormon ključan za čovjekovo zdravlje iz nekoliko razloga. Od njih su najvažniji zdravlje kostiju i zuba, kao i zaštita od niza oboljenja i stanja, poput dijabetesa tipa 1. Ljudsko tijelo na izlaganje suncu reagira proizvodnjom vitamina D. Ovaj se vitamin osim na ovaj način može unijeti i konzumacijom određenih namirnica, ali i dodataka prehrani. Vitamini su nutrijenti koje tijelo ne može proizvesti, te ih stoga osoba mora unijeti putem prehrane. Međutim, ljudski organizam je u stanju proizvesti vitamin D.
Vitamin D – zdravstvene prednosti
Vitamin D važan je za zdravlje kostiju i zuba, budući da ima važnu ulogu u reguliranju kalcija i održavanju odgovarajuće razine fosfora u krvi. Vitamin D u crijevima stimulira i apsorbira kalcij, a ujedno vraća kalcij koji bi bubrezi inače izlučili.
Vitamin D pomaže u održavanju imuniteta, te zdravlja mozga i živčanog sustava. Postoje određeni pokazatelji da smanjuje rizik od dobivanja gripe, međutim potrebna su daljnja istraživanja kako bi se znanstveno potvrdio ovaj pozitivan učinak vitamina D.
Vitamin D može pojačati protuupalne učinke glukokortikoida, što ga čini potencijalno korisnim kao dijelom terapije za osobe oboljele od astme otporne na steroide. Pomaže i oboljelima od dijabetesa u upravljanju bolešću budući da regulira razine inzulina. Potiče funkcioniranje pluća i pomaže u održavanju zdravlja krvožilnog sustava. Utječe i na gensku ekspresiju vezanu uz razvoj karcinoma.
Manjak vitamina D
Kako ne bi došlo do nedostatka vitamina D, većini je ljudi potrebno samo par puta tjedno umjereno izložiti kožu suncu – na 5 do 10 minuta. Međutim, tijelo ne može dugo zadržati vitamin D, a rezerve se brzo potroše pogotovo u zimskim mjesecima. Preporučena dnevna doza vitamina D je 10 mikrograma za djecu do godinu dana, 15 i za djecu i za odrasle osobe, te 20 mikrograma za osobe starije životne dobi.
Simptomi pomanjkanja vitamina D su umor, česta obolijevanja ili upale, bolovi u leđima, mišićima ili kostima, opadanje kose, neraspoloženje i sporo zacjeljivanje rana. Ukoliko ovo pomanjkanje potraje kroz dulje vremensko razdoblje, može izazvati brojne komplikacije poput problema s autoimunim bolestima, neurološke bolesti, upale, probleme krvožilnog sustava, pa čak i određene vrste karcinoma – rak dojke, prostate i debelog crijeva.
Pomanjkanje vitamina D kod djece može izazvati rahitis, što za posljedicu ima nogu uslijed smanjenja gustoće kostiju. Kada odrasle osobe imaju manjak vitamina D, to se manifestira kao osteomalacija ili omekšavanje kostiju koja za rezultat ima slabu gustoću kostiju i slabost mišića. Nedovoljan unos vitamina D rizik je i za dobivanje osteoporoze.
Manjak vitamina D povezuje se i s visokim krvnim tlakom kod djece, a postoji i veza između premalene izloženosti vitaminu D i povećanom riziku za razvijanje alergija. Statistika pokazuje da je u područjima bližima ekvatoru manji broj djece hospitaliziran zbog alergija.
Trudnice koje imaju pomanjkanje vitamina D imaju veći rizik za razvijanje preeklampsije i preuranjen porod, a postoji i povezanost nedostatka ovog vitamina s gestacijskim dijabetesom i bakterijskom vaginozom.
