Bill Gates i njegov ‘Rat protiv gotovine’ su prijetnja našoj slobodi, upozorava ekonomista

Konzorcijum snažnih interesa koji uključuje Visa i MasterCard, Međunarodni monetarni fond, milijardera Bill Gatesa i američku blagajnu polako je lobirao da se gotovina ukine širom svijeta i zamijeni samo digitalnim valutama.

Norbert Haring je doktorirao ekonomiju i suosnivač je i ko-direktor Svjetske asocijacije za ekonomiju, druge najveće asocijacije ekonomista širom svijeta. Dr Haring je finansijski novinar, bloger i autor popularnih knjiga o ekonomiji.

Njegove dvije najnovije knjige pokrivale su kampanju za ukidanje gotovine. Posljednja „Schones neues Geld“ (Hrabri novi novac) objavljena na njemačkom jeziku 2018. upravo je izašla i na kineskom.

Dr Haring je pokrenuo parnicu 2015. godine za pravo da plati naknadu javnim emiterima u gotovini, koja je od tada stigla do Evropskog suda pravde (CJEU). Datum usmenog saslušanja u CJEU je 15. jun 2020. godine.

Sputnik: Molim vas objasnite – za one koji o temi ništa ne znaju – o čemu se zapravo radi u kampanji za ukidanje gotovine i ko su glavni akteri.

Norbert Haring: Počevši od 2005. godine, “rat za gotovinu”, kako su ga nazivali, bila je samo deklarirana poslovna strategija Visa i MasterCard da se povuku upotrebe gotovine, jer je vide kao glavnog konkurenta za svoj novac kreditne kartice. Otprilike 2011. godine su ovakvi razgovori potpuno prestali.

Umjesto toga, stupili su u koaliciju sa američkom vladom, Fondacijom Bill and Melinda Gates i Citibank i formirali Savez bolje od keša da bi se borio za eliminaciju gotovine. Ali sada to rade pod pretpostavljenim ciljem da pomognu siromašnim njihovim finansijskim uključivanjem.

Postoji jako puno akademskih instituta, institucija koje postavljaju standarde i vlada koje su uključeni u ovu borbu protiv gotovine, bilo novcem Gatesa i ostalih članica Saveza bolje od keša ili diplomatskim snagama vlade SAD, ili oboje.

Sputnik: Zašto to rade?

Norbert Haring: Interes finansijskog sektora za prodaju sopstvenih proizvoda umjesto gotovine je očigledan. IT kompanije žele podatke koji idu s digitalizacijom gotovine, a američka vlada želi nadzor i sankcioniranje moći digitalizacije plaćanja. Druge zemlje koje sarađuju takođe vole aspekt sticanja veće moći nadzora nad svojim stanovništvom.

Sputnik: Pisali ste o tome kako se Indija koristila kao veliko zamorče u uklanjanju gotovine. Možete li ukratko opisati šta se tamo dogodilo i ko je iza toga stao?

Norbert Haring: U novembru 2016. premijer Narendra Modi je na televiziji objavio sve novčanice osim najmanjeg apoena „demonetisanim“ sa samo 4 sata prethodne najave. To je značilo da više ne možete da plaćate sa njima. Morali ste ih donijeti u banku. To je dovelo do dana haosa i mjeseci ekstremne nestašice gotovine u zemlji u kojoj polovina stanovništva nema bankovni račun, a 90 procenata plaćanja se vrši u gotovini.

Pretpostavljeni cilj bio je povrijediti one koji su sakupili novac sa crnog tržišta. To nije uspjelo u potpunosti. Za nekoliko nedelja vlada se prebacila na deklarirani cilj „finansijske inkluzije“ i modernizacije finansijskog sistema. Podmetali su priče u medijima kako bi naznačili da je mala grupa Indijaca oko Modija razmišljala o ovome.

Međutim, na svom blogu i u svojoj knjizi ukazao sam na niz veoma bliskih „finansijskih inkluzija“ saradnje indijske centralne banke sa Fondacijom Gates, vladom SAD i drugim američkim institucijama protiv gotovine.

Sputnik: Fondacija Bill and Melinda Gates čini se da je jedan od ključnih aktera u ovom pokretu za svijet bez novca. Da li znamo zašto oni izgledaju tako posvećeni ovom projektu?

Norbert Haring: Ako mislite na Gatesa kao na Microsoftovu osobu, postoji interesovanje Microsofta i drugih američkih-IT kompanija koje su uključene u digitalizaciju svega da bi se više radilo i dobilo više podataka. Finansijski podaci su među najvrednijim podacima.

