Za one koji nikada nisu čuli što je blockchain ili su čuli ali još nisu sigurni u svoje znanje, sada je prilika da konačno otkriju tehnologiju budućnosti na čijim temeljima se stvaraju i funkcioniranju kriptovalute. Objašnjenje će biti jednostavno bez tehničkih komplikacija. Zato one koji nešto znaju o blockchainu, molimo da polemiku o detaljima ostave za kasnije.
Zamislite da se nalazite u jednom predivnom restoranu u Parizu. Restoran je pun. Sigurno ima preko stotinu gostiju – kvalitetan je. Uđete i naručite jelo iz snova, naravno i francusko vino. Večerali ste i platili račun, te ste se uputili prema izlaznim vratima.
Prije nego ste zakoračili vani, ugledate “Knjigu dojmova“u koju gosti ostavljaju svoje komentare o restoranu i ponudi. Dobar, loš, može bolje, hvala, do sljedećeg puta… U momentu odlučite i vi ostaviti svoj komentar, jer ipak bilo vam je predivno.
Uzimate kemijsku olovku koja stoji tik uz “Knjigu dojmova” i upišete “Hvala za predivnu večeru i ugodnu atmosferu”. Krenete van, ali vas ljubazno zaustavi osoba na vratima i zamoli da malo pričekate. Restoran prakticira da svaki komentar bude potvrđen od najmanje tri gosta koja su već u restoranu, jer u protivnom, drugi će misliti da su komentari lažni i izmišljeni. Restoran se ovog principa drži već 100 godina i to mu je postala tradicija.
Zaposlenik restoran ljubazno zamoli tri najbliža gosta da priđu “Knjizi dojmova” i svojim otiskom prsta potvrde da ste vi upisali komentar. Oni to učine i vlažnom maramicom obrišu tintu s prsta, a vi im se zahvalite i zadovoljno napustite restoran.
Svaki put kada su gosti napuštali restoran i ostavljali svoj komentar, tri gosta su potvrđivala svojim otiskom prsta da je ostavljeni komentar autentičan. Ako nije bilo tri gosta, komentar nije mogao biti ni upisan. Tri zadnja gosta nisu nikada ostavljali komentare, jer ih nije imao tko potvrditi.
Pošto su komentari upisani kemijskom olovkom koja se ne može brisati, a u isto vrijeme su potvrđeni od tri svjedoka, oni su neizbrisivi. Ostaju doživotno i nitko ih ne može ni obrisati ni promijeniti. Tri gosta su pravno tri svjedoka koja garantiraju da je komentar doista upisan od nekoga tko je večerao u ovom restoranu.
Pošto se radi o otiscima prstiju, takvi svjedoci su jednako valjani kao i oni koji potpisuju testament. Ali u ovom slučaju nemamo ni suda ni notara ni odvjetnika. Četiri osobe, u ovom slučaju gosta restorana, su učinila jedan pravno valjan posao, a pri tome nisu morali platiti usluge treće strane. Sve je išlo brzo, efikasno i jeftino.
Knjiga dojmova je od papira. Sve što se u nju upiše, nemoguće je obrisati, a autentičnost potvrđuju minimalno tri osobe. Ne postoji niti jedan sud na ovom svijetu koji može ovo osporiti. Vi ste dobrovoljno ostavili svoj komentar, svjedoci su to dobrovoljno potvrdili, a svi ostali gosti su garancija da nije bilo prisile. Nema policije, nema suda, nema odvjetnika, a niti notara.
Kakve veze ima Knjiga dojmova s blockchainom?
Zamislite sada da novinar na regionalnom portalu Logično.com objavi kako je Europa obećana zemlja i da nema alternative. Članak je čitan, od onih koji se slažu i onih koji se ne slažu. Svi požele komentirati članak tako da daju svoj doprinos raspravi. Taj komentar se negdje mora upisati. IT team portala Logično je za tu prigodu razvio, ne papirnu, nego “Digitalnu knjigu dojmova”.
Svatko u tu knjigu može upisati komentar, ali da bi komentar doista bio autentičan i nepovratno upisan u knjigu, tri čitatelja moraju potvrditi da se radi o komentaru kojeg je upisao čitatelj, a ne redakcija Logično kako bi “pohvalila” svog kolegu.
Sve funkcionira automatski i preko mreže putem naših osobnih računala. Kod blockchain tehnologije imamo jednu vrlo zgodnu specifičnost. Digitalna knjiga dojmova se ne nalazi kod portala Logično, nego kod svih čitatelja – na njihovim osobnim računalima. Kao da su u restoranu kopirali knjigu i dali ju svakom gostu. Čim se ubaci novi komentar na objavljeni članak, a potvrdi ga više drugih čitatelja, sve se automatski preko interneta kopira i pohrani kod svih. Ne samo onih koji su komentirali i potvrdili, nego i kod onih koji čitaju tekstove na portalu Logično.
Na ovaj način redakcija portala Logično ne može manipulirati komentarima, niti za to ima mogućnosti. Potvrdu o autentičnosti garantiraju svi čitatelji, čime portal Logično dobiva kredibilitet, a njegovi novinari pravu ocjenu za njihovo pisanje.
