Javni dug desetljećima raste velikom brzinom, a pandemija Covid-19 ubrzala je pojavu koja sve više uznemirava ekonomiste. Janus Henderson upravo je objavio poučnu studiju: dug trideset i pet najaktivnijih zemalja na tržištu obveznica gotovo se povećao četverostruko u dvadeset i pet godina.
Javni dug mnogih ekonomskih sila dovoljan je da vam se zavrti u glavi. Brojevi se čine običnim ljudima teški za shvatiti. Pa ipak, tiču se svih! Autori nedavne studije tvrtke za upravljanje Janus Henderson nisu propustili istaknuti: “Ovako ili onako, kućanstva su krajnji vladini zajmodavci.”
Ti su se stručnjaci usredotočili na trideset i pet zemalja koje predstavljaju 88 % svjetskog BDP-a. Na temelju podataka Economist Intelligence Unita (EIU) izračunali su da im se javni dug povećao sa 16,7 bilijuna dolara u 1995. na 53,3 bilijuna dolara u 2019. Dugogodišnji fenomen za koji je pandemija Covid-19 djelovala kao zapaljivo sredstvo. U 2020. kumulativni javni dug proučavanih država doseže nevjerojatnu svotu od 62,515 milijardi dolara.
Krhke europske ekonomije
Ti su podaci bitni u trenutku kada prijeti opasnost od rasta stopa obveznica. Posljednjih godina ultra prilagodljive politike središnjih banaka, predvođene američkom Federalnom rezervom (Fed) i Europskom središnjom bankom (ECB), učinile su sve da kamatne stope budu niske. Zemlje poput Njemačke i Francuske već su neko vrijeme imale koristi od negativnih stopa na svoje desetogodišnje zajmove.
No, nedavni rast stopa obveznica zabilježen u Sjedinjenim Državama nakon poticajnog paketa predsjednika Joea Bidena izazvao je pomutnju. Francuska desetogodišnja asimilabilna blagajnička obveznica (OAT) vratila se pozitivu nekoliko puta od početka godine. Doduše, 21. travnja u 15.56 sati lagano se vratila na negativnu vrijednost (-0,029 %). Ali čuo se pucanj upozorenja.
Trenutna situacija ne utječe samo na Francusku. Mnoga razvijena gospodarstva promatraju ovaj rast stopa obveznica. U čemu je stvar? Nade ka ekonomskom oporavku posebno su ohrabrile kampanje cijepljenja koje ukazuju na izlaz iz krize u roku od nekoliko mjeseci. Ali ovaj ekonomski oporavak dolazi sa svojim rizicima. U slučaju porasta kamatnih stopa, nekoliko bi se zemalja našlo u poteškoćama jer bi težinu njihovog duga postalo teško održati. Nedavno pozvan da govori pred mikrofonom Sputnjika, Josse Roussel, ekonomist i profesor na Pariškoj poslovnoj školi, upozorio je:
“S obzirom na krhkost europskih gospodarstava, porast stope veličine koje smo vidjeli u Sjedinjenim Državama ne bi bio održiv. Kriza Covida značajno je povećala državnu zaduženost, ali ne samo to.”
Isto vrijedi i za ekonomista Philippea Simonnota koji za Sputnjik izjavljuje: “Povećanje stope bilo bi dramatično u Europi za teško zadužene države.” Francuska je posebno zabrinuta zbog ovog rizika. Njezin je javni dug od 1995. skočio 274 %. 2020. godine dosegnuo je kolosalnu svotu od 2.650,1 milijarde eura ili 115,7 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Što se tiče proračunskog deficita, on sada predstavlja 9,2 % BDP-a. Nikad viđen od 1949. godine!
Stručnjaci iz Janusa Hendersona primjećuju da porast francuskog javnog duga od 1995. godine “odgovara porastu gotovo identičnom svjetskom prosjeku”, ali je “mnogo veći od rasta njezinih susjeda”. A sa slabim gospodarskim rastom od 63 % u četvrt stoljeća, francuske gospodarske performanse ne mogu apsorbirati eksploziju duga.
Ovim je teretom izvršna uprava komplicirana. No, “ipak ostaje upravljiva”, prema Les Échosu, koji se oslanja na djelo Janusa Hendersona. “U 2020. efektivna kamatna stopa Francuske iznosila je samo 1,1 %, što je znatno ispod svjetskog prosjeka. Kao rezultat, Francuzima se smanjio teret duga. Kamate su se 2020. vratile na 518 dolara po stanovniku. 2008. račun je bio puno veći, s 1.355 dolara po stanovniku … za dug koji je upola manji od iznosa”, napominje vodeći ekonomski dnevnik.
Činjenica ostaje da Pariz s više od tri bilijuna dolara duga zauzima nezavidnu poziciju najvećeg zajmoprimca u Europi. Iz tog razloga Agnès Verdier-Molinié, direktorica Ifrapa i autorica knjige Može li Francuska još dugo tako izdržati? (ur. Albin Michel), smatra da Francuska “više nema sredstava za” bilo koji trošak “i sve dodatne mjere potpore gospodarstvu”.
“Živimo isključivo od dugova. Podsjećam vas da je Francuska 2020. posuđivala milijardu eura dnevno – rekla je za Sputnjikov mikrofon.
Ipak, Francuska je dobar student zajedno s drugim zemljama poput Japana, koji ima javni dug ekvivalentan 250 % svog BDP-a. Grčka (209 %), Italija (159 %), Singapur (155 %) i Španjolska (120 %) također uspijevaju proći lošije od Pariza. Francuskoj ne ide tako loše na drugoj ljestvici, kako Les Échos ističe: „Iza Japana Singapur ima najveći javni dug po stanovniku (96 417 američkih dolara). Slijedi američka vlada koja je na kraju 2020. svakom građaninu dugovala više od 59 000 američkih dolara, zatim Irska (preko 57 000 američkih dolara), Belgija (gotovo 56 000), Kanada (preko 53 000), Italija (53 000) i Francuska (50 500).”