Bill Gates je takođe istaknuti učesnik mnogih nacionalnih bezbjednosnih grupa i okupljanja. Očigledno je rodoljub koji drži interese američke nacionalne bezbjednosti vrlo blizu svog srca. A pod tim se podrazumijeva da podstiče više podataka i veću kontrolu o tome šta radi ostatak svijeta.

Sputnik: Da li se COVID-19 i “Veliko zaključavanje” koriste za dalje forsiranje “rata sa gotovinom”?

Norbert Haring: Da, naravno, u vezi s tim se mnogo koristi. Banke vode poštanske i internetske kampanje, govoreći svojim klijentima da je gotovina prljava, a kartice ili mobilno plaćanje nisu. To rade i pored nedostatka ikakvih dokaza da se virus može prenijeti gotovinom. Većina zdravstvenih stručnjaka kaže da gotovina nije relevantan kanal za virus.

Sputnik: Koja je vaša briga oko odbijanja svijeta od gotovine. Nije li zgodnije ako svi možemo da držimo i koristimo našu valutu digitalno?

Norbert Haring: Naravno, zgodno je. Niko nikoga ne sprječava da koristi digitalni novac. I ja ga koristim. Samo neka preduzeća koja smatraju da su naknade finansijskih institucija visoke, neće prihvatiti digitalni novac. To je jedan od razloga zašto ovi finansijski posrednici žele da izbace gotovinu. Tako da mogu podići cijene, što nije u našem interesu.

Još važnije: sve što digitalno plaćamo evidentiraju, vide i skladište razni pružaoci usluga i završava u podacima o našem bankovnom računu. Ako više ne postoji mogućnost korištenja gotovine, podaci o našem bankovnom računu bit će gotovo potpuni dnevnik našeg života. Svako ko ima želju da pogleda, ko u nekom trenutku razvije interesovanje za nas, može vidjeti gdje smo bili i šta smo radili svakog dana i sata, decenijama u prošlost.

Mnogi ljudi tačno misle da niko ko bi mogao da učini to nikada neće razviti dovoljno interesovanje za njih. Međutim, oni moraju shvatiti da i njima nešto znači, što moraju da žive u društvu u kojem je svaka osoba bilo koje važnosti potpuno transparentna za moćne i na taj način ih se može ucjenjivati ili uništiti po volji. To nije u skladu sa demokratijom i slobodnim društvom.

Sputnik: Direktno ste upleteni u pravni izazov zbog mogućnosti da se obavezna naknada javnim emiterima u Njemačkoj plati gotovinom. Slučaj će uskoro saslušati Veliko vijeće Vijeća Evropskog suda pravde. Možete li ukratko objasniti značaj ovog slučaja i zašto ste ga predložili najvišem sudu u EU?

Norbert Haring: Nisam ga baš ja odneo u CJEU. Slučaj je prešao na najviši upravni sud u Njemačkoj, Bundesvervaltungsgericht. Saglasili su se sa mnom u pogledu njemačkog zakona, ali nisu bili sigurni u to kako je njemački zakon usklađen sa evropskim pravom, pa su slučaj stavili pred najviši sud EU.

To radim zato što želim da odbranim pravo na korišćenje gotovine i otkrio sam da mnoge mjere koje se preduzimaju kako bi se gotovina učinila nezgodnom i teškom za upotrebu krše status euro novčanica i kovanica kao legalnog sredstva plaćanja.

Ako pobijedim, borbe protiv gotovine će im biti teže. Vladine agencije i kancelarije – uključujući poresku upravu – više neće dozvoliti da odbiju uzimanje gotovine ili da naplaćuju dodatnu naknadu za nju, kao što to rade sve češće. Mjere poput gornjih granica plaćanja u gotovini postaće prilično upitne, ako pobijedim, zakonski. U ovom slučaju možda neće biti moguće uvesti nove.

Sputnik: Koliko je dosad bio uspješan pokret protiv gotovine, postoji li otpor i ako da, odakle dolazi?

Norbert Haring: Uspješan je, ali spor proces u većini bogatih zemalja sa funkcionalnim demokratijama, jer ljude mnogo brine njihovo pravo na korišćenje gotovine. Zbog ovog otpora stanovništva, oni mogu koristiti samo indirektne mjere, poput propisa za banke koji gotovinu čine nezgodnijom i skupljom, što je trošak koji prenose na klijente. Čak je postojao dokument MMF-a u kome se preporučuju takve indirektne mjere za prevazilaženje otpora stanovništva.

Budući da neprijatelji gotovine gaze pažljivo, a političari uvijek protestuju da nam niko ne želi oduzeti novac, organizovani politički otpor još nije veliki faktor.

Sa desne strane, gdje su ljudi više sumnjičavi prema vlasti, postoji neki otpor, jer vide prijetnju građanskim slobodama. Ljevica je, nažalost, potpuno naivna po tom pitanju.