Novinari, informatičari i čitatelji participiraju zajedno u razvoju svog informativnog portala, bez utjecaja politike, marketinga i drugih manipulacija. Svi zajedno rade i stvaraju svoj neovisni informativni medij.
Ovo je samo jedan primjer uporabe tehnologije blockchain. Ako malo razmislimo, ona može ukinuti sve dosadašnje posrednike koju su sprječavali efikasan rad, te činili da sve bude komplicirano i skupo.
Blockchain nudi neograničene mogućnosti jer uspostavlja komunikaciju i pravne poslove bez posrednika. Pravni posao je autentičan i sud ga ne može osporiti. Preko noći smo se riješili skupih odvjetničkih i drugih troškova, ali smo u isto vrijeme izbjegli i razne nesporazume.
Građani postaju oni koji odlučuju. Nešto kao direktna demokracija. Zamislimo referendum na razini države, pa čak i svijeta. Mogli bismo ga organizirati 5 puta dnevno. Ustanemo ujutro i vidimo listu referendumskih pitanja. Kliknemo na gumb i za par minuta imamo autentične i pravno valjane rezultate referenduma. Ovdje ćemo stati, a maštu prepuštamo vama.
zarada za one koji su ga izmislili i plasirali
prevara za sve ostale
Današnjem novcu je jedino pokriće zakon (koji određuje na se na tom i tom teritoriju koristi isključivo ta i ta valuta) te potpis tražitelja novca s kojim on ovjerava da je dužan iznos kojeg je dobio na račun, bilo kao gotovinu ili digitalni zapis. Novac u sustav ulazi samo kao dug. Iz te činjenice proizlaze kasnije svi odnosi na svijetu. Izdavanje novca (samo kao dug i nikako drugačije) je strogo centralizirano. Zato i postoje Centralne banke. Bi li se novac mogao stvarati, a da nije dug i da ga ne izdaje nikakva državna agencija, niti nekakva centralna banka? Naravno da bi, ali tko bi ga to koristio, tko stvarao i što bi s tim novcem plaćao? Morao bi postojati netko tko tiska svoje bonove, prodaje ih, netko tko kupuje te bonove i s njima plaća drugomu robe i usluge. To je recimo radio Konzum u Todorićevo doba. Umjesto božićnice bi… Čitaj više »
Icon ( Icx)
EOS
WTC
All in nema sumnje da će ova tehnologija prevladati. E sad oscilacije i manipulacija cijenama naravno od velikih investitora postoje ali to će se stabilizirati s vremenom.. Masovna usvojenost ove tehnologije je na vratima. Što je bio Google 1998 na papiru to je sada Blockchain.. Ili nebitno IPhone, Internet 1 , dva, ovo je već Internet 4.. Treba više tekstova o Blockchain na ovom portalu ili o plemenitim metalima..
Pojma nemam o čemu se radi.
Međutim, u navedenom primjeru vidim da postoji ‘mogućnost manipulacije’. Redakcija, naime, nema – samo jedno računalo.
Poštovani,
Za problem komentara otvorit ćemo poseban dio na portalu Logično, tako da ne skrećemo pažnju s teme tj. tehnologije koju ovaj portal već dugo pažljivo prati i koristit će istu u budućim projektima.
Hvala na razumijevanju.
zagreb već uvodi BC tehnologiju, naravno na štetu građana, ali svaka batina ima dva kraja…
tražit:
Okvirna strategija pametnog Grada Zagreba Zagreb Smart City
Ukratko blockchain: tehnologija koja omogućava transakcije bez posrednika. Danas svaka transakcija koja nije u gotovini podrazumijeva posrednika (banke). Blockchain zaobilazi taj problem i pruža odgovor. Trgujte bez posrednika. PRednosti su enormne, primjer: banka vam može zamrznuti sredstva – u blockchainu se to ne može, banka vam diktira uvjete i mijenja pravila kad poželi – u blockchainu to nije tako. Vrlo je jednostavno kada se shvati i samo taj dio dok shvatite vidjeti ćete zašto je blockchain tehnologija budućnosti. Bankari samo gledaju kako da se dobro pozicioniraju u ovoj tehnologiji tako da navedu korisnike da koriste njihove blockchain proizvode koji će biti više ili manje jednako loši kao i fiat novac kojeg danas stvaraju iz zraka.
Virtualne valute su prevara i piramida. Sama tehnologija, dali je blockchain, na hartiju ili nešto treće, nije važno, ima i virtualnih piramida bez blockchain. Na mnogo malo mesta može da se nađe princip rada tih virtualnih stvari, evo od mene: Recimo jednu moju virtualnu kriptovalutu, pišeš 21 milion matematičkih ravenaka: 1+3=?, 3*9=…. tako do 21 milona zadača. Praviš softver za to, blockchain… Ljudi poče da koriste taj mining softver i ko reši zadaču zarađuje jedan Bitcoin. Pitanje je kolko košta taj Bitcoin, odgovor je nula. Kod idealnog sistema, garancija vrednosti novca je recimo zlato, nafta, vuna, proizvodnja, a kod piramide je doverba. U početku su ljudi kopali zbog zabave, bitcoint je koštao neki cent. Istinski Bitcoin radi kako moj primer s time što ravenke nisu 1+3=? a mnogo veče i treba opredeljeni računarski resurs, ima blockchain zaštita da ne mogu dvoje u isto vreme da reše jedan blok, jedan treba… Čitaj više »
Samo jedna kratka napomena: Čini mi se da svi komentiraju Bitcoin, iako to nije tema članka. Tema članka je blockchain tehnologija.