Iako tijelo može samo proizvesti vitamin D, do pomanjkanja dolazi iz više razloga. Primjerice, korištenje kreme za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom većim od 30 smanjuje mogućnost apsorbiranja UVB zraka od sunca, što je ključno za proizvodnju vitamina D. Slična je situacija i s osobama koje imaju tamniji tip kože – što tamnija koža, to teže apsorbira sunčevu svjetlost. Veliki broj ljudi ne stigne se dovoljno izlagati suncu, osobito ukoliko žive u urbanim zagađenim područjima, dugo borave u zatvorenim prostorima ili rade noćne smjene.
Prirodni izvori vitamina D
Najbolji način za dobivanje dovoljne količine vitamina D je izlaganje suncu, stoga je potrebno redovito vrijeme provoditi vani. Nažalost, pretjerano izlaganje suncu može izazvati opekline, a dugoročno čak i rak kože. Ova kontradiktornost često zbunjuje ljude, pa i izaziva oprečne stavove kod pojedinih liječnika. Različitim tipovima kože potrebno je različito vrijeme provedeno na suncu, pa dok nekima gode sunčeve zrake, drugi već nakon kratkog vremena mogu dobiti neugodno crvenilo kože.
Ukoliko iz određenih razloga pojedinci nisu u mogućnosti redovito izlagati kožu suncu, postoje i namirnice koje su izvor vitamina D, međutim one su ograničene na nekoliko vrsta jela. Najbogatiji izvori vitamina D putem hrane nalaze se u masnim ribama poput lososa, tune i skuše. No, nisu zanemarivi niti drugi izvori poput žumanjaka jaja, goveđe jetre, sira i određenih vrsta gljiva. Postoje i proizvodi s dodatkom vitamina D poput mlijeka, sokova i žitarica.
Ukoliko iz nekog razloga niste u mogućnosti dobiti vitamin D putem sunca ili hrane, postoji i treća mogućnost – uzimanje dodataka prehrani s vitaminom D. Međutim, tu treba biti pažljiv jer kod pretjeranog unosa može doći do toksiciteta, a prvi simptomi su glavobolja i mučnina, a osim njih ponekad dolazi do povraćanja, proljeva ili zatvora, gubitka teka, suhoće ili metalnog okusa u ustima. Previše vitamina D može dovesti do pretjerane kalcifikacije kostiju i stvrdnjavanja krvnih žila. Stoga je potrebno pomno pročitati o koliko se visokim dozama nutrijenata radi kod pojedinih dodataka prehrani.
Više o vitaminima: Vitamini
Zašto nigdje ne piše koliko je vitamin d bitan za kalcij?
Tijelo samo sintetizira vitamin D preko kože lica i ruku čak i tokom zimskih dana bez posebnog izlaganja u roku od 10 do 15 minuta.
a sad pitanje – hrani li se covjek fotosintezom?
Vitamina D ne možete dobiti sunčanjem ne zemljopisnoj širini Zagreba od 1.11. do 1.3. taman hodali goli cijeli dan. Zato ili ste se nakrcali vitaminom D tokom ljeta ili nemate dovoljno! Nije dovoljno 10 minuta sunčanja nego daleko više. Starenjem se smanjuje apsorpcija vitamina D kroz kožu putem sunčanja. Stariji ljudi su skloni nošenju dugih nogavica i ljeti , a ionako nedovoljno izlaze na otvoreno i ne sunce pa n inaju manjak vit. D. Smrtnost starijih ljudi od 60 god. je duplo veća kod onog dijela koji ima manjak vit. D u odnosu na jednako stare sa dovoljno vit. D. Predozirati se gotovo ne možete. Ja sam uzimao 10.000 I.J. 20 dana kada mi je konstatiran manjak, a doktor je mislio da trebam uzimati 1.000 I.J.!? Doza od 2.000 I.J. je za održavanje stanja, a 4,5,6-10.000 za brzu nadoknadu manjka. 6.000 I.J. kroz mjesec i po ili dva bit će… Čitaj više »