Glavna funkcija tehnologije blockchain je osigurati transakciju tako što ju potvrđuje mnoštvo računala koristeći šifriranje. Računala praktično postaju svjedoci. Blockchain je zapravo veliki registar koji pohranjuje svaku transakciju, na različitim računalima. Transakcije se mogu upisati, ali se nikada ne mogu modificirati ili brisati. Ono što se upiše u registar, ostaje doživotno u njemu i ne promjenjeno.
Tijekom svake transakcije, autentičnost razmjene se provjerava u registru, što zahtijeva veliki računalni kapacitet. Ovu provjeru vrše tisuće raštrkani računala širom svijeta koje nazivamo “rudari”. Računala koja provjeravaju i zapisuju transakcije vezane za kripto valute (Bitcoin…) se zovu kripto-rudari. Da bi se falsificirala transakcija, bilo bi potrebno intervenirati na svim računalima na kojima je registar pohranjen, što je praktično nemoguće.
To je način na koji blockchain jamči razmjenu kripto-valuta, kao što su Bitcoin i Ethereum. Primjena blockchaina pri transakcijama kripto-valuta je vrlo jasna, međutim ova tehnologija nudi i druge interesantne mogućnosti. Pošto registar nije moguće falsificirati, računala u mreži postaju svjedoci čije “izjave” nije moguće poreći. Sve što oni potvrde i što se upiše u registar, postaje neoboriv dokaz autentičnosti.
Primjer: fotografije i autorska prava veže blockchain
Zamislimo situaciju da fotograf napravi seriju fotografija. Pohrani ih na svoje računalo i putem postojećih funkcija u registru blockchaina pohrani informaciju da su to njegove fotografije. Svaka fotografija ima svoj šifrirani kod koji se veže za autora.
Tvrtka Kodak planira stvoriti platformu za prodaju fotografija, što će omogućiti autorima da prate moguće kršenje autorskih prava. Korištenje takvih fotografija na mreži lako se detektira, kao i njenog autora kojem su sva računala u mreži svjedoci, a koji nikada ne lažu. Sve se vrši automatski – bez suda i bez pravnih poteškoća.
Što kažu pravnici?
Hoće li zakon priznati blockchain kao sredstvo potvrđivanja autentičnosti (svjedočenja) ako dođe do sudskog postupka? Vjerojatno hoće i pitanje je vremena kada će se to dogoditi. Radi se samo o jednom u nizu primjeru korištenja tehnologije blockchain, koja čini promjene ravne otkriću parnog stroja. Tek smo na početku nove tehnološke revolucije, a ona se zove blockchain.
Blockchain jest tehnoloska revolucija u odnosu na povjerenje u dobronamjernost pokvarenih banaka kada vrsimo transakcije.
“Da bi se falsificirala transakcija, bilo bi potrebno intervenirati na svim računalima na kojima je registar pohranjen, što je praktično nemoguće.”
???
Nelogičnost na samom početku! Naravno da je moguće! Kako je transakciju moguće UPISATI na tisuće računala tako je moguće i IZBRISATI je. Svakako da je to teže ali je jednako tako moguće.
Čitalac i Tuf, teorijski je moguće da Sunce eksplodira, da baba postane djed i da na kur*cu izraste nokat. Teorijski.
problem s automatskom detekcijom fotografija je da je “kriptopotpis” drugačiji kada se fotografija izreže ili promijene boje. znači opet se treba pouzdat u ljude koji će javljat da je fotografija na nekoj adresi. tako da ništa od bogaćenja kodacoinom.