Izbor hrane svakog dana utiče na vaše zdravlje – kako se osjećate danas, sutra i u budućnosti.
Dobra ishrana važan je dio vođenja zdravog načina života. U kombinaciji sa fizičkom aktivnošću, vaša dijeta vam može pomoći da postignete i održavate zdravu težinu, smanjite rizik od hroničnih bolesti (poput bolesti srca i karcinoma) i promoviše vaše cjelokupno zdravlje.
Uticaj ishrane na vaše zdravlje
Nezdrave prehrambene navike doprinijele su epidemiji gojaznosti u Sjedinjenim Državama: oko trećina odraslih Amerikanaca (33,8%) je gojazno, a približno 17% (ili 12,5 miliona) djece i adolescenata starosti 2–19 godina je gojazno.
Čak i za ljude zdrave težine, loša ishrana povezana je sa velikim zdravstvenim rizicima koji mogu prouzrokovati bolest, pa čak i smrt. Tu spadaju bolesti srca, hipertenzija (povišen krvni pritisak), dijabetes tipa 2, osteoporoza i određene vrste karcinoma. Pametnim izborom hrane možete da se zaštitite od ovih zdravstvenih problema.
Faktori rizika za hronične bolesti odraslih, poput hipertenzije i dijabetesa tipa 2, sve su češći kod mlađih uzrasta, što je često rezultat nezdravih prehrambenih navika i povećanog debljanja. Prehrambene navike uspostavljene u djetinjstvu često se prenose u odraslo doba, pa će podučavanje djece kako se zdravo hraniti pomoći da ostanu zdrava tokom cijelog svog života.
Veza između dobre ishrane i zdrave težine, smanjenog rizika od hroničnih bolesti i cjelokupnog zdravlja previše je važna da bi se zanemarila. Ako preduzmete korake da se hranite zdravo, biti ćete na dobrom putu da obezbjedite hranljive sastojke koji su vam potrebni da ostanete zdravi, aktivni i snažni. Kao i kod fizičke aktivnosti, i male promjene u vašoj ishrani mogu mnogo da pomognu i to je lakše nego što mislite!
nije da nije, postoje brda knjiga koje su manje vise sve iste samo ih naslovi razlikuju, jednu takvu kupim iz radoznalosti davnih vremena na sajmu, knjiga govori o pravilnoj ishrani po krvnim grupama, i vidi ti belaja, sve sto volim ne bi trebalo da jedem, zjb, nego sreca moja pa sam od malih nogu naucen na kasiku i jedem samo onda kad imam a ne kad je red..
Sad na to sve jos dodajte disanje pod maskama i ne vjezbanje jer su teretane nekakva “zarista” plandemije (za razliku od Alke i postIzbornog slavlja) i dobit cete zivotni vijek kraci od pecinskih ljudi…
(Ako su pecinski ljudi uopce postojali jel se sve vise nastoje prikriti postojanje naprednih civilizacija u proslosti…)
E sad samo da još razoputimo što je to zdrava ishrana. Jer ako slušamo nebrojene novokomponirane “stručnjake” s dvotjednim tečajem – tzv. nutricioniste, a bogami i liječnike nijedno jelo nije zdravo i sva jela su zdrava. Ovisno tko je naručio “studiju”.
No kakve veze ima što i kako jedemo kad će nas “smrtonosni virus” ionako sve pobiti. Za stotinjak godina nitko od nas koji ovdje pišemo neće više biti živ.
Nekada su ljudi jeli samo ono sto su uzgojili i tada je hrana bila zdrava hrana. Danas industrijski preradjena hrana puna kemikalija – aditiva je cijena koju placamo za jeftinu masovnu prehranu. Izbjegavam konzervu i industrijsku hranu, ali nije moguce totalno iskljuciti.
Ljudi umijesto teretane obradjujte vrt i dvostruka korist, zdrava hrana i potrosnja kalorija odnosno fizicka aktivnost. Umijesto travnjaka napravite mali vrt i potrosite svaki dan samo 15 minuta do pola sata obradjujuci osijetiti cete blagodati.
Znam farmera koji ima 40 ha pasnjaka za ovce a nema koksi pa ni vrt sa povrcem za obitelj, jer je kaze on jeftinije u samoposlugi.
Najznačajniji nezavisni faktor rizika za kardio-vaskularna oboljenja je hiperinsulinemija tj. viškovi insulina u krvi koji se javljaju zbog konzumacije ugljenih hidrata i šećera. Nakon toga tu su i hidrogenizovane i biljne masnoće iz semenja koje su pune linoleične masne kiseline (omega 6) koja takođe podiše insulinsku rezistenciju. Hiperinsulinemija je osnovni uzrok kalcifikacije krvnih sudova, a samim tim i infarkta i šloga. Koliko su viškovi insulina štetni, najbolje pokazuje odnos faktora rizika: višak insulina u krvi je preko 70 PUTA veći faktor rizika po kardio-vaskularni sistem od pušenja…!! Tako da što se hrane tiče treba razumeti sledeće: zdrava hrana je hrana koja drži nivo šećera u krvi stabilnim: meso jaja masni mlečni proizvodi neskrobno povrće sve masnoće životinjskog porekla: svinjska mast, puter, ostale masnoće iz mesa kokosova masnoća maslinovo ulje hrana koja podiže nivo šećera u krvi: šećer belo brašno žitarice su zbog sadržaja skroba generalno problematične, najbolje smanjiti upotrebu i… Čitaj više »