Dolar je u slobodnom padu, a prodaja u Aziji se nastavlja. Pad indeksa dolara se bilježi sedmi dan zaredom i prema pokazateljima je pao na vrijednost koju je imao krajem 2014. godine.
Čini se da sada dolar uopće nema stabilnu razinu podrške i pad će se nastaviti. Ovaj se proces odvija u Aziji, gdje je u tijeku masovna rasprodaja američke valute. Takozvani ”indeks azijskih dolara”, prema kojem se računa tečaj ”američke” azijske valute u protekla tri dana pokazuje najsnažniji pad još od siječnja.
Zanimljivost je trend tandema američkog i dolara Hong Konga. Godišnji ugovori unaprijed pokazuju očekivani daljnji kolaps američke valute. Trend je toliko jaka da je čak došlo do razdvajanja u području vezanja tih dviju valuta.
Dolar Hong Konga je od 1983. godine bio čvrsto vezana za američku valutu, iako je taj omjer nekad znao malo varirati. Međutim, trenutno ne postoji mehanizam u kojem bi domaća valuta mogla varirati u odnosu na američki dolar.
Ne zaostaje ni kineska valuta, tečaj kineskog off shore juana je u odnosu na američki dolar naglo ojačao. Doista, ako pogledate dinamiku azijskih valuta, one su u stalnom porastu u odnosu na dolar. Danas služi malezijski ringit u odnosu na dolar porastao za gotovo 0,7%.
Naravno, u takvoj situaciji, investitori često traže utočište u plemenite metale i danas su cijene zlata porasle za dodatnih 0,65%.
Razloga za ovaj trend ima više. Podsjetimo da je Trump ranije sugerirao da će odustati od granice duga, a činilo se da će ga demokrati podržati. Republikanci jesu protiv takve inicijative, ali ne svi. Možda je predsjednik Trump odlučila stati na kraj hegemoniji dolara?
S druge strane, možda FED testira tržište, nakon čega će podići kamatne stope? U stvari, mnogi stručnjaci vjeruju da će se o tome raspravljati na sljedećem sastanku, a problem duga je riješen barem do prosinca, tako da FED nema većih prepreka.
No, isti trend se bilježi i u Europi. Naime, najveći finski mirovinski fond se oslobađa američkih obveznica.
Risto Murto, predsjednik finskog Mirovinskog fonda Varma, rekao je ”kako su SAD zemlja bez predsjednika”.
Jednostavno rečeno, nedavni događaji u Sjedinjenim Državama pokazuju da predsjednik nema stvarni utjecaj na procese koji se javljaju u najvećem svjetskom gospodarstvu, piše Bloomberg.
Murto je rekao kako je glavni razlog za zabrinutost da bi se bilo koja kriza iz SAD-a mogla preliti na druge zemlje. On je također vrlo zabrinuti zbog nemogućnosti Donalda Trumpa da surađuje s Kongresom, što opet dovodi u pitanje ispunjavanje ekonomskih obećanja predsjednika, uključujući i ona koja se odnose na porezne olakšice i povećanje potrošnje na infrastrukturu.
Zapravo, ta obećanja su samo ubrzala pad američkih obveznica ubrzo nakon inauguracije Trumpa.
Finski upravitelj mirovinskog fonda smatra da je ponašanje Trumpa, koji dominira oštrim objavama na Twitteru i pogoršava odnose sa Sjevernom Korejom do granice nuklearnog rata, izvor globalnog političkog rizika.
Naravno, politika protekcionizma Trumpa za zemlje poput Finske nije tako strašna, jer se portfelja Mirovinskog fonda Varma uglavnom se sastoji od dionica finskih tvrtke i onih koje su uglavnom usmjerene prema Aziji, gdje do sada postoji vrlo snažan rast, barem u Kini.
jel to stvarno pocelo rastakanje FED-a?
zasto ova rijec “krvoprolice” u naslovu? to vam nije potrebno…
hm..jasno mi je da Kinezi,ali i “američki vazali” imaju ogroman utjecaj na forex (tolko o vazalnim odnosima), ali ne razumijem baš jasno-zašto sad? Korejska kriza,možda..ali taj dio nije jasan
Sto dolar vise bude padao amerikanci ce lakse otplatiti dug. Nesto slicno su nijemci napravili poslije prvog svjetskog rata kojeg su financirali vecinom obveznicama. Nastampali su novac i otpletili sve dugove. Drzavne i privatne. Slomom dolara vjerovnici u dolarima(uglavnom kinezi) gube. Duznici (SAD) su paradoksalno na dobitku. SAD ima dovoljno nafte i drugih sirovina tako da nisu ovisni o strateskim sirovinama ni o uvozu. Mozda je to trimpov plan
ovo je logičan sljed …. upravo zbog ovoga Amerika mora u rat ….
Finci se odricu dolara, ali su Norvezani ocigledno dobili naredbu da podrze dolar i da stanu uz FED i USA. Najveći investicioni fond na svijetu, norveški Naftni fond, planira da izađe iz obveznica 23 države sveta. Prema navodima u pismu Norges banke, u čijoj je nadležnosti upravljanje fondom, objavljenom pre nekoliko dana, predlaže se da fond u budućnosti ulaže samo u državne i korporativne obveznice denominirane u američkom dolaru, britanskoj funti i evru. Norveška kao američki satelit, radi na tome da niveliše fondove u dolarima a izbaci druge valute da bi povukla potražnju dolara jer Rusima je sledeći korak da izbaci dolar iz trgovanja , a to će da urade i Kinezi. Možete misliti kada za njima krenu manje zemlje Afrike, Azije koje uveliko rade sa Kinom. Mnogo dolara na tržištu, valuta pada , Amerika u debelom problemu. Ovako Norveška utiče da bar toliko koliko umiri preveliku ponudu dolara na… Čitaj više »
Izgleda mi da je u pozadini mnogih desavanja Kina. Bez obzira na jeftinu radnu snagu u skoroj buducnosti bi se moglo desiti da im proizvodnja padne. Razlog je jednostavan. Nedostatak sirovina. Mislim da su sracunali detaljno bar 20 godina unaprijed. Vjerovatno je zbog toga pao deal sa trumpom u vezi pritiska na Koreju.