BRICS i Rusija su odoljeli svim iskušenjima i premašili očekivanja

Rezultati pet velikih gospodarstava u nastajanju u svijetu, poznatih kao skupina BRICS, su iznad svih očekivanja, tvrdi Jim O’Neill, ekonomist koji je skovao akronim za ovih pet zemalja, ne znajući da će se on pretvoriti u geoekonomski projekt koji će potkopati, možda i uništiti globalnu hegemoniju Sjedinjenih Američkih Država.

Bivši glavni ekonomist Goldman Sachsa zapravo je skovao akronim BRIC 2001. godine, kako bi opisao Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, čije bi ekonomije, prema njegovim procjenama, mogle igrati vodeću ulogu u svijetu u dvadeset i prvom stoljeću. Južna Afrika se naknadno pridružila skupini, koja je preimenovana u BRICS.

”Šesnaest godina kasnije je udio zemalja skupine BRICS u svjetskom BDP-u puno veći nego što sam zamišljao”, rekao je Jim O’Neill u intervjuu za kinesku agenciju Xinhua.

U članku pod naslovom ”Najbolji razvoj globalnih gospodarstava BRIC” iz 2001. godine, O’Neill je tvrdio da će ove zemlje danas imati ukupnu ekonomsku vrijednost od oko 11 600 milijardi dolara. Međutim, sadašnja vrijednost iznosi 16 600 milijardi. 2000-te su bile godine u kojima je skupina nadmašila sve procjene O’Neilla i privukla svjetsku pozornost.

Prema Međunarodnom monetarnom fondu je između 2001. i 2011. godine prosječna godišnja stopa rasta od zemalja BRICS bila 3,8% za Brazil, 4,8% za Rusiju, 7,8% za Indiju, 10,7% za Kinu i 3,7% za Južnu Afriku. Ovaj napredak je usporen u sljedećem desetljeću, kada se svjetsko gospodarstvo oporavljalo od teške financijske krize, a neke zemlje, poput Kine, ušli su u novu razvojnu fazu. O’Neill je, međutim, odbacio je optužbe nekih stručnjaka koji tvrde da je ekonomija skupine BRICS u padu.

Naravno, potpuno je razumno i očekivano uzeti u obzir usporavanje rasta u gospodarstvima zemalja. No, prema Državnom zavodu za statistiku, kineska ekonomija je nastavila rast u prvoj polovici ove godine i BDP raste po stopi od 6,9%, što je rast od 38 200 milijardi juana ili 5 600 milijardi dolara.

Osim toga, Rusija i Brazil su prošli kroz padove u posljednjih nekoliko godina, ali brazilsko gospodarstvo, nakon dužeg pada, ponovo raste u prvom tromjesečju 2017. godine, dok je Rusija u drugom tromjesečju na godišnjoj razini zabilježila stopu rasta od 2,5%.

“Činjenica da je rast usporen je beznačajna, jer su rezultati još uvijek bolji od onih koje smo predviđali prije 16 godina, najviše u Kini i Indiji, unatoč problemima u Brazilu i Rusiji. Smiješno je reći da rast nije važan, ako je gospodarstva rastu manje nego ranije”, rekao je O’Neill.

Osim toga, izgleda i da bi druge zemlje u narednim desetljećima mogle iznenaditi svijet.

”Rekao bih da će u narednih 50 godina možda četiri zemlje postati ekonomski  važne kao i Rusija i Brazil. To su sigurno Indonezija, Meksiko i Turska, a vjerojatno, što je divna stvar, možda i Nigerija. No, vidjet ćemo. Činjenica da one imaju mogućnost da to postanu ne znači da će se to i dogoditi”, rekao je O’Neill.

“BRICS je već poručio da je otvoren za nove članove. Ali ne mislim da će se to dogoditi u bliskoj budućnosti, sve dok jedna od moguće četiri nove članice ne postane toliko ekonomski važna”, zaključio je Jim O’Neill i podsjetio da se  u gradu Xiamen u jugoistočnoj Kini uskoro održava 9. summit zemalja skupine BRICS-a, kojeg treba pozorno pratiti.

Rusko gospodarstvo ubrzava rast

Ruski državni Zavod za statistiku, Rosstat, objavljuje službene podatke koji potvrđuju ono što je već svima poznato. Rusko gospodarstvo u drugom tromjesečju ubrzano raste po godišnjoj stopi od 2,5%, dok je u razdoblju od travnja do lipnja raslo 0,5% u odnosu na prvi kvartal, odnosno, razdoblje od siječnja do ožujka.