To su dva prilično različita pojma…
Blockchain je sam po sebi jasan i nemanipulativan iz unutra, međutim manipulativan je izvanka, ne samo tehnički održavanjem interneta nego samim tim šta su kriptovalute determinirane fiatom, a to znači manipulacijom likvidnosti fiata, manipulira se vrijednost kriptovalute . . . Znamo kako količinu, vrijednost, kamatu i distribuciju proizvedenoga fiata određuju nama nepoznati po svojemu slobodnome nahođenju . . . znači neko ima mogućnost po njegovim uvjetima nekome drugome dat novac po svojemu izboru . . . taj neko koji daje jednostavno može po nižoj ili višoj cjeni dat fiat (zaduženje) onome za kojega točno zna kako će taj koji dobiva taj fiat upotrijebit . . . npr ja iman eure, Mati tribaju za auto, Peri za kuću, a Marinku za Bitcoine . . . ja mogu odlučit kome ću od njih troje dat eure koje iman . . . bez obzira oće li neko od njih propast ili neće kad… Čitaj više »
Blockchain je interesantna tehnologija i imaće svoje primene ali hajde da pogledamo na primeru kriptovaluta što nam je najbliža primena ove tehnologije (nisam stručan pa se unapred izvinjavam ako grešim ali ako me demantujete svi ćemo nešto naučiti). Proces zapisivanja transakcija kriptovaluta odnosno njihova verifikacija se popularno “rudarenje”. Svi smo čuli za “farme računara” koje su radile ovaj posao i za to bile nagrađivane određenim iznosom te kriptovalute. Dakle, nema svaki učesnik u ovim transakcijama mogućnost da verifikuje svaku transakciju jer je to (posebno u slučaju bitkoina) enormna količina podataka. 1. problem – Iako svaki od učesnika IMA mogućnost da kontroliše trensakcije to neće raditi jer nema tehničke mogućnosti. To znači da kontrola transakcija nije potpuno decentralizovana. 2. problem – Takođe znamo da su za “rudarenje” potrebni jaki procesori i više skupih grafičkih kartica – i velika količina struje. Bitkoin je zauzeo samo mali deo novčanih tokova a verifikacija tih… Čitaj više »
Trgovanje bez posrednika? U redu. To su ljudi radili oduvijek, ako je bila riječ o jednostavnim stvarima. Za nešto zahtjevnije stvari ili odnose treba posrednik. Plaćanje bez posrednika? To imamo sa gotovim novcem, zlatom, srebrom itd. Slijedi nam virtualni novac za koji nećemo niti znati tko ga emitira? U redu, možda. Da bi nešto bilo novac akteri koji sudjeluju u transakcijama moraju se složiti da to jeste novac. Kako će tu država tu naplaćivati svoje poreze i potraživanja ne znam i ne lupam glavu time.
Ili kako će muškarci plaćati prostitutke? Mislim da virtualnim novcem neće, već nečim šta im osigurava anonimnost.
Ja mislim da će mnogim ljudima biti bolje da se vrate zlatu i srebru ili direktnoj razmjeni bez novca. Roba za robu ili roba za uslugu. Vidjeti ćemo, ali biti će zanimljivo. Meni su najdraža sloboda i anonimnost, a to mi daju gotovina ili plemeniti metali.
Cijela ova kriptorealnost (iluzija/maja/stereoma/matriks/virtuelna realnost…) je zasnovana na kriptovalutama (ništa-sa-zadanom-vrijednošću). Na internetu se može naći tekst Metafizika obmane, gdje je stvar podrobnije objašnjena.
Probajte koristiti (preporuka) “Brave” preglednik.
Osim što je brži i sigurniji od ostalih (opensource, ad/script block, tor…) prilikom instalacije, ukoliko pristanete, dobiti ćete nekoliko dolara/eura/(milijuna) bolivara… protuvrijednosti u BAT-u (Basic Attention Token), koje možete poslati autoru ili nekom portalu kao nagradu za sadržaj koji Vam se sviđa. U budućim verzijama korisnik će moći primati nagradu za gledanje reklama i ostalih sadržaja.
Poslao sam portalu Logicno.com napojnicu u iznosu 10BAT (cca. 1EUR) na jednostavan način (i uključio “trajni nalog” neka se mjesečno uplaćuje isti iznos).
Bilo bi mi interesantno da Logicno.com primi što više ovakvih nagrada svoje publike i u budućnosti opiše svoja iskustva sa ovim načinom “ocjenjivanja” sadržaja i rada.