Američki dug je posljednji adut Kine u trgovinskom ratu i još ga neće koristiti

Američki predsjednik Donald Trump je zaprijetio da će nametnuti 25 posto carina na preostalih 325 milijardi dolara robe koju SAD uvozi iz Kine, objavivši planove istog dana kada je Washington carine na 200 milijardi dolara kineske robe podigao s 10 na 20 posto. Trump namjerava uvesti carina ne sav kineski uvoz u SAD, jer su trgovinski pregovori završili na mrtvoj točki i nema naznaka da će se skoro pokrenuti. Kina ima potencijalni adut sa svojom ogromnom količinom američkog duga. Ali hoće li ga iskoristiti?

U subotu 12. svibnja je Trump da sva obećanja kako će raditi na uklanjanju trgovinskog deficita s Kinom, upozorivši kako će trgovinski sporazum između dviju zemalja “postati mnogo gori” za Peking, ako se o njemu bude moralo pregovarati u drugom mandatu. Čelnik Bijele kuće je rekao Kinezima da ne sanjaju o tome kako će biti poražen na izborima 2020. i da će s kandidatom Demokratske stranke postići bolji dogovor.
Trump je to rekao dan nakon što je njegova administracija povećala carine s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara kineskog uvoza u SAD, te samo nekoliko sati prije isteka drugog dana 11. runde trgovinskih pregovora u Washingtonu s vodećim kineskim trgovinskim pregovaračem. Tom je odlukom praktično minirao postizanje dogovora, što je vjerojatno dogovorio sa svojim pregovaračkim timom.
Američki predsjednik se u više navrata hvalio da je trgovinski deficit s Kinom, koji se procjenjuje da je 2018. godine dosegnuo više od 220 milijardi dolara, dao Sjedinjenim Državama veliku prednost kada je riječ o carinskom ratu, te kako Sjedinjene Države mogu čekati i gledati dok Peking gubi milijarde, američko ministarstvo financija istovremeno ubire prihode od carina.
Naravno, to su Trumpove objave na Twitteru koje nemaju veze s istinom, što potvrđuju i vodeći američki ekonomisti, poduzetnici i mediji.
Međutim, prema South China Morning Postu, Kina ima svoje “financijsko oružje da kazni SAD zbog ratnih carina”, uključujući ogromnu količinu od 1123 milijardi dolara američkih trezorskih obveznica.
Teoretski, ako Kina pusti ovaj dug na tržište, cijene američkih obveznica će pasti i prisiliti vladu da znatno poveća prinose. To bi zauzvrat poskupilo zajmove za američke korporacije i privatne zajmoprimce, što bi istog trenutka ohladilo američki rast.
Međutim, Cliff Tan, ravnatelj odjela za istraživanje globalnog tržišta Banke iz Tokija, izjavio je za South China Morning Postu da Kina to vjerojatno neće učiniti, budući da bi takav “riskantan” potez rezultirao “ekstremnom” nestabilnošću svih tržišta.
“Puštanje ovog duga na tržište bi bilo neučinkovito oružje i za Kinu, jer bi se tima povećali prinosi i povrijedila pozicija vlastitih fondova u riznicama”, objasnio je Cliff Tan.
Betty Rui Wang, viša kineska ekonomistica u australskoj i novozelandskoj bankarskoj grupi, slično je pesimistična glede te ideje, sugerirajući da “Kina vjerojatno neće pronaći alternativne za ulaganja, obzirom na enormnu količinu američkog duga”.
SCMP je primijetio da ako Kina proda američke obveznice i umjesto njih kupi naftu, proizvođači energije koji primaju dolare mogu ih jednostavno vratiti natrag u američke riznice, čime se ograničava učinkovitost “kazne”.

Umanjuje se vrijednost juana

Prema Cliffu Tanu, učinkovitija opcija za Kinu može biti da jednostavno dopusti da juan deprecira o odnosu na dolaru, čime bi se nadoknadio negativan utjecaj povećanih carina, a kineski izvoz bi ostao konkurentan na američkom tržištu.
Stručnjak kao da je predvodio što će se dogoditi i Kina je samo dva dana poslije deprecirala juan za 0,6% u odnosu na dolar.
Nekoliko američkih administracija  je tražilo da Kina ograniči deprecijaciju juana, a predsjednik Trump je optužio Peking da namjerno manipulira svojom valutom kako kineske kompanije stekle konkurentske prednosti u odnosu na američke.
Ako američka carinska politika ostane nepromijenjena, kineske vlasti mogu u budućnosti jednostavno zanemariti američke zahtjeve i tečaj valute određivati tako da pogoduje kineskom izvozu. Peking to može zato što ima punu kontrolu nad narodnom bankom Kine, dok Trump ima malo utjecaja na FED i njegovo određivanje kamatnih stopa.
“Ako nema dogovora o stabilizaciji valute, onda je to sigurno jedan od načina kojim će Kina odgovoriti na prilično ozbiljnu eskalaciju carina”, kazao je Tan.
Drugi promatrači, ukazujući na predstojeći potez Kine da preuzme SAD kao najveće svjetsko potrošačko tržište, sugeriraju da Kina može uvesti i više carina protiv američkih proizvoda, ne samo na 60 milijardi američkog uvoza u Kinu, koliko je trenutno podložno carinama.
“Ako razmotrimo srednjoročno stanje kineskog gospodarstva, možemo konstatirati da se kinesko gospodarstvo suočilo s laganim padom prošle godine. No, sada je opet počela faza rasta. Dakle, ako je razmotrimo u dugom i srednjem razdoblju, mi smo izrazito optimistični, rekao je Liu Kang, zamjenik premijera kine i glavni pregovarač predsjednika Xi Jinpinga u propalom poslu s Washingtonom.