Osim toga, obično oprezna Središnja banka Rusije očekuje negativnu inflaciju tj. deflaciju, odnosno pad cijena za kolovoz. To će se vjerojatno dogoditi zato što proizvodnja hrane u Rusiji i dalje ubrzano raste, uz žetvu za koju se očekuje da će biti viša od procijenjene. Prema svim pokazateljima, ukupna proizvodnja hrane u Rusiji će premašiti onu iz prošle godine, iako su proljeće i početak ljeta bili hladni.

Najveća proizvodnja hrane u ljetnim mjesecima se već tradicionalno ogleda u padu cijena hrane, što sa sobom nosi pad globalne inflacije. Čini se da će to biti slučaj i ove godine, iako se poljoprivrednici u Rusiji na sve to nimalo ne žale, a proizvođači sira, na primjer, kažu da bi voljeli da sankcije potraju još najmanje deset godina.

Povećani rast BDP-a u Rusiji se očekuje u drugoj polovici godine, više nego u prvoj, iako se to ne može tvrditi sa stopostotnom sigurnošću. Međutim, s inflacijom koja i dalje pada, dok proizvodnja hrane raste, vjerojatno će biti tako.

Ako se to dogodi, postoji velika vjerojatnost da ruska proizvodnje u ovoj godini potpuno poništi gubitke recesije i da uskoro ispuni zadaću plana vlade i predsjedničkog ureda.

S obzirom na to da je oporavak posljedica ulaganja i proizvodnje, kao što su oduvijek željele ruske vlasti, trebat će vremena da se ruski životni standard u potpunosti vrati na razinu prije recesije, iako se čini da će se dogoditi puno prije nego što se očekivalo, čak i od strane samih ruskih vlasti.

Bez obzira na ekonomsku točku gledišta, gospodarstvo će rasti sve do predsjedničkih izbora sljedeće godine, a stanovništvo je sve više svjesno te činjenice. Ako uzmemo u obzir da je ruska ekonomska politika, kao što je slučaj s ekonomskim politikama na Zapadu, odvojena od političkih problema, onda su ruske vlasti ostvarile cilj i uoči izbora su stvorile uvjete za ekonomski optimizam.

Prije svega, po svjetskim standardima je i dalje neobjašnjivo kako je moguće da u ovoj godini stopa gospodarskog rasta u Rusiji uznosi od 2 do 3%. Međutim, možda treba gledati iz kuta da prioritet ruskih vlasti nije ukupna stopa rasta, nego niska inflacija, koju treba zadržati ispod 4%.

Rezultat te politike je da danas Rusija ima realne kamatne stope od oko 5%, za razliku od zapadnih ekonomija koje rastu po stopi neto manjoj od ruske, ali gdje su realne kamatne stope nula ili čak ispod nule.

Rezultat ove politike je da je rast u Rusiji uzrokovao i povećanje štednje, dok se Zapad suočava sa zajamčenim dugom, kojeg pokušava riješiti napuhavanjem cijena dobara, uglavnom zemljišta i dionica. U Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji se najveće uštede obično događaju kada tvrtke, a posebno potrošači, moraju platiti dug, što uglavnom uzrokuje recesiju i pad investicija i potražnje.

Rusija, naprotiv, namjernim djelovanjem vlade postupno postaje gospodarstvo kao Njemačko i na Dalekom istoku, gdje se potražnja i ulaganja ne financiraju zajamčenim dugom koji je osiguran državnim obveznicama, nego štednjom akumuliranom u okruženju niske inflacije.

Osim toga, visoke realne kamatne stope, uz sprečavanje da cijene imovine, kao što su zemljište i dionice, rastu prebrzo, odvlače investicije iz ovih sektora u područjima kao što su proizvodnja i poljoprivreda, sektori koji su za rusku vladu najproduktivniji.

Stoga je za zaključiti da se Rusija okrenula povijesnom modelu, prema kojem treba povećati ulaganja u tim sektorima gospodarstva, prvenstveno u proizvodnji, ali i poljoprivredi, što doprinosi ukupnom povećanju proizvodnje i ekonomskom rastu. Recept uopće nije složen i on u Rusiji, nakon drugog kvartala u 2014., kada je počela recesija, već počinje davati rezultate. Naravno, jedino što treba je raditi i da svatko ispunjava povjerenu mu zadaću i da zaboravi na kratkoročna špekulativna ulaganja.