WHO poziva Veliku Britaniju na prestanak s masovnim cijepljenjem i na osiguravanje pristupa cjepivima cijelom svijetu

Velika Britanija ušla je u prijepore s Bruxellesom oko distribucije cjepiva AstraZeneca, koje su zajednički razvile švedska tvrtka i Sveučilište Oxford. Iako Britanija navodno izvodi svoj program cijepljenja pet puta brže od EU, Velika Britanija također ostaje i dalje europska zemlja koja je do sada najviše pogođena COVIDOM.

Glasnogovornica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Margaret Harris pozvala je Ujedinjeno Kraljevstvo neka privremeno zaustavi svoj program cijepljenja, nakon što je pozvala neranjive dijelove britanske populacije neka “pričekaju” na cjepivo za COVID, kako bi osigurali da se cjepiva “pošteno distribuiraju” širom svijeta.

U razgovoru za BBC-ov Breakfast on Saturday, Harris je rekla da bi, nakon što zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva daju cjepiva za COVID visoko rizičnim skupinama i zdravstvenim djelatnicima širom zemlje, trebale zaustaviti napore na imunizaciji među ostalim dijelovima društva kako bi i druge zemlje EU mogle imati dovoljno cjepiva.

“Upozorit ćemo sve ljude u Velikoj Britaniji i reći ćemo im da mogu pričekati,” rekla je ona.

Prema Harris, ovo nije samo “moralno nego i ekonomsko ispravniji” postupak.

Na temelju analiza zaključili smo da samo cijepljenje jedne zemlje i nakon toga likovanje kako je s tom zemljom sada sve u redu, nije dobro u ekonomskom smislu. Izraz da niti jedan čovjek nije otok vrijedi i u ekonomskom smislu,” rekla je Harris.

“Mi u svijetu smo toliko povezani i ako ne postignemo da sva društva djelotvorno funkcioniraju, svako će društvo osjetiti financijske posljedice toga”, dodala je Harris.

Stavljanje u opticaj britanskog cjepiva

Ujedinjeno Kraljevstvo je 08. prosinca 2020. pokrenulo svoj najveći program cijepljenja do danas, a premijer Boris Johnson najavio je plan imunizacije svih odraslih Britanaca do jeseni najmanje jednom dozom. Do sada su u Velikoj Britaniji hitno odobrena tri cjepiva: Pfizer/BioNTech, koji su zajednički razvili američki i njemački farmaceutski div; cjepivo koje su proizvele britansko-švedska tvrtka AstraZeneca i Sveučilište Oxford; i najnovije odobreno cjepivo, američka Moderna. Neka druga cjepiva, uključujući ona Novavaxa i Janssena, također trenutno prolaze treću fazu kliničkih ispitivanja u zemlji.

Prema navodima vlasti, više od sedam milijuna Britanaca već je primilo prvu dozu cjepiva do 27. siječnja 2021., u sklopu programa imunizacije za koji se vjeruje da je pet puta brži od onog koji je pokrenut u Europskoj uniji, gdje je manje od 2 posto do sada cijepljenih.

Britanska vlada namjerava do 15. veljače 2021. cijepiti najmanje 14 milijuna ljudi u četiri najugroženije kategorije, uključujući stanovnike domova za njegu i starije od 80 godina. Kako bi ispunio plan nakon pojave novog, lakše prenosivog soja koronavirusa, Odbor za cijepljenje i imunizaciju Ujedinjenog Kraljevstva savjetovao je vladu neka prioritet postavi prvoj dozi cjepiva u dva koraka, učinkovito produžujući vrijeme između injekcija. Druga se sada mogao primijeniti 12 tjedana kasnije nakon primanja prve doze.

Unatoč naporima i strogim mjerama zaključavanja, Britanija je i dalje europska zemlja koja je do sada najviše pogođena COVIDOM-19, s 3,7 milijuna prijavljenih slučajeva koji su rezultirali s više od 104.000 smrtnih slučajeva od komplikacija izazvanih virusom.

Prijepori EU i Velike Britanije u vezi s distribucijom cjepiva

No dok je program cijepljenja u Velikoj Britaniji u punom jeku, Europska unija suočila se s nedostacima i neuspjesima u uvođenju cijepljenja, s prijavljenim kašnjenjima u belgijskoj tvornici AstraZenece i drugim tehničkim poteškoćama s kojima se Pfizer suočava u pokušaju povećanja proizvodnje cjepiva.

AstraZeneca je prošlog tjedna najavila da će smanjiti svoju obećanu opskrbu s 300 milijuna doza plus dodatnih 100 milijuna u EU za 60 % u prvom tromjesečju 2021. Potom je Bruxelles pozvao tvrtku neka ispuni svoju obvezu slanjem doza proizvedenih u njezinim britanskim pogonima, ali tvrtka je to odbila, pozivajući se na zasebni ugovor s Velikom Britanijom koji je osigurao 100 milijuna doza cjepiva od AstraZenece.

Farmaceutski div negirao je optužbe da nije ispunio dogovor o obećanoj količini doza koje je obećao EU, rekavši da je taj broj samo željena “meta”, a ne zalog.

U tijeku spora, Europska komisija najavila je novo pravilo postavljeno za kontrolu izvoza svih cjepiva protiv koronavirusa proizvedenih u EU bez odobrenja. Bruxelles je čak odlučio privremeno prekoračiti dio sporazuma o Brexitu učinkovitim uvođenjem graničnih provjera između Irske i Sjeverne Irske; još uvijek dijela Carinske unije, u pokušavanju sprječavanja da pošiljke cjepiva dođu u Veliku Britaniju. Odluka je izazvala protivljenje Londona, Dublina i Belfasta, koji su optužili EU da je tom akcijom potkopala irske protokole. EU je brzo odustala od svoje odluke o uvođenju ograničenja na izvoz cjepiva širom otoka.

Međutim, nesigurnost oko izvoza cjepiva između EU-a i Velike Britanije zadržala se čak i nakon razgovora premijera Velike Britanije Borisa Johnsona i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u petak, koji je zaključen “optimističnim” tvitom dužnosnika EU-a, navodeći da je dvoje su se “složili oko načela da ne bi trebalo biti ograničenja na izvoz cjepiva od strane tvrtki koje ispunjavaju ugovorne odgovornosti.”