“Sjedinjene Države su ranjivije”
Treba vidjeti kada će upaliti osigurač. Studija Janusa Hendersona nije pretjerano uznemirujuća: “Centralne banke nastavit će zadržavati kamatne stope na cijeloj krivulji prinosa još nekoliko godina, održavajući niske troškove financiranja za vlade.” Ali do kada? Dokument predviđa “prilično jasan porast kamata od 2023. godine”, napominje Les Échos.
Drugim riječima, opasnost za Europu i Francusku? Sigurno. No, prema tvrtki za upravljanje imovinom, opasnost je još važnija preko Atlantika: “Sjedinjene Države osjetljivije su na buduća povećanja stope od mnogih drugih zemalja.”
To šta su rekli ovi autori studije tvrtke za asset management kako su kućanstva vladini krajnji zajmodavci je točno, ali su zato centralne banke ”lenders and buyers of last resort” šta znači kako nas svih i naše vlade mogu kupit i bit formalno naši vlasnici.
U prijevodu…..banke su pune novca i nemaju ga gdje plasirati, vrijeme je za veliki reset.
“… Nade ka ekonomskom oporavku posebno su ohrabrile kampanje cijepljenja koje ukazuju na izlaz iz krize u roku od nekoliko mjeseci….” Kampanje cijepljenja…????? Ti se ocito najeo bunike – pa bunca… Jedino je jasno da su “kampanje cijelpljenja” u velikom interesu ovih zlocinaca kamatra – koji su i VLASNICI tzv “centralnih banaka“… Prosto: Banana drzave ze “zaduzuju“…. (za one naivne – “prodaju obveznice”) Kome…? NIkom drugom do navodno “same sebi” jer kako se po onim “ekonomskim debilanama uci” – “centralne banke” su u vlasnistvu tzv “drzava”… ???? A jesu sli stvarno…? … Pa naravno da NISU… te idiotske tvorevine zvane “drzave” – koje su kamatari stovrili za nas “goyime” kao od prilike stale – imaju jednu jedinu svrhu – a to je da nas drze pod kontrolom…. Naravno da bi stvarni VLASNICI tih tzv “centralnih banaka” – pili nama ljudima krv… I to rade vec par soljeca, odredjujuci “vodece kamate“.… Čitaj više »
A kome su tih 35 najaktivnih zemalja dužne??
Vanzemaljcima ili?
A zašto nije spomenut dug Kine koji iznosi vrtoglavih 285% BDP-a?
Ovi sto daju izjave o javnim dugovima, BDP-u, kamatnim stopama, inflaciji… tzv. “strucnjaci”-ekonomisti su najobicniji mufloni ili “radnici” globalne bankarske “elite” koji koriste razlicite “ekomomske” pojmove kako bi “bacili prasinu u oci” gojimskim narodima i sakrlili istinu. A ta istina je da je “judejska sekta”-bankarska elita odavno preuzela centralne banke sirom svijeta i legalizovala stampanje i emisiju novca “iz nicega” prodajuci gojimskim vladama svoj spekulativni novac kroz DUG uz kamatu za koju nije ni izdan novac. Jedno cedo judeo-masonerije javno je izjavilo: “Dozvolite mi da izdajem i stampam monetarni novac u nekoj drzavi i nece me biti briga ko pravi zakone”. Ti “izabrani” i umno posebno “nadareni” (za laz, obmanu, prevaru, manipulaciju…) od plemenite loze Davidove su odavno napravili “fabrike” za proizvodnju “fiktivnog”-izmisljenog novca i tim novcem zaduzili cijeli svijet i prodali veliku LAZ.
Najmodernija bolnica Sjeverne Evrope kako su mediji krstili Novu Karolinsku bolnicu, otvorena je prije 3-4 godine. Uz skandale koji su je pratili cijelo vrijeme, završena je po cijeni od 14,5 milijardi kruna. Tu sam u decembru proveo sa kćerkom 10 dana i noći dok je ležala zbog jake upale pluća. Covid, naravno. Tražili su ga dok ga nisu našli. Prva dva testa iz nosa – negativna. Tek kada su se dosjetili da bi ga možda mogli naći u izmetu…voila… Covid. Elem… U martu prošle godine vlada donosi odluku o pomoći malim i srednjim poduzećima u iznosu od 100 milijardi kruna kako bi prebrodili krizu. Ta pomoć je rasla, ali sada ne znam tačno na koliko se zaustavlja. Ali hajde da ostanemo na tih 100 milijardi POSUDJENIH KRUNA. Niko nam nije objasnio OD KOGA JEDNA ŠVEDSKA POSUDJUJE KRUNE. No, ni to nije bitno za Ono što želim reći. A to je… Čitaj više »
Mislim da preveliku važnost dajete Rotshildima i društvu.
Možda u Americi.
U Europi je vlasnik svega đenovesko i venecijansko crno plemstvo skupa sa windsorima.
pljačkaški kapitalizam došao je kraju urušiti će se u gradjanskim ratovima i totalnom haosu
Tko je taj tko ima toliko love da su mu sve države dužne ??????????????????????????
Bez velikog zaduženja država i propadanja srednjeg sloja nema rasta bogatstva bogatih. Takva je sad situacija. Prema tome, velik rast duga država ide na ruku najbogatijima. Nema razloga da se sa time stane.